U emisiji Otvoreno koja se emituje na Hrvatskoj radioteleviziji sinoć je održana diskusija o deklaraciji Domovinskog pokreta, u kojoj se poziva na uspostavu nove federalne jedinice u Bosni i Hercegovini, odnosno “trećeg entiteta”.
U ovoj emisiji su gostovali glavni sekretar DP-a i državni sekretar u Ministarstvu demografije i useljeništva Hrvatske Mladen Barać, državni sekretar u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova iz HDZ-a Frano Matušić, zastupnik u Hrvatskom saboru Nino Raspudić i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Haris Zahiragić.
Predstavnik DP-a, koji je i uputio ovu spornu deklaraciju, je rekao da je poenta njihovog poteza “sprječavanje petog puta preglasavanja Hrvata u BiH”.
“Otvaranje ove teme ne bi trebalo biti nikakav bauk. Pogledajmo izborne jedinice u RH. Imamo izborne liste za dijasporu, za nacionalne manjine. Ovo što bi mi željeli vidjeti u BiH da se odrazi na terenu je da isti ljudi koji su prijavljeni na istim boravišnim mjestima, po istim boravišnim listama, glasaju isto tako, ali da imaju dvije glasačke kutije. U tome smislu mi zaista ne vidimo zašto se pravi nekakav problem u vezi cijele ove priče, da se dočekala na neki način na nož. Ovo je sasvim legitimna stvar za komunicirati, tim više jer ovo je nacionalni interes”, rekao je Barać.
Na početku emisije je naveo i da će za dvije sedmice iznijeti strateški dokument, baziran na ovoj deklaraciji, i predstaviti ga HDZ-u, odnosno koalicionim partnerima DP-a u Vladi Hrvatske.
Sljedeći je riječ dobio predstavnik HDZ-a, koji nije pretjerano komentarisao DP-ovu deklaraciju.
“Ono što sasvim sigurno znamo je da Hrvatska ima jasnu poziciju prema izborima u BiH, da ima jasnu poziciju prema zaštiti prava i interesa hrvatskog naroda u BiH. Hrvati su četiri puta preglasani. To je na neki način zloporaba tog mehanizma glasovanja za člana Predsjedništva BiH jer Hrvati nisu glasovali za (Željka) Komšića u četiri navrata i sasvim sigurno je da to treba ispraviti. Ali prije svega, na tri konstitutivna naroda leži ta težina ispravka tih nepravilnosti, odnosno u ovom slučaju na Bošnjacima i Hrvatima u Federaciji koje se trebaju dogovoriti”, rekao je Matušić.
Istakao je da je dogovor o Izbornom zakonu bio blizu tokom pregovora u Neumu u januaru 2022. godine, ali da se “dogovoreno nije implementiralo”. Ponovio je i tvrdnju koju često čujemo i od funkcionera stranaka iz BiH s hrvatskim predznakom da je Komšić “potpuno nelegitiman”.
DP bez odgovora na pitanje kako misle doći do tzv. Herceg-Bosne
Na direktno pitanje voditelja o posebno spornom dijelu deklaracije, u kojem se spominje tzv. Herceg-Bosna, Barać iz DP-a nije imao direktan odgovor.
“Što se tiče Herceg-Bosne ili bilo kojeg drugog teritorijalnog oblika koji bi dobili pravo Hrvati pored druga dva konstitutivna naroda, to je stvar dogovora naroda u BiH, ali tek onda kada te politike budu zagovarali autentični predstavnici hrvatske politike. Mi bismo bili najsretniji da se oni mogu dogovoriti unutar BiH. Ali mi imamo cijelo vrijeme jednu vrtnju u krug”, rekao je, dodajući da je aktuelna američka administracija otvorila prostor za ovakve ideje.
Zahiragić, kao predstavnik SDA, je direktno odgovorio na pozive DP-a za uspostavu tzv. Herceg-Bosne riječima da se to neće desiti.
“Da vam nešto kažem ovdje, usred Zagreba i u lice, krajnje dobronamjerno – Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena, ni u Federaciji ni u BiH. To trebate znati. Kada prijetite, trebate znati čime prijetite. Ja vas upozoravam, BiH i bosanskohercegovačko društvo je dovoljno istraumatizirano ‘90-ih da takve pojave, posebno kad dolaze susjedne države, nisu dobrodošle u BiH. Imao sam potrebu da vam to kažem”, rekao je Zahiragić, što na snimci emisije možete vidjeti od 8:41. minute
Naveo je još da su Bošnjaci dobronamjeran i dobar narod, ali u isto vrijeme ponosan i dostojanstven.
“Nemojte misliti da prijetnjama, pritiscima, uvažavajući vašu poziciju unutar EU i NATO-a, i uvažavajući činjenicu da smo mi najpozvaniji jedni na druge, ne samo kao narod, nego kao države BiH i Hrvatska, s najvećom granicom, zajedničkom historijom, s dobrim odnosima, u pravilu posljednjih par stotina godina, s izuzetkom malim, 1993. i 1994. godine – vrlo je ružno kada se iz te pozicije petljate u unutrašnje stvari BiH, a posebno je ružno kada prijetite. Argumentacija koju ste podastrijeli za to jednostavno ne stoji”, rekao je Zahiragić.
Naveo je još da SDA nikada nije imala kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i da su Komšića “izabrali ljevičari”.
“Ustav BiH je propisao da se članovi Predsjedništva biraju dva u Federaciji i jedan u entitetu Republike Srpske – Srbin u entitetu RS, Hrvat i Bošnjak u entitetu Federacije. Što mislite za koga glasaju Hrvati i Bošnjaci u entitetu RS? Mogu li oni glasati za koga osim za Srbina? Ne mogu. Za koga glasaju Srbi u entitetu Federacije? Ostali? Romi? Židovi? Vi predlažete dvije kutije i da mi 200-300 hiljada ljudi, koliko ih postoji u Federaciji BiH, a da se ne definiraju ni kao Bošnjaci ni kao Hrvati, nemaju pravo glasa? To vi nama predlažete?”, pitao se Zahiragić.
Posebno je naglasio da je status Hrvata u BiH, prema njegovoj ocjeni, i više nego dobar unutar bosanskohercegovačke ustavne strukture.
“U BiH imamo 10 članova Vijeća ministara. Predsjedavajuća Vijeća ministara je Hrvatica iz HDZ-a, a stranka ima i tri ministra. A imaju svega četiri od 42 zastupnika u Predstavničkom domu. Dakle, deset posto participacije u zakonodavnoj vlasti daje im 40 posto participacije u izvršnoj. Predsjednica Federacije je Hrvatica. Predsjednici oba doma parlamenta Federacije i Doma naroda i Predstavničkog doma su trenutno iz HDZ-a Hrvati, iako Bošnjaka živi 80 posto. Ustav propisuje proporcionalnu zastupljenost. Mi imamo 80 posto Bošnjaka u Federaciji i 55 posto Bošnjaka u BiH. U vlasti participiramo na nivou države svega 33 posto i na nivou Federacije 50 posto”, rekao je potpredsjednik SDA.
Raspudić ponavljao HDZ-ovu argumentaciju vezanu za Dom naroda
Saborski zastupnik Nino Raspudić je citirao Ustav BiH, u kontekstu toga da pitanje vitalnog nacionalnog interesa član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda pokreće pred delegatima u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH, što je čest argument i funkcionera stranaka s hrvatskim predznakom u BiH, a posebno HDZ-a.
“Tu je jasno da on nije samo pripadnik tog naroda. Željko Komšić može biti sto puta veći Hrvat od mene, od vas, potpuno svejedno, ali je problem što on ne predstavlja Hrvate”, naveo je Raspudić.
Tada je krenula diskusija između ovog političara i Zahiragića, nakon što je delegat u Domu naroda FBiH naveo da se delegati u ovo zakonodavno tijelo, u bilo koji od klubova naroda, biraju iz kantonalnih skupština gdje pravo glasa imaju svi građani koji žive u tom dijelu FBiH, odnosno da se i delegati iz Kluba Hrvata biraju, djelomično, glasovima drugih naroda u BiH.
Na opasku Raspudića da je ta situacija nastala zbog intervencija ranijih visokih predstavnika, Zahiragić je odgovorio da je takvo stanje bilo i ranije, na šta mu je saborski zastupnik rekao da on zastupa “25 posto BiH”, a ne cijelu državu.
Ovu diskusiju na snimci emisije možete vidjeti od minute 14:21.
Na Zahiragićeve statistike o proporcionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda na federalnom i entitetskom nivou, Raspudić je rekao da Hrvati imaju ova mjesta zbog “manjka dogovora među Bošnjacima”.
“U svakom trenutku Bošnjaci mogu izabrati sve hrvatske političke predstavnike. Dodatna je šteta to za Hrvate što ta situacija, strah od preglasavanja, Hrvatima oduzima pravo na pluralizam. I onda se homogeniziraju oko, po meni, loše opcije, a to je HDZ BiH da ne bi bili preglasani. Dakle, dupla šteta se nanosi i Hrvatima. Međunarodna zajednica je tu ključni faktor”, rekao je Raspudić.
Emisija se pretvorila o raspravu o Komšiću, legalnosti i legitimnosti
U ostatku emisije se većinom diskutovalo o statusu Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH. Dok je Zahiragić za njega rekao da je legalan i legitiman, HDZ-ovom Matušiću je zasmetala druga kvalifikacija.
“Izabrali su ga Bošnjaci. To je više nego jasno. U sredinama u kojima su Hrvati većina, gotovo nimalo glasova nije dobio Komšić. Dakle, u sredinama gdje Hrvati čine većinu, u svim tim jedinicama lokalne samouprave, Komšić nije dobio nikakve glasove. Dobio ih je tamo gdje ne žive Hrvati”, rekao je.
Do rasprave je došlo i nakon što je Raspudić rekao da je reforma Izbornog zakona jedan od ključnih prioriteta za članstvo BiH u Evropskoj uniji, na šta je Zahiragić odgovorio da je to tačno, ali ne na način na koji se interpretira među Hrvatima u BiH, ali ni u Hrvatskoj.
