NATO je transformisao svoju dugogodišnju misiju Baltic Air Policing u misiju aktivne protivzračne odbrane, čime su savezničke snage dobile znatno šire ovlasti za zaštitu zračnog prostora baltičkih država.
Prema novim pravilima, koja su potvrđena na samitu NATO-a u Ankari, saveznički lovci više neće imati isključivo zadatak nadzora i presretanja, već će u slučaju procijenjene prijetnje moći upotrijebiti silu protiv ciljeva u zraku.
Preporučeno
Pročitajte i ovo
To znači da će NATO moći obarati bespilotne letjelice koje ugrožavaju sigurnost članica Alijanse, ali i vojne avione koji nezakonito naruše njihov zračni prostor i predstavljaju neposrednu prijetnju. U takvim okolnostima među mogućim metama mogu biti i ruski borbeni avioni.
Iz estonskog Ministarstva odbrane poručili su da NATO jača integrisanu protivzračnu i proturaketnu odbranu prelaskom sa sistema zračnog nadzora na aktivnu protivzračnu odbranu, kako bi mogao odgovoriti na cijeli spektar prijetnji – od dronova do balističkih projektila.
Misija Baltic Air Policing provodi se od 2004. godine, kada su Estonija, Latvija i Litvanija postale članice NATO-a. Kako ove države nemaju vlastite borbene avione za zaštitu svog neba, njihov zračni prostor već više od dvije decenije čuvaju savezničke eskadrile koje se rotiraju među članicama Alijanse.
Dosadašnja uloga misije bila je prvenstveno identifikacija i presretanje letjelica, dok nova pravila omogućavaju odlučnije djelovanje u slučaju stvarne prijetnje sigurnosti država članica. Odluka dolazi u vrijeme pojačanih tenzija između NATO-a i Rusije te učestalih incidenata u blizini baltičkog zračnog prostora.
NATO je transformisao svoju dugogodišnju misiju Baltic Air Policing u misiju aktivne protivzračne odbrane, čime su savezničke snage dobile znatno šire ovlasti za zaštitu zračnog prostora baltičkih država.
Prema novim pravilima, koja su potvrđena na samitu NATO-a u Ankari, saveznički lovci više neće imati isključivo zadatak nadzora i presretanja, već će u slučaju procijenjene prijetnje moći upotrijebiti silu protiv ciljeva u zraku.
Preporučeno
Pročitajte i ovo
To znači da će NATO moći obarati bespilotne letjelice koje ugrožavaju sigurnost članica Alijanse, ali i vojne avione koji nezakonito naruše njihov zračni prostor i predstavljaju neposrednu prijetnju. U takvim okolnostima među mogućim metama mogu biti i ruski borbeni avioni.
Iz estonskog Ministarstva odbrane poručili su da NATO jača integrisanu protivzračnu i proturaketnu odbranu prelaskom sa sistema zračnog nadzora na aktivnu protivzračnu odbranu, kako bi mogao odgovoriti na cijeli spektar prijetnji – od dronova do balističkih projektila.
Misija Baltic Air Policing provodi se od 2004. godine, kada su Estonija, Latvija i Litvanija postale članice NATO-a. Kako ove države nemaju vlastite borbene avione za zaštitu svog neba, njihov zračni prostor već više od dvije decenije čuvaju savezničke eskadrile koje se rotiraju među članicama Alijanse.
Dosadašnja uloga misije bila je prvenstveno identifikacija i presretanje letjelica, dok nova pravila omogućavaju odlučnije djelovanje u slučaju stvarne prijetnje sigurnosti država članica. Odluka dolazi u vrijeme pojačanih tenzija između NATO-a i Rusije te učestalih incidenata u blizini baltičkog zračnog prostora.
