Uoči novog vala ekstremnih ljetnih vrućina, stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) upozorili su građane na ozbiljne zdravstvene rizike koje visoke temperature mogu izazvati te pozvali na pridržavanje preventivnih mjera kako bi se izbjegle teške zdravstvene posljedice.
Iz INZ-a ističu da dugotrajno izlaganje visokim temperaturama može dovesti do toplotne iscrpljenosti, toplotnog udara i drugih ozbiljnih komplikacija, posebno kod starijih osoba, hroničnih bolesnika, trudnica i male djece.
Dr. Orhan Omerhodžić iz Zavoda za javno zdravstvo Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica naglašava da se većina zdravstvenih problema može spriječiti odgovornim ponašanjem.
“Visoke temperature predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik, posebno za osobe koje imaju hronične bolesti, malu djecu i starije građane. Većina zdravstvenih komplikacija može se spriječiti pravovremenom zaštitom od sunca, redovnim unosom tečnosti i izbjegavanjem fizičkih napora u najtoplijem dijelu dana. Također, važno je prepoznati prve znakove toplotne iscrpljenosti kako bi se na vrijeme reagovalo i spriječile ozbiljnije posljedicev, istakao je dr. Omerhodžić.
Stručnjaci preporučuju da se boravak na otvorenom ograniči između 10 i 17 sati, kada su sunčevo i UV zračenje najintenzivniji. Ukoliko izlazak nije moguće izbjeći, savjetuju nošenje lagane i svijetle odjeće od prirodnih materijala, zaštitu glave šeširom ili kapom, korištenje sunčanih naočala te nanošenje krema sa visokim zaštitnim faktorom.
Poseban naglasak stavljen je na redovnu hidrataciju. Građanima se preporučuje da vodu piju tokom cijelog dana, bez čekanja osjećaja žeđi, te da izbjegavaju alkohol, gazirana i zaslađena pića, kao i veće količine kofeina. Ishrana bi trebala biti laganija, bogata voćem i povrćem.
Iz INZ-a savjetuju i pravilno rashlađivanje životnog prostora. Prostorije je najbolje provjetravati u jutarnjim i večernjim satima, dok tokom dana treba spriječiti zagrijavanje spuštanjem roletni ili navlačenjem zavjesa. Prilikom korištenja klima uređaja preporučuje se da razlika između unutrašnje i vanjske temperature ne bude prevelika.
Upozoravaju i da visoke temperature mogu utjecati na djelotvornost pojedinih lijekova, zbog čega ih je potrebno čuvati prema uputstvima proizvođača.
Posebne preporuke odnose se na hronične bolesnike, koji ne bi trebali samostalno mijenjati propisanu terapiju, kao ni na poslodavce, kojima se savjetuje da fizički zahtjevne poslove na otvorenom organizuju u ranim jutarnjim satima, uz češće pauze i dovoljne količine pitke vode za radnike.
Dr. Omerhodžić posebno upozorava na opasnost ostavljanja djece, starijih osoba i kućnih ljubimaca u parkiranim vozilima.
“Djeca, starije osobe i kućni ljubimci ne smiju ostajati sami u automobilu, čak ni nekoliko minuta, jer temperatura u unutrašnjosti vozila vrlo brzo dostiže vrijednosti koje mogu imati fatalne posljedice”, upozorio je.
Građanima koji osvježenje traže na bazenima, rijekama ili jezerima savjetuje se postepen ulazak u vodu, budući da nagla promjena temperature nakon dugotrajnog boravka na suncu može izazvati temperaturni šok i ozbiljne srčane smetnje.
Iz Instituta podsjećaju da simptome poput jake glavobolje, vrtoglavice, mučnine, ubrzanog pulsa, izrazito crvene i vrele kože, prestanka znojenja ili gubitka svijesti treba shvatiti ozbiljno. U takvim situacijama osobu je potrebno odmah premjestiti u hladniji prostor, rashlađivati mokrim oblogama, dati joj vodu ukoliko je pri svijesti, a u slučaju pogoršanja stanja ili gubitka svijesti hitno pozvati medicinsku pomoć.
Na kraju, iz INZ-a poručuju da zaštita tokom ekstremnih vrućina nije samo pitanje lične odgovornosti nego i međusobne solidarnosti, pozivajući građane da obiđu starije komšije, rođake i osobe koje žive same kako bi im pomogli da lakše prebrode period visokih temperatura.
