Problemi rudara u Federaciji Bosne i Hercegovine nisu završeni privremenim rješavanjem pitanja zdravstvenog osiguranja. Dugovanja za doprinose, budućnost rudnika i radnika u procesu pravedne tranzicije ostaju otvorena pitanja, a federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručuje da se problemi koji su se gomilali decenijama ne mogu riješiti preko noći.

Lakić je u Novom danu na N1 govorio i o budućnosti Željezare Zenica, stanju u namjenskoj industriji, Južnoj interkonekciji i cijeni gasa, kao i mogućnosti poskupljenja električne energije u narednom periodu.

Dugovi rudarskog sektora za doprinose veći od milijardu KM

Govoreći o problemu zdravstvenog osiguranja rudara u Zeničko-dobojskom kantonu, Lakić je kazao da nije tačno da nije bilo sastanaka s predstavnicima Zavoda zdravstvenog osiguranja te da je lično učestvovao u razgovorima.

“Ja sam bio sigurno na tri ili četiri sastanka i direktno komunicirao i s direktorom Zavoda zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona i objasnili smo jedni drugima kakva je situacija, o čemu se radi. Ne možemo mi doći u situaciju da ispravljamo 20, 30 godina nemara u rudarskom sektoru i neplaćanja doprinosa u jednom mjesecu ili u jednom danu i da, na neki način, uslovljavamo rudare da nemaju zdravstvenu zaštitu. Ponudio sam direktoru Zavoda zdravstvenog osiguranja da idemo ka sistemskom rješenju, a ne da rudari u ovom trenutku ispaštaju. Jer to je jedino što je održivo za naredni period”, kazao je Lakić.

Kao dio rješavanja problema naveo je projekat pravedne tranzicije, ali i predložene izmjene i dopune Zakona o finansijskoj konsolidaciji.

“Ono što smo uradili s projektom pravedne tranzicije, kojim ćemo obezbijediti rudare Zenice, da ih zbrinemo na najadekvatniji način i da uplatimo sve doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, jeste projekat koji smo pripremali i radili na njemu dvije godine. I evo, sada dolazi na implementaciju. Uskoro će biti efektivan i ovaj kredit, tako da već sada možemo raditi jedan sistemski pristup rješavanju ovih problema. S druge strane, predložili smo Parlamentu i izmjene i dopune Zakona o finansijskoj konsolidaciji, kojim želimo neperspektivnu rudarsku imovinu iskoristiti, prodati i na taj način zbrinuti sve one kojima nisu plaćeni doprinosi posljednjih 20 godina, što je stvarno jedan ogroman problem za rudarski sektor”, rekao je.

Kratkoročno rješenje, prema njegovim riječima, podrazumijeva veće izdvajanje rudnika za zdravstveno osiguranje.

“Jedno od prvih i kratkoročnih, da tako kažem, rješenja jeste da naši rudnici počnu uplaćivati veći iznos doprinosa zavodima zdravstvenog osiguranja u kantonima gdje imamo naše rudnike. I to smo dogovorili na neka tri ili četiri sastanka. Znači, mi moramo početi više izdvajati za zdravstveno osiguranje da bismo imali kontinuitet, a paralelno s tim tražiti sistemsko rješenje”, naveo je.

Lakić je potom iznio i podatak o ukupnim dugovanjima rudarskog sektora za doprinose.

“Preko milijardu KM su dugovi za doprinose kompletnog rudarskog sektora koji se gomilaju 20, možda i više godina. Znači, to se ne može riješiti na ovaj način, ali moramo se potruditi da napravimo rješenje za budućnost. Mislim da sada trebamo iskoristiti vrijeme, u narednih mjesec ili dva, definisati šta je to što ćemo raditi u 2027. i u narednim godinama, jer ovo je akutni problem koji se ne može lomiti preko leđa rudara”, poručio je.

“To je začarani krug koji se ne može presjeći samo na teret rudara”

Za veća izdvajanja za doprinose, naglašava Lakić, potrebno je povećati proizvodnju uglja. Upozorio je i na lančane posljedice koje bi mogle nastati ukoliko rudari ostanu bez zdravstvenog osiguranja.

“A da bi to bilo moguće, dolazimo u situaciju da moramo povećati proizvodnju uglja, koja, hvala Bogu, evo, posljednjih mjeseci raste i dolazimo ponovo na dobre nivoe proizvodnje uglja. To sam rekao i direktoru Zavoda zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona: ukoliko obustaviš ovjeru knjižica našim rudarima, automatski nema proizvodnje uglja. Posljedica toga – nema uglja u Termoelektrani Kakanj. Posljedica toga je – nema električne energije. Posljedica toga je da Elektroprivreda mora kupovati električnu energiju na drugom tržištu. To je začarani krug koji se ne može presjeći samo na teret rudara. Znači, moramo se okrenuti sistemskom rješenju”, kazao je.

Govoreći o izmjenama Zakona o finansijskoj konsolidaciji, kojima bi se omogućila prodaja neperspektivne rudarske imovine radi izmirenja dugovanja, Lakić je uputio poruku parlamentarcima.

“Mislim da su svi oni koji nisu glasali ili koji su bili suzdržani ili nisu shvatili ili su se dobro prevarili kada su na taj način glasali. Ja ih pozivam sve ovaj put, kada dođu u Parlament, da se ne igraju sa sudbinama rudara i da zajednički riješimo, jer smo došli do sistemskog prijedloga od Ministarstva i Vlade Federacije. Mislim da se sa sudbinama rudara ne treba uopšte igrati, jer su to ljudi koji su gradili i bivšu nam državu i ovu državu i oni moraju da budu zbrinuti na najadekvatniji način”, rekao je.

Objasnio je i kako bi prodaja neperspektivne imovine trebala izgledati.

“Neće rudnici prodavati svoju imovinu, nego će Porezna uprava, kojoj se duguje, prodavati imovinu i namirivati dugovanja, i to na način da će vještaci procjenjivati tu imovinu i putem licitacije. Potpuno transparentan proces gdje dobijamo mnogo benefita. Rudari odlaze u zasluženu penziju, uplaćuju im se svi doprinosi. Neperspektivna imovina ide za razvoj lokalnih zajednica u gradovima, opštinama i kantonima gdje je posjedujemo. I, s treće strane, dolazimo u situaciju da imamo u fondovima povećane javne prihode. Mislim da je ovo jedno od najboljih rješenja koje je ponuđeno u posljednjih, mogu sigurno da kažem, desetak godina i mislim da se s ovim više ne smijemo igrati”, naveo je.

Željezara Zenica: “Nećemo se predati, ali moramo biti realni”

Jedna od tema razgovora bila je i budućnost Željezare Zenica. Lakić je naglasio da je 92 posto kompanije u privatnom vlasništvu, dok Federacija BiH ima manje od osam posto.

“Momenat koji je bio presudan je prodaja Željezare za marku u prethodnom periodu. Mi smo nešto što je gradilo državu, jednu industriju čelika na koju je nadovezano desetak, dvanaest hiljada radnih mjesta, dali nekome za jednu marku. Odatle počinju svi problemi. Federacija BiH je sa osam posto… Vi znate šta znači sa osam posto upravljati u nekom preduzeću. Ali smo vidjeli da je od sistemskog značaja za industriju Federacije Bosne i Hercegovine i iz tog razloga smo predložili zakon koji, evo, nije dobio podršku ni na Općinskom sudu ni na Kantonalnom sudu”, rekao je.

“Mi ćemo ići dalje prema apelaciji, prema Vrhovnom sudu i završiti svoj pravni proces do kraja, odgovoriti na sve one apelacije koje su uslijedile i od strane Općinskog suda u Zenici i od Narodne skupštine Republike Srpske. Izvest ćemo ovaj proces do kraja. Razmislit ćemo i o ponovnoj mogućnosti pokretanja procedure uvođenja vanredne uprave. Ali moramo biti svjesni – privatni kapital upravlja Željezarom Zenica. Ima svoje ciljeve, ima svoje planove. Mi smo to dopustili prije nekih dvadesetak ili više godina, da to ode u ruke privatnog kapitala. Tadašnja odluka nije bila dobra. Ovo su posljedice te odluke”, kazao je.

Lakić ne isključuje ni mogućnost stečaja, koji bi mogao imati ozbiljne posljedice po radnike.

“Nažalost, mi smo u situaciji da će možda Željezara otići i u stečaj. Iskreno se nadam da taj stečaj neće pokazati kompletno zaustavljanje proizvodnje čelika u Bosni i Hercegovini, nego će se otvoriti druge perspektive. Imali smo i dva razgovora s upravom i vlasnicima Željezare Zenica, većinskim vlasnicima. Pokušali smo zamoliti da idemo u pravcu da firma ne ide u stečaj, da se uključimo svi, jer samim odlaskom u stečaj svi radnici istog trenutka dobijaju otkaz ugovora o radu. Tu imamo 1.500 radnih mjesta. To je 1.500 porodica koje će u tom trenutku ostati bez posla, što je ogroman udar na kompletnu industriju”, upozorio je.

Prema informacijama koje je, kako kaže, dobio na posljednjem sastanku, plan većinskog vlasnika podrazumijeva nastavak proizvodnje, ali u smanjenom obimu.

“Željezara Zenica će u budućnosti ponovo proizvoditi, ali u nekom manjem obimu, s manje ljudi, što je nama i predočeno na posljednjem sastanku. Tako da mi nećemo zaustavljati razgovore. Znači, ne samo radi tih osam posto nego i radi radnika koji su u Željezari Zenica”, rekao je.

Problemi Željezare, dodao je, ne bi pogodili samo njene radnike.

“Željeznice Republike Srpske će biti ugrožene značajnim smanjenjem prihoda, jer je Željezara pravila prihod i Željeznicama Republike Srpske. Tu su Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine, koje će sigurno imati 30-40 posto manje prihoda. Nemojmo zaboraviti prerađivače željeza koji se nalaze u Bosni i Hercegovini. Nemojmo zaboraviti sve dobavljače svih ulaznih komponenti za proizvodnju željeza u Željezari Zenica. To je čitav jedan sistem koji će sigurno osjetiti udar ukoliko se desi da ovo bude stečaj ili nešto drugo što bude u narednim danima”, kazao je.

Lakić: Prihodi namjenske industrije više nego udvostručeni od 2022. do 2025.

Govoreći o podacima koji pokazuju pad izvoza namjenske industrije u dijelu 2026. godine, Lakić je kazao da treba posmatrati dugoročnije trendove.

“Ovo što je izašlo za smanjenje izvoza podatak je za nekoliko mjeseci 2026. godine, znači ove godine. Ova godina nije ni završena. U redu, možemo porediti januar – mart 2026. s periodom januar – mart 2025. godine. Međutim, mi pokazujemo trendove, što je mnogo bitnije nego trenutno stanje. A taj trend govori da smo od 2022. do 2025. godine više nego udvostručili prihode u našim firmama namjenske industrije. To je pokazatelj kada nešto gledamo u periodu od tri godine, a ne nešto što gledamo u tri mjeseca”, kazao je.

Prema njegovim riječima, kompanije su stabilizovane, a slijedi predstavljanje novih proizvoda.

“Ono što je sada najbitnije jeste da smo firme stabilizovali. Svi oni koji su se ‘kačili’ na naše firme namjenske industrije tako što su posredovali i uzimali najveći, kolokvijalno rečeno, ‘kajmak’ od naših firmi namjenske industrije, zbog čega je u našim firmama ostajalo vrlo malo prihoda, sada su polako odsječeni i prihod je ostao u našim firmama namjenske industrije. Znate šta smo time postigli? Postigli smo da smo povećali broj radnih mjesta i direktno uticali na ekonomsku stabilnost u Federaciji Bosne i Hercegovine i ekonomsku stabilnost naših porodica, ljudi koji tu rade”, naveo je.

Najavio je da će uskoro biti predstavljeni proizvodi koji se ranije nisu proizvodili u domaćoj namjenskoj industriji.

“Mi ćemo sigurno u naredna dva ili tri mjeseca, ili evo mjesec dana, saopštiti javnosti koji su to novi proizvodi proizvedeni u našim firmama namjenske industrije, a koji se nikada do sada nisu proizvodili u našoj namjenskoj industriji. To je ono čemu sada težimo. I to smo pripremali sigurno više od dvije, dvije i po godine”, rekao je.

Najavio je i širenje namjenske industrije na dijelove Federacije u kojima do sada nije bila prisutna.

“Mi sada hoćemo i u drugim dijelovima Federacije da otvorimo firme namjenske industrije. I Unsko-sanski kanton i Tuzlanski kanton dobit će namjensku industriju koju nikada do sada nisu imali”, kazao je Lakić.

O Južnoj interkonekciji: “Ne može se desiti da iz Federacije iko bude protiv”

Komentarišući glasanje ministra komunikacija i prometa BiH Edina Forte na sjednici Vijeća ministara BiH, Lakić je kazao da eventualne dileme treba provjeravati, ali da projekat Južne interkonekcije mora imati podršku.

“Ako postoji sumnja, to se ne pokazuje glasanjem protiv. To se pokazuje na drugi način, tako da se provjere sve te stvari, a projekat se mora podržati ukoliko ne želimo da zavisimo od jednog izvora gasa. I ja lično imam mnogo dilema oko mnogih projekata, ali nikada neću reći da nešto ne valja, nego ću tražiti način kako da ga popravim. Ako je to dio bilo čega drugog, mimo interesa građana i privrede u Federaciji Bosne i Hercegovine, onda to nije dobro. Ako postoji bilo kakva dilema oko bilo čega i oko ovog projekta Južne interkonekcije, o kojem smo komunicirali stotine puta, zašto to nismo uradili još jednom? Ne može se desiti da iz Federacije BiH iko bude protiv Južne interkonekcije koja nam omogućava drugi dovod gasa u Federaciju BiH”, poručio je.

“Gazprom je ispostavio fakturu: 14,42 posto vam povećavamo cijenu”

Lakić je rast cijene ruskog gasa naveo kao još jedan argument za osiguravanje alternativnog pravca snabdijevanja.

“‘Gazprom’ je fino ispostavio fakturu: 14,42 posto vam povećavamo cijenu gasa. Izvolite, nastavite kupovati ili prekinite kupovati ili bilo šta drugo. Šta ćemo uraditi? Nemamo druge alternative. Iz tog razloga, kada stavljamo na tas da pravimo alternativu i bilo kakve dileme, moramo ići ka novoj alternativi koja će obezbijediti drugi dovod gasa”, kazao je.

Dodao je da je u ovom trenutku nemoguće pouzdano prognozirati cijenu gasa nakon izgradnje Južne interkonekcije.

“Špekulacije oko cijene gasa su špekulacije koje zamajavaju javnost u ovom trenutku i svako ima nekih dilema. I ja razumijem, u redu. Ko može garantovati da će za dvije godine ili, nebitno, kada god se izgradi Južna interkonekcija, cijena biti veća ili manja? Kakve su to kalkulacije? Pa evo, ko je znao da će se cijena gasa iz Rusije povećati za 14,42 posto? Je li to neko mogao predvidjeti? Je li neko mogao predvidjeti Hormuški zaljev? Mislim da su to neutemeljene stvari. I ono što je naš cilj, kada je Južna interkonekcija u pitanju, jeste da moramo dovesti gas po cijeni koja je niža od cijene gasa koju smo imali do tog trenutka”, rekao je.

Kada je riječ o narednim koracima, naveo je da slijedi zaključivanje ugovora, izrada nove studije izvodljivosti i pribavljanje potrebnih dozvola.

Na pitanje može li već sada govoriti o cijeni električne energije početkom naredne godine, Lakić je kazao da je za takve procjene prerano.

“Vjerujte da jeste. Mislim da niko ne može sa sigurnošću reći šta će se dešavati u narednom periodu. Nama je trenutno bitno da stabilizujemo energetski sistem kroz povećanje proizvodnje uglja, da naše termoelektrane imaju dovoljno uglja. Pred nama je i zaključivanje novog kolektivnog ugovora s predstavnicima rudara, koji ističe na kraju ove godine. Pred nama je definisanje cijene uglja za budući period i svih tih elemenata. Moramo sagledati kompletnu situaciju. Uvijek ćemo biti za opciju da se ne povećava cijena električne energije kad god je to moguće. I, naravno, trudit ćemo se da to bude što duže. U ovom trenutku je stvarno neozbiljno pričati o cijeni u nekom narednom periodu, godinu ili dvije”, zaključio je Lakić.

Problemi rudara u Federaciji Bosne i Hercegovine nisu završeni privremenim rješavanjem pitanja zdravstvenog osiguranja. Dugovanja za doprinose, budućnost rudnika i radnika u procesu pravedne tranzicije ostaju otvorena pitanja, a federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručuje da se problemi koji su se gomilali decenijama ne mogu riješiti preko noći.

Lakić je u Novom danu na N1 govorio i o budućnosti Željezare Zenica, stanju u namjenskoj industriji, Južnoj interkonekciji i cijeni gasa, kao i mogućnosti poskupljenja električne energije u narednom periodu.

Dugovi rudarskog sektora za doprinose veći od milijardu KM

Govoreći o problemu zdravstvenog osiguranja rudara u Zeničko-dobojskom kantonu, Lakić je kazao da nije tačno da nije bilo sastanaka s predstavnicima Zavoda zdravstvenog osiguranja te da je lično učestvovao u razgovorima.

“Ja sam bio sigurno na tri ili četiri sastanka i direktno komunicirao i s direktorom Zavoda zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona i objasnili smo jedni drugima kakva je situacija, o čemu se radi. Ne možemo mi doći u situaciju da ispravljamo 20, 30 godina nemara u rudarskom sektoru i neplaćanja doprinosa u jednom mjesecu ili u jednom danu i da, na neki način, uslovljavamo rudare da nemaju zdravstvenu zaštitu. Ponudio sam direktoru Zavoda zdravstvenog osiguranja da idemo ka sistemskom rješenju, a ne da rudari u ovom trenutku ispaštaju. Jer to je jedino što je održivo za naredni period”, kazao je Lakić.

Kao dio rješavanja problema naveo je projekat pravedne tranzicije, ali i predložene izmjene i dopune Zakona o finansijskoj konsolidaciji.

“Ono što smo uradili s projektom pravedne tranzicije, kojim ćemo obezbijediti rudare Zenice, da ih zbrinemo na najadekvatniji način i da uplatimo sve doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, jeste projekat koji smo pripremali i radili na njemu dvije godine. I evo, sada dolazi na implementaciju. Uskoro će biti efektivan i ovaj kredit, tako da već sada možemo raditi jedan sistemski pristup rješavanju ovih problema. S druge strane, predložili smo Parlamentu i izmjene i dopune Zakona o finansijskoj konsolidaciji, kojim želimo neperspektivnu rudarsku imovinu iskoristiti, prodati i na taj način zbrinuti sve one kojima nisu plaćeni doprinosi posljednjih 20 godina, što je stvarno jedan ogroman problem za rudarski sektor”, rekao je.

Kratkoročno rješenje, prema njegovim riječima, podrazumijeva veće izdvajanje rudnika za zdravstveno osiguranje.

“Jedno od prvih i kratkoročnih, da tako kažem, rješenja jeste da naši rudnici počnu uplaćivati veći iznos doprinosa zavodima zdravstvenog osiguranja u kantonima gdje imamo naše rudnike. I to smo dogovorili na neka tri ili četiri sastanka. Znači, mi moramo početi više izdvajati za zdravstveno osiguranje da bismo imali kontinuitet, a paralelno s tim tražiti sistemsko rješenje”, naveo je.

Lakić je potom iznio i podatak o ukupnim dugovanjima rudarskog sektora za doprinose.

“Preko milijardu KM su dugovi za doprinose kompletnog rudarskog sektora koji se gomilaju 20, možda i više godina. Znači, to se ne može riješiti na ovaj način, ali moramo se potruditi da napravimo rješenje za budućnost. Mislim da sada trebamo iskoristiti vrijeme, u narednih mjesec ili dva, definisati šta je to što ćemo raditi u 2027. i u narednim godinama, jer ovo je akutni problem koji se ne može lomiti preko leđa rudara”, poručio je.

“To je začarani krug koji se ne može presjeći samo na teret rudara”

Za veća izdvajanja za doprinose, naglašava Lakić, potrebno je povećati proizvodnju uglja. Upozorio je i na lančane posljedice koje bi mogle nastati ukoliko rudari ostanu bez zdravstvenog osiguranja.

“A da bi to bilo moguće, dolazimo u situaciju da moramo povećati proizvodnju uglja, koja, hvala Bogu, evo, posljednjih mjeseci raste i dolazimo ponovo na dobre nivoe proizvodnje uglja. To sam rekao i direktoru Zavoda zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona: ukoliko obustaviš ovjeru knjižica našim rudarima, automatski nema proizvodnje uglja. Posljedica toga – nema uglja u Termoelektrani Kakanj. Posljedica toga je – nema električne energije. Posljedica toga je da Elektroprivreda mora kupovati električnu energiju na drugom tržištu. To je začarani krug koji se ne može presjeći samo na teret rudara. Znači, moramo se okrenuti sistemskom rješenju”, kazao je.

Govoreći o izmjenama Zakona o finansijskoj konsolidaciji, kojima bi se omogućila prodaja neperspektivne rudarske imovine radi izmirenja dugovanja, Lakić je uputio poruku parlamentarcima.

“Mislim da su svi oni koji nisu glasali ili koji su bili suzdržani ili nisu shvatili ili su se dobro prevarili kada su na taj način glasali. Ja ih pozivam sve ovaj put, kada dođu u Parlament, da se ne igraju sa sudbinama rudara i da zajednički riješimo, jer smo došli do sistemskog prijedloga od Ministarstva i Vlade Federacije. Mislim da se sa sudbinama rudara ne treba uopšte igrati, jer su to ljudi koji su gradili i bivšu nam državu i ovu državu i oni moraju da budu zbrinuti na najadekvatniji način”, rekao je.

Objasnio je i kako bi prodaja neperspektivne imovine trebala izgledati.

“Neće rudnici prodavati svoju imovinu, nego će Porezna uprava, kojoj se duguje, prodavati imovinu i namirivati dugovanja, i to na način da će vještaci procjenjivati tu imovinu i putem licitacije. Potpuno transparentan proces gdje dobijamo mnogo benefita. Rudari odlaze u zasluženu penziju, uplaćuju im se svi doprinosi. Neperspektivna imovina ide za razvoj lokalnih zajednica u gradovima, opštinama i kantonima gdje je posjedujemo. I, s treće strane, dolazimo u situaciju da imamo u fondovima povećane javne prihode. Mislim da je ovo jedno od najboljih rješenja koje je ponuđeno u posljednjih, mogu sigurno da kažem, desetak godina i mislim da se s ovim više ne smijemo igrati”, naveo je.

Željezara Zenica: “Nećemo se predati, ali moramo biti realni”

Jedna od tema razgovora bila je i budućnost Željezare Zenica. Lakić je naglasio da je 92 posto kompanije u privatnom vlasništvu, dok Federacija BiH ima manje od osam posto.

“Momenat koji je bio presudan je prodaja Željezare za marku u prethodnom periodu. Mi smo nešto što je gradilo državu, jednu industriju čelika na koju je nadovezano desetak, dvanaest hiljada radnih mjesta, dali nekome za jednu marku. Odatle počinju svi problemi. Federacija BiH je sa osam posto… Vi znate šta znači sa osam posto upravljati u nekom preduzeću. Ali smo vidjeli da je od sistemskog značaja za industriju Federacije Bosne i Hercegovine i iz tog razloga smo predložili zakon koji, evo, nije dobio podršku ni na Općinskom sudu ni na Kantonalnom sudu”, rekao je.

“Mi ćemo ići dalje prema apelaciji, prema Vrhovnom sudu i završiti svoj pravni proces do kraja, odgovoriti na sve one apelacije koje su uslijedile i od strane Općinskog suda u Zenici i od Narodne skupštine Republike Srpske. Izvest ćemo ovaj proces do kraja. Razmislit ćemo i o ponovnoj mogućnosti pokretanja procedure uvođenja vanredne uprave. Ali moramo biti svjesni – privatni kapital upravlja Željezarom Zenica. Ima svoje ciljeve, ima svoje planove. Mi smo to dopustili prije nekih dvadesetak ili više godina, da to ode u ruke privatnog kapitala. Tadašnja odluka nije bila dobra. Ovo su posljedice te odluke”, kazao je.

Lakić ne isključuje ni mogućnost stečaja, koji bi mogao imati ozbiljne posljedice po radnike.

“Nažalost, mi smo u situaciji da će možda Željezara otići i u stečaj. Iskreno se nadam da taj stečaj neće pokazati kompletno zaustavljanje proizvodnje čelika u Bosni i Hercegovini, nego će se otvoriti druge perspektive. Imali smo i dva razgovora s upravom i vlasnicima Željezare Zenica, većinskim vlasnicima. Pokušali smo zamoliti da idemo u pravcu da firma ne ide u stečaj, da se uključimo svi, jer samim odlaskom u stečaj svi radnici istog trenutka dobijaju otkaz ugovora o radu. Tu imamo 1.500 radnih mjesta. To je 1.500 porodica koje će u tom trenutku ostati bez posla, što je ogroman udar na kompletnu industriju”, upozorio je.

Prema informacijama koje je, kako kaže, dobio na posljednjem sastanku, plan većinskog vlasnika podrazumijeva nastavak proizvodnje, ali u smanjenom obimu.

“Željezara Zenica će u budućnosti ponovo proizvoditi, ali u nekom manjem obimu, s manje ljudi, što je nama i predočeno na posljednjem sastanku. Tako da mi nećemo zaustavljati razgovore. Znači, ne samo radi tih osam posto nego i radi radnika koji su u Željezari Zenica”, rekao je.

Problemi Željezare, dodao je, ne bi pogodili samo njene radnike.

“Željeznice Republike Srpske će biti ugrožene značajnim smanjenjem prihoda, jer je Željezara pravila prihod i Željeznicama Republike Srpske. Tu su Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine, koje će sigurno imati 30-40 posto manje prihoda. Nemojmo zaboraviti prerađivače željeza koji se nalaze u Bosni i Hercegovini. Nemojmo zaboraviti sve dobavljače svih ulaznih komponenti za proizvodnju željeza u Željezari Zenica. To je čitav jedan sistem koji će sigurno osjetiti udar ukoliko se desi da ovo bude stečaj ili nešto drugo što bude u narednim danima”, kazao je.

Lakić: Prihodi namjenske industrije više nego udvostručeni od 2022. do 2025.

Govoreći o podacima koji pokazuju pad izvoza namjenske industrije u dijelu 2026. godine, Lakić je kazao da treba posmatrati dugoročnije trendove.

“Ovo što je izašlo za smanjenje izvoza podatak je za nekoliko mjeseci 2026. godine, znači ove godine. Ova godina nije ni završena. U redu, možemo porediti januar – mart 2026. s periodom januar – mart 2025. godine. Međutim, mi pokazujemo trendove, što je mnogo bitnije nego trenutno stanje. A taj trend govori da smo od 2022. do 2025. godine više nego udvostručili prihode u našim firmama namjenske industrije. To je pokazatelj kada nešto gledamo u periodu od tri godine, a ne nešto što gledamo u tri mjeseca”, kazao je.

Prema njegovim riječima, kompanije su stabilizovane, a slijedi predstavljanje novih proizvoda.

“Ono što je sada najbitnije jeste da smo firme stabilizovali. Svi oni koji su se ‘kačili’ na naše firme namjenske industrije tako što su posredovali i uzimali najveći, kolokvijalno rečeno, ‘kajmak’ od naših firmi namjenske industrije, zbog čega je u našim firmama ostajalo vrlo malo prihoda, sada su polako odsječeni i prihod je ostao u našim firmama namjenske industrije. Znate šta smo time postigli? Postigli smo da smo povećali broj radnih mjesta i direktno uticali na ekonomsku stabilnost u Federaciji Bosne i Hercegovine i ekonomsku stabilnost naših porodica, ljudi koji tu rade”, naveo je.

Najavio je da će uskoro biti predstavljeni proizvodi koji se ranije nisu proizvodili u domaćoj namjenskoj industriji.

“Mi ćemo sigurno u naredna dva ili tri mjeseca, ili evo mjesec dana, saopštiti javnosti koji su to novi proizvodi proizvedeni u našim firmama namjenske industrije, a koji se nikada do sada nisu proizvodili u našoj namjenskoj industriji. To je ono čemu sada težimo. I to smo pripremali sigurno više od dvije, dvije i po godine”, rekao je.

Najavio je i širenje namjenske industrije na dijelove Federacije u kojima do sada nije bila prisutna.

“Mi sada hoćemo i u drugim dijelovima Federacije da otvorimo firme namjenske industrije. I Unsko-sanski kanton i Tuzlanski kanton dobit će namjensku industriju koju nikada do sada nisu imali”, kazao je Lakić.

O Južnoj interkonekciji: “Ne može se desiti da iz Federacije iko bude protiv”

Komentarišući glasanje ministra komunikacija i prometa BiH Edina Forte na sjednici Vijeća ministara BiH, Lakić je kazao da eventualne dileme treba provjeravati, ali da projekat Južne interkonekcije mora imati podršku.

“Ako postoji sumnja, to se ne pokazuje glasanjem protiv. To se pokazuje na drugi način, tako da se provjere sve te stvari, a projekat se mora podržati ukoliko ne želimo da zavisimo od jednog izvora gasa. I ja lično imam mnogo dilema oko mnogih projekata, ali nikada neću reći da nešto ne valja, nego ću tražiti način kako da ga popravim. Ako je to dio bilo čega drugog, mimo interesa građana i privrede u Federaciji Bosne i Hercegovine, onda to nije dobro. Ako postoji bilo kakva dilema oko bilo čega i oko ovog projekta Južne interkonekcije, o kojem smo komunicirali stotine puta, zašto to nismo uradili još jednom? Ne može se desiti da iz Federacije BiH iko bude protiv Južne interkonekcije koja nam omogućava drugi dovod gasa u Federaciju BiH”, poručio je.

“Gazprom je ispostavio fakturu: 14,42 posto vam povećavamo cijenu”

Lakić je rast cijene ruskog gasa naveo kao još jedan argument za osiguravanje alternativnog pravca snabdijevanja.

“‘Gazprom’ je fino ispostavio fakturu: 14,42 posto vam povećavamo cijenu gasa. Izvolite, nastavite kupovati ili prekinite kupovati ili bilo šta drugo. Šta ćemo uraditi? Nemamo druge alternative. Iz tog razloga, kada stavljamo na tas da pravimo alternativu i bilo kakve dileme, moramo ići ka novoj alternativi koja će obezbijediti drugi dovod gasa”, kazao je.

Dodao je da je u ovom trenutku nemoguće pouzdano prognozirati cijenu gasa nakon izgradnje Južne interkonekcije.

“Špekulacije oko cijene gasa su špekulacije koje zamajavaju javnost u ovom trenutku i svako ima nekih dilema. I ja razumijem, u redu. Ko može garantovati da će za dvije godine ili, nebitno, kada god se izgradi Južna interkonekcija, cijena biti veća ili manja? Kakve su to kalkulacije? Pa evo, ko je znao da će se cijena gasa iz Rusije povećati za 14,42 posto? Je li to neko mogao predvidjeti? Je li neko mogao predvidjeti Hormuški zaljev? Mislim da su to neutemeljene stvari. I ono što je naš cilj, kada je Južna interkonekcija u pitanju, jeste da moramo dovesti gas po cijeni koja je niža od cijene gasa koju smo imali do tog trenutka”, rekao je.

Kada je riječ o narednim koracima, naveo je da slijedi zaključivanje ugovora, izrada nove studije izvodljivosti i pribavljanje potrebnih dozvola.

Na pitanje može li već sada govoriti o cijeni električne energije početkom naredne godine, Lakić je kazao da je za takve procjene prerano.

“Vjerujte da jeste. Mislim da niko ne može sa sigurnošću reći šta će se dešavati u narednom periodu. Nama je trenutno bitno da stabilizujemo energetski sistem kroz povećanje proizvodnje uglja, da naše termoelektrane imaju dovoljno uglja. Pred nama je i zaključivanje novog kolektivnog ugovora s predstavnicima rudara, koji ističe na kraju ove godine. Pred nama je definisanje cijene uglja za budući period i svih tih elemenata. Moramo sagledati kompletnu situaciju. Uvijek ćemo biti za opciju da se ne povećava cijena električne energije kad god je to moguće. I, naravno, trudit ćemo se da to bude što duže. U ovom trenutku je stvarno neozbiljno pričati o cijeni u nekom narednom periodu, godinu ili dvije”, zaključio je Lakić.