U Hrvatskoj je dosad zabilježeno sedam infekcija virusom Zapadnog Nila. Četiri zaražene osobe nisu imale nikakve simptome, a tri su razvile simptome bolesti.
Iako su se dosad zaražene osobe spominjale samo u Zagrebu, sada su zabilježeni slučajevi i u Zagrebačkoj županiji te u drugim dijelovima centralne i istočne Hrvatske. Virus je, osim kod ljudi, detektiran kod uginulih vrana na pet lokacija u Zagrebu, nakon čega je Grad pojačao mjere suzbijanja komaraca.Najteže oboljeli i dalje se nalaze na Zavodu za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević.



‘U jedinici intenzivnog liječenja imamo dva pacijenta. Oboje su starije životne dobi i na mehaničkoj su ventilaciji. Jedan je nešto bolje, dok je stanje drugoga i dalje ozbiljno’, rekao je za Jutarnji list prof. dr. sc. Marko Kutleša, šef Zavoda.
Četiri infekcije otkrivene su kod osoba koje nisu imale nikakve zdravstvene tegobe. Takvi se slučajevi mogu otkriti laboratorijskim pretragama i serološkim testiranjem, kaže dr. Mayer, iako se ljudi nisu javili ljekaru zbog simptoma koji bi upućivali na groznicu Zapadnog Nila.
To, zapravo, nije neuobičajeno. Većina zaraženih nikada i ne sazna da je došla u kontakt s virusom. Procjenjuje se da između 70 i 80 posto infekcija prolazi bez simptoma. Kod ostalih se mogu pojaviti povišena temperatura, glavobolja, umor, opća slabost, bolovi u mišićima i zglobovima, mučnina, povraćanje ili osip po vratu, tijelu i udovima.
‘Simptomi su slični gripi i drugim virozama pa ih je bez dodatne dijagnostike teško razlikovati. Ako su tegobe blage, treba pratiti stanje. No, ako ne prolaze nakon nekoliko dana ili se pogoršavaju, treba se javiti ljekaru’, kaže Dijana Mayer, specijalistica epidemiologije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Posebno treba obratiti pažnju, kaže epidemiologinja, na simptome koji mogu upućivati na zahvatanje centralnog živčanog sistema. To su jaka glavobolja, ukočen vrat ili šija, visoka temperatura, zbunjenost, promjena stanja svijesti, izrazita pospanost, tremor, konvulzije, slabost ruku ili nogu te otežano hodanje. U najtežim slučajevima mogu se razviti meningitis, meningoencefalitis ili encefalitis, kao i akutna mlohava kljenut. Takvi bolesnici zahtijevaju hitnu ljekarsku procjenu i bolničko liječenje.
Teški neurološki oblici bolesti javljaju se kod manje od jedan posto zaraženih. Najugroženije su osobe starije životne dobi, hronični bolesnici i ljudi oslabljenog imuniteta.
Da virus trenutno kruži Zagrebom, potvrdili su nalazi Hrvatskog veterinarskog instituta. Virus je pronađen u ukupno pet uginulih vrana.
Pronalaženje virusa u pticama upozorava da je ciklus prijenosa između ptica i komaraca aktivan u više dijelova grada. To, međutim, ne znači da je svaki komarac zaražen niti da se građani trebaju bojati ptica.
Od uboda se najbolje štiti kombinacijom nekoliko jednostavnih mjera. Preporučuje se upotraba repelenata prema uputama proizvođača, posebno toekom boravka na otvorenome u predvečernjim i noćnim satima, kada su komarci roda Culex najaktivniji. Pomažu i lagana odjeća dugih rukava i nogavica te zaštitne mreže na prozorima i vratima.
‘Nema razloga za paniku. Virus Zapadnog Nila već godinama nije egzotična bolest u Hrvatskoj i povremeno se pojavljuje toekom ljeta i rane jeseni. Većina zaraženih neće imati simptome, ali starije osobe i ljudi oslabljenog imuniteta moraju biti oprezniji. Najvažnije je smanjiti broj komaraca i zaštititi se od njihovih uboda – zaključuje dr. Mayer.

