Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini danas održava sjednicu na kojoj će biti potvrđene kandidature za novog reisul-ulemu, čime zvanično počinje kampanja pred izbore zakazane za 10. oktobar.
Kandidati su mostarski muftija Salem ef. Dedović, sarajevski muftija Nedžad ef. Grabus i direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice hafiz Mensur ef. Malkić.



Izbori za reisul-ulemu zvanično su raspisani 18. aprila, nakon čega su izborna tijela po muftijstvima evidentirala prijedloge kandidata.
Predsjednik Sabora Islamske zajednice u BiH Edhem Bičakčić kazao je da su u dosadašnjem postupku bila evidentirana četiri kandidata. Muftija tuzlanski Vahid ef. Fazlović u međuvremenu je povukao kandidaturu.
“Danas na sjednici Sabora imamo tri kandidata koji će izložiti svoje programe. Nakon toga Sabor će ih potvrditi i počinje njihova zvanična kampanja za izbore koji će biti 10. oktobra”, rekao je Bičakčić.
Prema njegovim riječima, kandidature su evidentirane u 18 izbornih okruga – sedam u Bosni i Hercegovini, tri u okviru mešihata u Ljubljani, Zagrebu i Novom Pazaru te sedam okruga u inostranstvu, uključujući Ameriku, Australiju i pet evropskih okruga.
Bičakčić je pojasnio da će kandidati danas predstaviti svoje programe. Oni su članovima Sabora dostavljeni u printanoj i digitalnoj formi prije sedam dana.
Reisul-ulemu bira 398 članova
Izborno tijelo za izbor reisul-uleme broji 398 članova. Čine ga članovi Sabora, glavni imami, predsjednici medžlisa Islamske zajednice širom svijeta, muftije i direktori ustanova.
“To je široko izborno tijelo, šire od Sabora četiri do pet puta, i omogućava da se tajnim glasanjem izabere novi reisul-ulema. Pobjednik je onaj ko osvoji 200 glasova, odnosno 50 posto ukupnog izbornog tijela. Procedura je jasna”, kazao je Bičakčić.
Kampanja, prema njegovim riječima, neće izgledati poput političkih kampanja. Fokus će biti na predstavljanju programa i upoznavanju članova izbornog tijela s kandidatima.
“Nije to kao politička kampanja da se daju neke izjave, nego da se malo pojasne programi i da se ljudi bolje upoznaju”, rekao je Bičakčić.
Bičakčić je kazao da je pročitao sva tri programa i da u njima vidi niz kreativnih ideja.
Kao ključne oblasti budućeg razvoja Islamske zajednice izdvojio je obrazovanje, rad s mladima, razvoj visokog obrazovanja i snažnije korištenje novih digitalnih tehnologija.
“Poenta je na obrazovanju, uključujući i mogućnost daljeg razvoja visokog obrazovanja. Tu ima još drugih ideja”, kazao je Bičakčić.
Govoreći o ulozi Islamske zajednice u društvu, naglasio je i potrebu jasnog objašnjavanja njenog djelovanja te otklanjanja strahova i predrasuda prema islamu.
“Islamska zajednica je dužna da pojasni da nema razloga za islamofobiju, pogotovo nema razloga u BiH. Ona ni na kakav način ne ugrožava svoje susjede”, poručio je.
Bičakčić je istakao da Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini postoji stoljećima te da, osim vjerske slobode i obrazovanja, ima važnu ulogu u očuvanju identiteta Bošnjaka u BiH, domovinskim zemljama i dijaspori.
“Islamska zajednica je zajednica svih muslimana u BiH, Bošnjaka u domovinskim zemljama i u dijaspori. Ona je ta koja ovdje egzistira vjekovima i želi da očuva identitet i identitetska pitanja Bošnjaka. A vjerska sloboda, to je osnovno islamsko djelovanje, i obrazovanje – to se podrazumijeva”, zaključio je Bičakčić.
Sabornik Ismet Veladžić ocijenio je da je dosadašnji proces protekao korektno te da svi predloženi kandidati ispunjavaju formalne i suštinske uslove.
“Radi se o vrlo uglednim muftijama i službenicima Islamske zajednice koji su kao radnici prošli manje-više sve u Islamskoj zajednici, koji svojim akademskim i drugim kvalitetima zaslužuju da budu kandidati za reisul-ulemu, te zaslužuju naš respekt i naše puno poštovanje”, poručio je Veladžić.

