Detektor je analizirao spiskove udžbenika za deveti razred iz historije u Bosni i Hercegovini. Od deset kantona u Federaciji BiH, samo su dostavljena četiri odgovora na novinarske upite. Iz Republike Srpske nema odgovora na novinarski upit o novim udžbenicima, ali je na spisku odobrenih udžbenika Ministarstva prosvjete i kulture RS-a udžbenik koji je Ustavni sud BiH zabranio.
Merima Jašarević, nastavnica historije u jednoj od sarajevskih osnovnih škola, kaže da se o ratu u BiH uči u devetom razredu, te da djeca predano prate nastavu, učestvuju u radu i traže više informacija.
“U radu se koristi nastavni materijal iz historije za učenike osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo: ‘Rat u Bosni i Hercegovini 1992–1995’, opsada Sarajeva i zločin genocida počinjen u Bosni i Hercegovini, a koje je integrisano u nastavni plan i program osnovnih i srednjih škola”, navela je Jašarević.
Najveći problem nastavnicima je, prema njenim riječima, nedostatak vremena za izučavanje ovih tema.
“Kao odgovorni nastavnici, imamo nastavni plan i program koji moramo pratiti, ali kurikulum nam je malo pomogao i olakšao ovaj problem jer imamo mogućnost prilagođavanja. Terenska nastava je jako važna u izučavanju ovih tema, tako da se trudim često voditi djecu na izložbe ili u muzeje čija postavka odgovara spomenutom periodu”, kaže Jašarević i dodaje da pomaka ima, ali da još uvijek stanje nije na visokom nivou.
Put do novih udžbenika
Iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke pojašnjavaju da je za novu školsku godinu Koordinacija ministara odobrila dopunu spiska udžbenika, priručnika, radnih listova i zbirki zadataka za osnovne i srednje škole, gdje su po kantonima navedeni naslovi za upotrebu na tom području, ali da nije bilo zahtjeva za odobrenje udžbenika iz historije.
Definisana procedura odobravanja udžbenika, radnih udžbenika i drugih nastavnih sredstava za osnovne i za srednje škole je različita.
Profesorica historije sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu kaže da bi udžbenici trebali dobiti nove forme, u skladu sa okvirom koji je definiran jezgrom nastavnih programa prema ishodima učenja.
“Udžbenici, naročito oni priređeni prema nastavnim programima na bosanskom jeziku, objavljeni su između 2009. i 2012. godine, te dodaci koji se odnose na period rata 1992-1995. su naknadno objavljivani i nisu u upotrebi u svim kantonima”, rekla je Forić Plasto.
Prema njenim riječima, udžbenici bi svojim sadržajima trebali poticati aktivno učenje, samostalno zaključivanje i razvoj kritičkog mišljenja, a ne samo memorisanje i reprodukciju činjeničnog znanja.
Forić Plasto kaže da su prikazi u udžbenicima o ratu u BiH navedeni iz nacionalnih perspektiva, te su pojedini događaji prikazani van konteksta, a odnose se na političku i vojnu historiju.
“Ono što nedostaje jeste ta ljudska perspektiva rata, odnosno na koji način rat utiče na život ljudi. To se najbolje vidi kroz perspektivu žrtava i preživjelih koja često nije zastupljena u udžbenicima, a kao izvorni materijal može biti sjajan za analizu, ali i razvijanje empatije prema žrtvama, koje nužno ne pripadaju vlastitom narodu”, objašnjava profesorica Forić Plasto.
Smatra da ključni momenat promjene leži u spremnosti donosioca odluka i onih koji oblikuju politike obrazovanja u BiH da promijene paradigmu poučavanja o ratu 1992–1995., te da ona bude bazirana na neselektivnom korištenju činjenica.
Azerina Muminović, viša saradnica za profesionalni razvoj odgajatelja, nastavnika i stručnih saradnika u Institutu za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo, potvrdila je da je u Sarajevu realizirana pozitivna promjena koja uključuje platformu i materijale Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
“Radili smo reviziju postojećih Nastavnih materijala za izučavanje opsade Sarajeva i zločina protiv čovječnosti i zločina genocida počinjenih u ratu 1992.-1995. godine u BiH. Pored toga, saradnja s BIRN-om je rezultirala kontinuiranim stručnim usavršavanjima i seminarima za nastavnike historije osnovnih i srednjih škola KS-a”, potvrdila je Muminović.
Većina kantonalnih ministarstava nije odgovorila na upite o udžbenicima historije za novu školsku godinu. Ministarstva obrazovanja u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom i Bosansko-podrinjskom kantonu su navela da koriste spisak udžbenika koji je odobrilo Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Detektor je uvidom u spiskove odobrenih udžbenika iz historije utvrdio da je riječ o starim udžbenicima, te da se ne pojavljuje nijedan novi autor.
Neustavni dio udžbenika historije u Republici Srpskoj kojim se veličaju zločinci i ove godine je u školskim klupama i nalazi se na spisku odobrenih udžbenika Ministarstva prosvjete i kulture.
Iz Ministarstva nisu odgovarali na upit Detektora o novim udžbenicima.
Ustavni sud je prošle godine utvrdio da materijali udžbenika “Istorija za deveti razred osnovne škole”, u dijelu koji se odnosi na “Temu 11. Republika Srpska i Odbrambeno-otadžbinski rat”, nisu u skladu sa Ustavom BiH i suprotni su standardima iz Okvirnog zakona o visokom obrazovanju i Zajedničke jezgre kao odluka institucija BiH.
Baza sudski utvrđenih činjenica
Krajem prošle godine, BIRN BiH, Udruženje “Zaboravljena djeca rata” i Memorijalni centar Srebrenica predstavili su Bazu sudski utvrđenih činjenica o ratu i Priručnik “Kako učiti i podučavati o ratu u Bosni i Herecegovini”, alat za obrazovanje mladih i borbu protiv negiranja i relativiziranja presuda, te izgradnju mira i međusobnog razumijevanja.
Baza sadrži informacije iz svih presuda pred Haškim tribunalom o počinjenim zločinima, videosvjedočenja preživjelih i žrtava prilagođena učenicima, te pripreme za čas sa aktivnostima, kao pomoć nastavnicima i profesorima za održavanje časova o temama iz bliske prošlosti.
Forić Plasto kaže da su BIRN-ova Baza i Priručnik materijal koji nudi mogućnost oslanjanja na činjenice.
“Baza također nudi mogućnost istraživačkog rada učenicima i samostalnog zaključivanja koristeći se i slikovnim i tekstualnim materijalima. Nastavnici u Bazi imaju sigurnost u osloncu na činjenice koje su utvrdili sudovi i u koje ne bi trebalo biti sumnje, i to im zasigurno olakšava rad sa ovim temama koje su za njih osjetljive jer imaju i vlastita ratna iskustva”, objasnila je Forić Plasto.
S njom se slaže i nastavnica Jašarević, koja Bazu koristi na svojim časovima, te u dosadašnjem radu ima samo pozitivna iskustva.
“Prednost Baze je što ima i videomaterijale, prilagođene nastavnom procesu”, kazala je Jašarević.
Kroz BIRN-ove treninge na temu “Kako učiti i podučavati o ratu u BiH” prošlo je više od 150 nastavnika historije širom zemlje. Zajedno se razvijao novi pristup nastavi, a potom su to nastavnici prenijeli u učionice.
Uz pomoć BIRN-ovog materijala sudski utvrđene činjenice transformišu učenje o genocidu.
