Istraživači s Univerziteta Kalifornije u Riversideu koriste GPS mjerenja da pronađu “zaključane” dijelove rasjeda u kojima se godinama gomila napetost, metoda se odnosi na zone subdukcije koje proizvode najjače zemljotrese i cunamije.
Naučnici s Univerziteta Kalifornije u Riversideu razvili su metodu za identifikaciju mjesta na kojima su najveći zemljotresi na Zemlji najvjerovatniji – i pokazali da je njihov model označio upravo onaj dio zone subdukcije kod poluostrva Kamčatka u istočnoj Rusiji gdje je u julu 2025. udario zemljotres magnitude 8,8. Rad je objavljen u časopisu Geophysical Research Letters.
Važno je istaći šta metoda može, a šta ne: ona ne predviđa vrijeme zemljotresa, već identificira gdje se napetost gomila duž velikih rasjeda, čime omogućava naučnicima da odrede gdje je pucanje vjerovatno.
“Zemljotresi dospijevaju u naslove kada se dogode, ali godinama prije toga rasjed tiho akumulira napetost”, rekao je geofizičar Gareth Funning, koji je vodio studiju zajedno s Axelom Periollatom.
“Ta se napetost može izmjeriti.”
Pristup se fokusira na zone subdukcije – područja gdje jedna tektonska ploča klizi ispod druge. Upravo tamo nastaju najveći zemljotresi na planeti, uključujući one jače od 8,5 stepeni, koji često izazivaju razorne cunamije. Koristeći GPS mjerenja suptilnih pomaka tla, istraživači su razvili algoritam koji identificira dijelove rasjeda koji su “zaključani i skladište energiju”. Ta zaključana područja, poznata kao asperiteti, djeluju poput “zakrpa trenja” koje se opiru kretanju – dok se otpor ne nagomila do tačke koja pokreće veliki zemljotres.
Tim je jednu takvu zaključanu zonu ispod Kamčatke identificirao prije nego što je tamo udario veliki zemljotres.
“Imali smo ideju gdje se napetost gomila na osnovu relativno ograničenog skupa podataka”, rekao je Periollat.
“Vidjeti da to tako dobro funkcioniše potvrđuje da ovaj pristup ima stvarni potencijal.”
Zemljotres na Kamčatki 29. jula 2025. bio je šesti najjači zabilježen u svijetu od 1900. godine. Oštetio je 1.400 kuća, izazvao cunami koji je oštetio pristanište u bazi nuklearnih podmornica, a upozorenja na cunami izdata su i za zapadnu obalu SAD-a.
Studija je otkrila i da zemljotresi u istoj regiji mogu biti različiti: iako je Kamčatka doživjela džinovske potrese i 1952. (magnituda 9,0) i 2025., noviji je proizveo znatno manji cunami, jer se pucanje nije proširilo na najpliće dijelove rasjeda.
Istraživači naglašavaju da metoda ne može predvidjeti ni veličinu cunamija ni vrijeme zemljotresa, ali smatraju da može znatno unaprijediti pripremu za katastrofe u najopasnijim seizmičkim regijama – od Japana i Čilea do sjeverozapadnog Pacifika. Za Balkan, gdje dominiraju drugačiji tipovi rasjeda, metoda nije direktno primjenjiva, ali princip mjerenja nagomilane napetosti GPS-om koristi se i u regionalnim istraživanjima.
