Dok je pažnja javnosti tokom druge hitne sjednice Gradskog vijeća Zenica bila usmjerena na povećanje cijene grijanja, subvencije i pitanje hoće li radijatori ponovo ostati hladni, gotovo nezapaženo prošla je izjava koja više zabrinjava, a u pitanju je finansijsko stanje Grada Zenice.
Emir Kovač, pomoćnik gradonačelnika za finansije, iznio je podatak da su prihodi i primici Grada Zenice do 30. septembra 2026. godine ostvareni u iznosu od svega 67 posto planiranih sredstava.
Ovaj podatak posebno je zabrinjavajući ako se gleda kroz prizmu prijedloga vijećnice BHI-KF-a Amre Mehmedić da se pokrene kreditno zaduženje Grada Zenice od čak 50 miliona KM, navodno radi osiguravanja sredstava za finansiranje grijanja i njegovog subvencioniranja.
Postavlja se pitanje koje tokom višesatne rasprave nije dobilo dovoljno pažnje: ima li Grad Zenica finansijskog kapaciteta da preuzme dodatne višemilionske obaveze i šta bi se tačno finansiralo kreditom od 50 miliona KM?
Obraćajući se vijećnicima, pomoćnik gradonačelnika Emir Kovač naveo je da su prihodi i primici Grada ostvareni u iznosu od 59.602.867 KM, dok su planirani na približno 89.574.000 KM.
„Znači, ostvarenje budžeta sa 30. septembrom, kada su u pitanju prihodi i primici Grada Zenice, iznosi 67 posto“, izjavio je Kovač.
Pojasnio je da ostvarenje iznosi 81 posto kada se uključe primljeni namjenski transferi drugih nivoa vlasti (računajući i ZDK), dok ukupno ostvarenje s akumuliranim suficitom iznosi 85,775 miliona KM, odnosno 74 posto od planiranih 116,526 miliona KM.
Ipak, najvažniji dio njegovog izlaganja nije bio samo procenat ostvarenja prihoda, nego upozorenje na posljedice koje takvo stanje može imati po izvršavanje budžetskih obaveza.
„Ne možete isplatiti 67 posto plaća. Ne možete isplatiti ugovore koji su potpisani 67 posto, nego morate 100 posto ugovora“, objasnio je Kovač, dodajući da će se pojedini ugovori morati odgađati ili prolongirati za narednu godinu jer punjenje budžeta ne prati rashode.
To je upozorenje koje možda sada i više treba zabrinuti od rasprave o grijanju.
Podaci o ostvarenju prihoda ne dokazuju sami po sebi da je Grad u budžetskom deficitu ili da nema novca za tekuće obaveze. Međutim, kada sam rukovodilac gradske službe za finansije govori o odgađanju ugovora i zaostajanju prihoda za rashodima, postavlja se pitanje stvarnog finansijskog prostora za preuzimanje novih obaveza.
Za šta bi se potrošilo 50 miliona KM?
Upravo u takvim okolnostima vijećnica BHI-KF-a Amra Mehmedić predložila je kreditno zaduženje Grada Zenice u iznosu od 50 miliona KM, uz povećanje cijene grijanja za domaćinstva od 35 posto i subvencioniranje dijela troškova.
Međutim, javnosti nije predstavljena detaljna finansijska konstrukcija koja bi pokazala koliko bi od tih 50 miliona KM bilo izdvojeno za grijanje, za koji vremenski period, pod kojim uslovima bi se Grad zadužio i iz kojih prihoda bi kredit vraćao.
Ako je cilj kredita finansiranje grijanja, potrebno je objasniti koliko novca nedostaje za sezonu 2026/2027, koliki dio mogu osigurati korisnici, koliko se očekuje iz gradskog budžeta i zašto je predložen baš iznos od 50 miliona KM.
Jer ukupni planirani troškovi grijanja za sezonu iznose približno 30 miliona KM, a ne 50 miliona KM.
Postavlja se i drugo pitanje: bi li se novim kreditom finansiralo isključivo grijanje ili bi se dio sredstava mogao koristiti za druge budžetske potrebe, uključujući pokrivanje eventualnog manjka prihoda i ranije preuzetih obaveza?
Može li budžet finansirati subvencije ako prihodi ne prate rashode?
Gradonačelnik Fuad Kasumović tokom sjednice predložio je da Grad do kraja 2026. godine subvencionira dio povećanja cijene grijanja za domaćinstva, dok bi pravna lica plaćala puni iznos poskupljenja od približno 106 posto.
Za narednu godinu spominjalo se kreditno zaduženje kojim bi se nastavilo sufinansiranje sistema.
Ali subvencije nisu besplatan novac. Svaka marka koju Grad izdvoji za grijanje mora imati pokriće u prihodima, raspoloživom suficitu, preraspodjeli rashoda ili zakonito osiguranim drugim izvorima finansiranja.
U trenutku kada pomoćnik gradonačelnika za finansije upozorava da prihodi ne prate rashode i da će se određeni ugovori možda morati odgoditi za narednu godinu, posebno je važno znati koji bi projekti i obaveze bili odgođeni kako bi se osigurao novac za grijanje.
Ekonomski ekspert
Fuad Kasumović godinama je u javnim nastupima naglašavao svoje ekonomsko iskustvo i sposobnost upravljanja gradskim finansijama, predstavljajući novu Toplanu kao jedan od najvećih uspjeha svoje administracije.
Građanima je obećavao sedam godina bez poskupljenja grijanja, da bi prošle godine cijena bila povećana za 20 posto, a ove godine predloženo novo povećanje od približno 106 posto.
Sada, kada sistem grijanja zahtijeva desetine miliona maraka, a gradska služba za finansije upozorava da prihodi ne prate rashode, postavlja se pitanje koliko je dosadašnje finansijsko planiranje bilo održivo.
Problem grijanja očigledno nije moguće rješavati samo novim obećanjima ili odlukama o subvencijama. Potrebna je precizna računica, kako za ovu grijanu sezonu, tako i za sposobnost gradskog budžeta da narednih godina finansira sve preuzete obaveze.
Koliko Grad Zenica trenutno ima slobodnih sredstava? Koliko iznose neizmirene obaveze? Koji će se ugovori morati odgoditi? Koliko je već kreditno zadužen i koliki bi bili troškovi novog zaduženja od 50 miliona KM?
I konačno, treba li Zenici kredit isključivo za subvencioniranje grijanja ili se iza prijedloga krije potreba da se finansijski stabilizuju i drugi dijelovi gradskog budžeta?
