0.8 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    mist
    0.8 ° C
    1 °
    0.6 °
    64 %
    0.5kmh
    94 %
    uto
    -0 °
    sri
    6 °
    čet
    8 °
    pet
    7 °
    sub
    9 °
    Asocijacija arhitekata u BiH o projektu Zenica-jug

    Asocijacija arhitekata u BiH o projektu Zenica-jug

    Asocijacija arhitekata u BiH o projektu Zenica-jug

    Nakon natpisa u medijima o izgradnji poslovno-turističke zone Zenica jug, AABiH dužna obavijestiti javnost o sljedećem.

    AABiH je na poziv i u suradnji sa gradom Zenica organizirala i provela javni natječaj za predmetnu lokaciju. Rezultati su javno objavljeni i vidljivi na stranici aabh.ba

    Prije same organizacije natječaja, AABiH je provela i javnu anketu – istraživanje čiji je cilj bio od građana Zenice izravno saznati potrebe koje bi razvojem lokacije bile zadovoljene. Rezultati te ankete inkorporirani su u projektni zadatak te je time njihovo ispunjavanje bilo jedan od kriterija za ocjenu radova. Radove je ocjenjivao stručni žiri, sastavljen od arhitekata:

    Mladen Jadrić – Predsjednik komisije
    Dinko Peračić, arhitekta – član komisije
    Sabina Mujkić, urbanistica – članica komisije
    Vedina Babahmetović, arhitektica – članica komisije
    Lejla Hajro, arhitektica/urbanistica – članica komisije

    Riječ je o renomiranim arhitektima iz BiH i regije, čiju procjenu kvalitete rješenja ne bi trebalo dovoditi u pitanje.

    Izabrano je projektno rješenje koje je prema mišljenju struke najkvalitetnije ponuđeno za dati lokalitet.

    Projekat koji je ovih dana predstavljen a koji očito ima podršku vlasti nema nikakvu vezu sa pobjedničkim rješenjem.

    Umjesto pobjedničkog rješenja, predstavljen je projekat kakvih smo se zadnjih godina nagledali u BiH na desetine, još od vremena Burojozonea. Generički „spektakularno“ rješenje koje obećava glamour i hiljade eventualnih radnih mjesta u izbornoj godini, kič koja nema uporište u realnosti ni potrebama građana.

    Rješenje u kojem su učestvovali, valorizirali i odobrili i struka i građani pa i sama administracija grada Zenice ovim je zanemareno u korist rješenja privatnog investitora koje nije prošlo nikakve valorizacije i koje može garantirati jedino dobit samom investitoru, nauštrb svega ostalog.

    Postavlja se, nakon toga, pitanje zašto je natječaj uopće organiziran ako, prema navodima iz članka, partnerstvo sa investitorima iz Zaljeva traje već dvije godine? Zašto je moguće potpuno zanemariti pobjedničko rješenje i predstaviti projekat u koji nisu bili uključeni niti javnost niti struka? Ako u potpunosti zanemarimo činjenicu da je AABiH podržala ovaj projekat iz namjere da potakne zamrlu kulturu raspisivanja natječaja i upotrijebila svoje resurse i autoritet kako bi se natječaj proveo po najvišim standardima, zašto je grad Zenica potrošio 50.000,00 KM budžetskog novca samo na nagrade? Uključimo li u troškove organizacije natječaja i rad administrativnih struktura potrebnih da se natječaj sprovede, poreze i ostale troškove ta je brojka sigurno u blizini 100.000,00 KM.

    Vrlo iskreno: AABiH je svoj dio natječaja iz idealizma uradila pro-bono, što je praksa koja se pokazala potpuno pogrešna i neće biti više prakticirana. Zašto nije, kako je to praksa u uređenijim društvima, privatni investitor natjeran da raspiše najtečaj o svom trošku, čime bi bile zadovoljene i potrebe investitora ali i zaštićeno javno dobro?

    Nažalost, prethodna dobra suradnja sa općinom Zenica koju je AABiH imala, ovim činom dovedena u pitanje. Zašto bi uopće AABiH ulazila u partnerstva ove vrste ukoliko se kolegama ne može garantirati da će nakon pobjede na natječaju rad na njihovom rješenju biti nastavljen? Ako nekom nije jasno, moraćemo ovako to pojasniti: novčana nagrada na natječaju NIJE razlog učestvovanja u natječaju. Ona je samo stimulans i naknada za uloženi trud i rad. Glavni razlog učestvovanja u natječaju je nastavak rada na rješenju gdje se ustvari, da budemo vrlo otvoreni, krije glavni financijski razlog za učestvovanje. Praksa je to koja se poštuje u svijetu. Učestvovanje u natječaju je poslovni rizik koji se samo u takvom slučaju isplati.

    Međutim, ne možemo kriviti grad Zenica u potpunosti za ovakvu situaciju. Problem je to koji u BiH nije zakonski riješen. U zemljama susjedstva, kao što je to Hrvatska, u regulacionim planovima definirana su područja od iznimne važnosti za razvoj grada. Na tim područjima, raspis natječaja je mandatoran za sve investitore, bili oni javni, bili privatni. Nastavno na tu činjenicu je činjenica da organizaciju i raspis samog natječaja mogu obavljati samo strukovna udruženja čime se osigurava kvalitetna provedba i žiriranje samog natječaja a strukovnim udruženjima daje određeni utjecaj ali i financijska neovisnost koju im je zakonski teško ostvariti na druge načine. Manjkavosti zakona o prostornom uređenju, u tom slučaju su ogromne i uopće ne podržavaju instituciju natječaja kao isprobanog sredstva za dobijanje kvalitetnih arhitektonsko-urbanističkih rješenja.

    U ovakvom okruženju sama institucija natječaja je u potpunosti obesmišljena. Prečesto je AABiH radi idealizma organizirala konkurse bez ikakve nadoknade, prečesto su ljudi u AABiHizmoljavali kolege da se uključe, da rade natječaje, vjerujući da je to ispravan put koji će nam donijeti kvalitetno rješenje.  Zbog nas su ljudi potrošili ogromnu količinu svog slobodnog vremena i novca da bi rezultat toga na kraju bio poništen. S tim u vezi, AABiH će u svim narednim eventualnim natječajima ove prirode i obima, koje bude organizirala, tražiti pismenu potvrdu koja će obavezati implementaciju rješenja ili u organizaciju neće ulaziti. Za sve ostale natječaje koji se organiziraju u državi, savjetujemo kolege da, ukoliko takva garancija ne postoji, ne učestvuju u njima.

    Podsjećanja radi (a i poređenja radi) u nastavku pogledajte nagrađeno rješenje sa natječaja organiziranog u maju prošle godine, a i ukupne rezultate istog.

    Nakon natpisa u medijima o izgradnji poslovno-turističke zone Zenica jug, AABiH dužna obavijestiti javnost o sljedećem.

    AABiH je na poziv i u suradnji sa gradom Zenica organizirala i provela javni natječaj za predmetnu lokaciju. Rezultati su javno objavljeni i vidljivi na stranici aabh.ba

    Prije same organizacije natječaja, AABiH je provela i javnu anketu – istraživanje čiji je cilj bio od građana Zenice izravno saznati potrebe koje bi razvojem lokacije bile zadovoljene. Rezultati te ankete inkorporirani su u projektni zadatak te je time njihovo ispunjavanje bilo jedan od kriterija za ocjenu radova. Radove je ocjenjivao stručni žiri, sastavljen od arhitekata:

    Mladen Jadrić – Predsjednik komisije
    Dinko Peračić, arhitekta – član komisije
    Sabina Mujkić, urbanistica – članica komisije
    Vedina Babahmetović, arhitektica – članica komisije
    Lejla Hajro, arhitektica/urbanistica – članica komisije

    Riječ je o renomiranim arhitektima iz BiH i regije, čiju procjenu kvalitete rješenja ne bi trebalo dovoditi u pitanje.

    Izabrano je projektno rješenje koje je prema mišljenju struke najkvalitetnije ponuđeno za dati lokalitet.

    Projekat koji je ovih dana predstavljen a koji očito ima podršku vlasti nema nikakvu vezu sa pobjedničkim rješenjem.

    Umjesto pobjedničkog rješenja, predstavljen je projekat kakvih smo se zadnjih godina nagledali u BiH na desetine, još od vremena Burojozonea. Generički „spektakularno“ rješenje koje obećava glamour i hiljade eventualnih radnih mjesta u izbornoj godini, kič koja nema uporište u realnosti ni potrebama građana.

    Rješenje u kojem su učestvovali, valorizirali i odobrili i struka i građani pa i sama administracija grada Zenice ovim je zanemareno u korist rješenja privatnog investitora koje nije prošlo nikakve valorizacije i koje može garantirati jedino dobit samom investitoru, nauštrb svega ostalog.

    Postavlja se, nakon toga, pitanje zašto je natječaj uopće organiziran ako, prema navodima iz članka, partnerstvo sa investitorima iz Zaljeva traje već dvije godine? Zašto je moguće potpuno zanemariti pobjedničko rješenje i predstaviti projekat u koji nisu bili uključeni niti javnost niti struka? Ako u potpunosti zanemarimo činjenicu da je AABiH podržala ovaj projekat iz namjere da potakne zamrlu kulturu raspisivanja natječaja i upotrijebila svoje resurse i autoritet kako bi se natječaj proveo po najvišim standardima, zašto je grad Zenica potrošio 50.000,00 KM budžetskog novca samo na nagrade? Uključimo li u troškove organizacije natječaja i rad administrativnih struktura potrebnih da se natječaj sprovede, poreze i ostale troškove ta je brojka sigurno u blizini 100.000,00 KM.

    Vrlo iskreno: AABiH je svoj dio natječaja iz idealizma uradila pro-bono, što je praksa koja se pokazala potpuno pogrešna i neće biti više prakticirana. Zašto nije, kako je to praksa u uređenijim društvima, privatni investitor natjeran da raspiše najtečaj o svom trošku, čime bi bile zadovoljene i potrebe investitora ali i zaštićeno javno dobro?

    Nažalost, prethodna dobra suradnja sa općinom Zenica koju je AABiH imala, ovim činom dovedena u pitanje. Zašto bi uopće AABiH ulazila u partnerstva ove vrste ukoliko se kolegama ne može garantirati da će nakon pobjede na natječaju rad na njihovom rješenju biti nastavljen? Ako nekom nije jasno, moraćemo ovako to pojasniti: novčana nagrada na natječaju NIJE razlog učestvovanja u natječaju. Ona je samo stimulans i naknada za uloženi trud i rad. Glavni razlog učestvovanja u natječaju je nastavak rada na rješenju gdje se ustvari, da budemo vrlo otvoreni, krije glavni financijski razlog za učestvovanje. Praksa je to koja se poštuje u svijetu. Učestvovanje u natječaju je poslovni rizik koji se samo u takvom slučaju isplati.

    Međutim, ne možemo kriviti grad Zenica u potpunosti za ovakvu situaciju. Problem je to koji u BiH nije zakonski riješen. U zemljama susjedstva, kao što je to Hrvatska, u regulacionim planovima definirana su područja od iznimne važnosti za razvoj grada. Na tim područjima, raspis natječaja je mandatoran za sve investitore, bili oni javni, bili privatni. Nastavno na tu činjenicu je činjenica da organizaciju i raspis samog natječaja mogu obavljati samo strukovna udruženja čime se osigurava kvalitetna provedba i žiriranje samog natječaja a strukovnim udruženjima daje određeni utjecaj ali i financijska neovisnost koju im je zakonski teško ostvariti na druge načine. Manjkavosti zakona o prostornom uređenju, u tom slučaju su ogromne i uopće ne podržavaju instituciju natječaja kao isprobanog sredstva za dobijanje kvalitetnih arhitektonsko-urbanističkih rješenja.

    U ovakvom okruženju sama institucija natječaja je u potpunosti obesmišljena. Prečesto je AABiH radi idealizma organizirala konkurse bez ikakve nadoknade, prečesto su ljudi u AABiHizmoljavali kolege da se uključe, da rade natječaje, vjerujući da je to ispravan put koji će nam donijeti kvalitetno rješenje.  Zbog nas su ljudi potrošili ogromnu količinu svog slobodnog vremena i novca da bi rezultat toga na kraju bio poništen. S tim u vezi, AABiH će u svim narednim eventualnim natječajima ove prirode i obima, koje bude organizirala, tražiti pismenu potvrdu koja će obavezati implementaciju rješenja ili u organizaciju neće ulaziti. Za sve ostale natječaje koji se organiziraju u državi, savjetujemo kolege da, ukoliko takva garancija ne postoji, ne učestvuju u njima.

    Podsjećanja radi (a i poređenja radi) u nastavku pogledajte nagrađeno rješenje sa natječaja organiziranog u maju prošle godine, a i ukupne rezultate istog.

    Asocijacija arhitekata u BiH o projektu Zenica-jug

    Posljednje objavljeno