Okružni sud u Banjaluci donio je prvu presudu kojom se od banke zahtijeva da korisniku kredita izvrši povrat nezakonito naplaćenih troškova po osnovu obrade kredita.
Ovim su otvorena vrata svima onima kojima je banka naplatila naknadu za obradu kredita, da putem tužbe povrate novčani iznos.
Obzirom da je ovo prva pozitivna presuda ovakve vrste u Republici Srpskoj i da bi mogla značajno izmijeniti sudsku praksu kontaktirali smo advokata Dalibora Mršu, koji je više rekao na ovu temu.
“Presuda Okružnog suda u Banjaluci je zaista dobro obrazložena. Navedeno je da se troškovi ne smiju obračunavati, niti naplaćivati paušalno, te da moraju biti usklađeni prije svega sa Zakonom o obligacionim odnosima, gdje se jasno definiše da ugovorne odredbe moraju biti jasne, razumljive i da obavezuju ugovarače tek ukoliko su takve. U troškovim obrade kredita nije uopšte jasno naglašena struktura tih troškova, tako da korisnik kredita ne zna zašto i šta tačno plaća, što je dokazano i vještačenjem. Takođe, Sud je stao i na stanovište da je nedopustivo da se ugovorom definiše kako se korisniku kredita na raspolaganje stavlja jedan iznos, a da mu se isplaćuje drugi, umanjen za troškove obrade kredita. I kao treće, i ono što je vrlo bitno istaći je Sud posebno naglašava primjenu Zakona o zaštiti potrošača, a korisnik kredita i jeste potrošač, a ugovor jeste kreditni proizvod i on mora biti nedvosmisleno jasno koncipiran kako ne bi ostavljao bilo kakve mogućnosti za proizvoljna tumačenja”, istakao je za Buku Mrša.
Prije presude Okružnog suda u Banjaluci, isti stav je zauzeo i Apelacioni sud Brčko, potom Viši sud u Somboru još 2017. godine, kao i Vrhovni i kasacioni sud u Srbiji.
Sve ove presude znače mnogo jer se počinje formirati jedna pozitivna sudska praksa koja šalje signal da se u ugovornim odnosima moraju poštovati prava i obaveze obe ugovorne snage, te da ni jedna strana ne može biti favorizovana koliko god bila u jačoj finansijskoj poziciji.
Inače, iznosi koji banke naplaćuju na ime troškova obrade kredita idu i do više hiljada maraka – određuju se u procentima od iznosa kredita, a kreću se od 0,5 do 1,5 posto, a ponegdje čak i 2 posto.
Mršu smo pitali i kome će banke sve vraćati novac.
Kaže da se kao sporno ne bi trebalo postavljati pitanje zastare, te da bi svaki korisnik kredita, bez obzira o kakvom se ugovoru o kreditu radi, ako se u njemu javljaju troškovi, ima pravo obratiti se sudu.
“Ipak bih podsjetio da je ovo drugostepena odluka, ona jeste pravosnažna i jeste putokaz praksi, ali nije isključeno, i toga trebaju biti svjesni građani, da će vjerovatno trebati vremena da ovo postane ustaljena sudska praksa”, naglasio je Mrša.
