Korupcija je možda jedan od najčešćih razloga odlaska građana iz naše zemlje. A ako se trendovi iseljavanja nastave, Bosni i Hercegovini prijeti demografski slom.

Poražavajuće podatke struka, uglavnom, povezuje s lošom socio-ekonomskom situacijom. Porazno, ali činjenično, ni država ne radi mnogo da zaustavi još jedan negativan trend u kojem BiH prednjači u odnosu na zemlje regije.

Kontinuiran negativan priraštaj Bosna i Hercegovina bilježi posljednju deceniju. Svjedoče o tome i podaci Agencije za statistiku. U prvih 9 mjeseci prošle godine rođeno je otprilike 19.000 beba. Samo godinu ranije, ta brojka je bila veća za gotovo 1.500.

– To je za negdje 4% manje u odnosu na prvih 9 mjeseci 2019. godine. Kada su u pitanju preminule osobe, u istom periodu umrlo je 27.900 što je nešto manje 0,1% u odnosu na isti periodu 2019. godine – kaže Mirsada Adembegović, glasnogovornica Agencije za statistiku BiH.

Smanjen prirodni priraštaj prati povećan procenat smrtnosti, ali i masovne emigracije, objašnjava demograf Amil Mehić.

– Ključna stvar u analizi demografskih prilika u BiH je nesklad demografskog i ekonomskog razvoja. U razvijenim zemljama smanjenje broja
stanovnika konkretno pratio je porast privredne strukture – dakle, privredna slika se pogoršavala, a u BiH je stagnirala.

Primarni razlog stagnacije u vezi je sa socio-ekonomskom situacijom.

Bosni i Hercegovini neophodan je koncept budućnosti, po uzoru na evropske zemlje – ali jasno je da od toga nema ništa, pojašnjava prof. dr. Sead Pašić, sociolog.

– Ovdje to nije izvodivo zbog političke situacije, zbog tzv. tradicionalne situacije, jer ljudi su ovde na neki način vijekovima trenirani da ne gledaju unaprijed.

Posljedica nerazmišljanja o budućnosti je i proces urbanizacije. Više od 50 posto ruralnog stanovništva napustilo je te regije, što znatno doprinosi demografskom debaklu.

– Takav proces uslovljava smanjenje broja učenika u ruralnim krajevima. U zadnjih 10 godina u FBiH zabilježeno je smanjenje broja srednjih škola – za 53 – ističe Mehić.

Demografske statistike vode i ka izumiranju određenih prezimena, dodaje demograf Mešić. Prema njegovim analizama, za 50 godina smanjenje stanovnika dovest će upravo do toga i zvanično bijele kuge u BiH. Naši sagovornici jedino rješenje vide u konkretnim mjerama koje, između ostalog, podrazumijevaju i mjere za povećanje natalitet. Neophodno je i građanima, posebno mladima, dati razlog više da ostanu u BiH – tačnije, radna mjesta i kvalitetniji standard za život.

Korupcija je možda jedan od najčešćih razloga odlaska građana iz naše zemlje. A ako se trendovi iseljavanja nastave, Bosni i Hercegovini prijeti demografski slom.

Poražavajuće podatke struka, uglavnom, povezuje s lošom socio-ekonomskom situacijom. Porazno, ali činjenično, ni država ne radi mnogo da zaustavi još jedan negativan trend u kojem BiH prednjači u odnosu na zemlje regije.

Kontinuiran negativan priraštaj Bosna i Hercegovina bilježi posljednju deceniju. Svjedoče o tome i podaci Agencije za statistiku. U prvih 9 mjeseci prošle godine rođeno je otprilike 19.000 beba. Samo godinu ranije, ta brojka je bila veća za gotovo 1.500.

– To je za negdje 4% manje u odnosu na prvih 9 mjeseci 2019. godine. Kada su u pitanju preminule osobe, u istom periodu umrlo je 27.900 što je nešto manje 0,1% u odnosu na isti periodu 2019. godine – kaže Mirsada Adembegović, glasnogovornica Agencije za statistiku BiH.

Smanjen prirodni priraštaj prati povećan procenat smrtnosti, ali i masovne emigracije, objašnjava demograf Amil Mehić.

– Ključna stvar u analizi demografskih prilika u BiH je nesklad demografskog i ekonomskog razvoja. U razvijenim zemljama smanjenje broja
stanovnika konkretno pratio je porast privredne strukture – dakle, privredna slika se pogoršavala, a u BiH je stagnirala.

Primarni razlog stagnacije u vezi je sa socio-ekonomskom situacijom.

Bosni i Hercegovini neophodan je koncept budućnosti, po uzoru na evropske zemlje – ali jasno je da od toga nema ništa, pojašnjava prof. dr. Sead Pašić, sociolog.

– Ovdje to nije izvodivo zbog političke situacije, zbog tzv. tradicionalne situacije, jer ljudi su ovde na neki način vijekovima trenirani da ne gledaju unaprijed.

Posljedica nerazmišljanja o budućnosti je i proces urbanizacije. Više od 50 posto ruralnog stanovništva napustilo je te regije, što znatno doprinosi demografskom debaklu.

– Takav proces uslovljava smanjenje broja učenika u ruralnim krajevima. U zadnjih 10 godina u FBiH zabilježeno je smanjenje broja srednjih škola – za 53 – ističe Mehić.

Demografske statistike vode i ka izumiranju određenih prezimena, dodaje demograf Mešić. Prema njegovim analizama, za 50 godina smanjenje stanovnika dovest će upravo do toga i zvanično bijele kuge u BiH. Naši sagovornici jedino rješenje vide u konkretnim mjerama koje, između ostalog, podrazumijevaju i mjere za povećanje natalitet. Neophodno je i građanima, posebno mladima, dati razlog više da ostanu u BiH – tačnije, radna mjesta i kvalitetniji standard za život.