20.5 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Brendirati Proljetni uranak ili Zeničku čimburijadu i zaštititi kao nematerijalnu baštinu

    Brendirati Proljetni uranak ili Zeničku čimburijadu i zaštititi kao nematerijalnu baštinu

    “Čimburijada” je u svakom pogledu dijelom svjetske kulturne baštine, a upornost Zeničana da ovaj lijepi običaj razbijanja jaja i pravljenja čimbura te slavljenje novog života, ne samo da je vrijedna pažnje nego i zavređuje da se upiše kao još jedan od događaja na UNESCO-voj listi nematerijalne kulturne baštine – istakao je direktor Muzeja grada Zenica Adnadin Jašarević.

    On je, na okruglom stolu Foruma građana Zenice pod nazivom “Nominacija manifestacije Proljetni uranak-Čimburijada na listu nematerijalne kulturne baštine Bosne i Hercegovine”, obrazlagao odnos prema jajetu u svjetskim razmjerama i historijskim epohama.

    Zeničani se decenijama, prvog dana proljeća, bez obzira na vremenske uslove okupljaju sa prijateljima na obalama rijeke Bosne i Babine rijeke te peku čimbur i druže se cijelog dana.

    – Tradicija proslavljanja prvog dana proljeća, zapravo simbolična priprema jaja za jelo – kajgana, kuhanih, čimbura… stara je koliko i čovječanstvo. Simbolika je jednostavna, jasna – prvi dan proljeća i rađanje prirode; uskrsnuće života iz smrti iz hladne beživotne zime – istakao je Jašarević.

    S idejom Udruženja građana Forum Zeničana, koja vodi inicijativu za stavljanje na listu te proglašenje “Zeničke čimburijade” za nematerijalnu baštinu Federacije BiH i države BiH, a kasnije i UNESCO-ove liste, slažu se i doc. dr. Mirza Džananović sa Filozofskog fakulteta Univerziteta Zenica te sociolog Sead Pašić.

    – Bio sam jako sretan kada sam pozvan na ovu manifestaciju, zato što smatram da nikada više u historiji nije nam bio potreban brend. Ovo, sada, mi zapravo razgovaramo o brendu. Kako da brendiramo zenički proljetni uranak, neko ga zove “Čimburijada” – ja ne volim to ime, zato što kao brend to ime ne može proći. Nema tog imena s brendom – podvukao je Pašić.

    Međutim, naglasio je da je o stvarima koje se tiču “naše najbolje istorije, naše duhovnosti – koja je prošla iz najdubljih klanaca istorije”, važno razmišljati u smislu da se zaštiti i na ovakav način.

    – Meni je najbitnije da ovo moramo brendirati, jer ovo više nije kulturološko pitanje. To je ultra političko pitanje, po mom sudu. Na sve načine – susjedne, prijateljske, neprijateljske zemlje – pokušavaju da unište, minimiziraju ili da skroz anuliraju postojanje. Bosna se predstavlja kao komunistička tvorevina, kao konstrukt koji nema nikakvog smisla. Poznato je ko smo mi, ko su oni – oni ne postoje… Onaj ko kontroliše prošlost, on kontroliše sadašnjost, onaj ko kontroliše sadašnjost, kontroliše budućnost. Kada vam uzmu prošlost i proglase svojim – vi ste gotovi – poručio je Pašić.

    Univerzitetski profesor Mirza Džananović smatra da je Dan Zenice te dolazak proljeća i “Čimburijada” fantastična prilika da se o Zenici i BiH govori u pozitivnom svjetlu.

    – Što se tiče Proljetnog uranka, odnosno Zeničke čimburijade, oni spadaju u nematerijalnu kulturnu baštinu i nematerijalnu kulturnu baštinu i sam UNESCO naziva “živućom baštinom”, koja živi među svijetom, koju ljudi konstantno oblikuju i prilagođavaju svojim potrebama. Mi smo ti koji određujemo šta je naša baština, kakva je forma, a kakav je i sadržaj te baštine – istakao je Džananović.

    Praksa obilježavanja značajnih datuma i događaja koji su vezani za prirodu, naglasio je Džananović, “nije nikakav zenički ni bosanskohercegovački specifikum”, jer su sve svjetske civilizacije imale sličnu praksu pa i u BiH.

    Zborište ili dovište Lastavica, koja se “stoljećima organizuje na Aliđun”, a sve do iza proteklog rata, dodao je, postojala je i praksa obilježavanja Đurđevdana, na turbetu u Gornjoj Zenici, koja je “izumrla ili je pred izumiranjem”.  

    – Međutim, ono što je specifično za Zenički proljetni uranak – nematerijalna kulturna baština ovakvog tipa tradicionalnih manifestacija, nekako je više vezana za periferne krajeve i ruralne sredine. Proljetni uranak Zenička čimburijada, od samog svog postanka, je urbana priča. Vrlo je neobično i moglo bi se reći da Zenička čimburijada predstavlja jednu vrstu kontrasta ili, možda, bolje rečeno – dopune samom identitetu Zenice. Jer, sviđalo se to nama ili ne, ali kompletna moderna historija Zenice obilježena je industrijom, urbanizacijom…Malo je tu bilo mjesta za prirodu, a kada je i bilo ta je priroda, uglavnom, bila uništavana – naglasio je Džananović.

    Zenička čimburijada, dodao je, promoviše “ekološku osviještenost” i to puno prije nego je taj pojam ušao u savremenu upotrebu, no teško je reći da li će biti uvrštena na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine, ali da bi i “sama nominacija bila veliki uspjeh”.

    Džananović je najavio kako će kao gosti ovogodišnje Zeničke čimburijade biti 20-ak studenata drugog ciklusa studijskog program Etnologija i kulturna antroplogija iz Ljubljane, od kojih su neki i iz drugih evropskih zemalja, kao i sedam studenata prvog ciklusa Odsjeka za etnologiju i antropologiju Sveučilišta iz Zadra, a koji će imati zadatak da “iz naučnog, stručnog ugla sagledaju samu manifestaciju” te da bi uskoro trebali dobiti i rezultate istraživanja stranih studenata.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    “Čimburijada” je u svakom pogledu dijelom svjetske kulturne baštine, a upornost Zeničana da ovaj lijepi običaj razbijanja jaja i pravljenja čimbura te slavljenje novog života, ne samo da je vrijedna pažnje nego i zavređuje da se upiše kao još jedan od događaja na UNESCO-voj listi nematerijalne kulturne baštine – istakao je direktor Muzeja grada Zenica Adnadin Jašarević.

    On je, na okruglom stolu Foruma građana Zenice pod nazivom “Nominacija manifestacije Proljetni uranak-Čimburijada na listu nematerijalne kulturne baštine Bosne i Hercegovine”, obrazlagao odnos prema jajetu u svjetskim razmjerama i historijskim epohama.

    - Reklama -

    Zeničani se decenijama, prvog dana proljeća, bez obzira na vremenske uslove okupljaju sa prijateljima na obalama rijeke Bosne i Babine rijeke te peku čimbur i druže se cijelog dana.

    - Reklama -

    – Tradicija proslavljanja prvog dana proljeća, zapravo simbolična priprema jaja za jelo – kajgana, kuhanih, čimbura… stara je koliko i čovječanstvo. Simbolika je jednostavna, jasna – prvi dan proljeća i rađanje prirode; uskrsnuće života iz smrti iz hladne beživotne zime – istakao je Jašarević.

    - Reklama -

    S idejom Udruženja građana Forum Zeničana, koja vodi inicijativu za stavljanje na listu te proglašenje “Zeničke čimburijade” za nematerijalnu baštinu Federacije BiH i države BiH, a kasnije i UNESCO-ove liste, slažu se i doc. dr. Mirza Džananović sa Filozofskog fakulteta Univerziteta Zenica te sociolog Sead Pašić.

    – Bio sam jako sretan kada sam pozvan na ovu manifestaciju, zato što smatram da nikada više u historiji nije nam bio potreban brend. Ovo, sada, mi zapravo razgovaramo o brendu. Kako da brendiramo zenički proljetni uranak, neko ga zove “Čimburijada” – ja ne volim to ime, zato što kao brend to ime ne može proći. Nema tog imena s brendom – podvukao je Pašić.

    Međutim, naglasio je da je o stvarima koje se tiču “naše najbolje istorije, naše duhovnosti – koja je prošla iz najdubljih klanaca istorije”, važno razmišljati u smislu da se zaštiti i na ovakav način.

    – Meni je najbitnije da ovo moramo brendirati, jer ovo više nije kulturološko pitanje. To je ultra političko pitanje, po mom sudu. Na sve načine – susjedne, prijateljske, neprijateljske zemlje – pokušavaju da unište, minimiziraju ili da skroz anuliraju postojanje. Bosna se predstavlja kao komunistička tvorevina, kao konstrukt koji nema nikakvog smisla. Poznato je ko smo mi, ko su oni – oni ne postoje… Onaj ko kontroliše prošlost, on kontroliše sadašnjost, onaj ko kontroliše sadašnjost, kontroliše budućnost. Kada vam uzmu prošlost i proglase svojim – vi ste gotovi – poručio je Pašić.

    Univerzitetski profesor Mirza Džananović smatra da je Dan Zenice te dolazak proljeća i “Čimburijada” fantastična prilika da se o Zenici i BiH govori u pozitivnom svjetlu.

    – Što se tiče Proljetnog uranka, odnosno Zeničke čimburijade, oni spadaju u nematerijalnu kulturnu baštinu i nematerijalnu kulturnu baštinu i sam UNESCO naziva “živućom baštinom”, koja živi među svijetom, koju ljudi konstantno oblikuju i prilagođavaju svojim potrebama. Mi smo ti koji određujemo šta je naša baština, kakva je forma, a kakav je i sadržaj te baštine – istakao je Džananović.

    Praksa obilježavanja značajnih datuma i događaja koji su vezani za prirodu, naglasio je Džananović, “nije nikakav zenički ni bosanskohercegovački specifikum”, jer su sve svjetske civilizacije imale sličnu praksu pa i u BiH.

    Zborište ili dovište Lastavica, koja se “stoljećima organizuje na Aliđun”, a sve do iza proteklog rata, dodao je, postojala je i praksa obilježavanja Đurđevdana, na turbetu u Gornjoj Zenici, koja je “izumrla ili je pred izumiranjem”.  

    – Međutim, ono što je specifično za Zenički proljetni uranak – nematerijalna kulturna baština ovakvog tipa tradicionalnih manifestacija, nekako je više vezana za periferne krajeve i ruralne sredine. Proljetni uranak Zenička čimburijada, od samog svog postanka, je urbana priča. Vrlo je neobično i moglo bi se reći da Zenička čimburijada predstavlja jednu vrstu kontrasta ili, možda, bolje rečeno – dopune samom identitetu Zenice. Jer, sviđalo se to nama ili ne, ali kompletna moderna historija Zenice obilježena je industrijom, urbanizacijom…Malo je tu bilo mjesta za prirodu, a kada je i bilo ta je priroda, uglavnom, bila uništavana – naglasio je Džananović.

    Zenička čimburijada, dodao je, promoviše “ekološku osviještenost” i to puno prije nego je taj pojam ušao u savremenu upotrebu, no teško je reći da li će biti uvrštena na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine, ali da bi i “sama nominacija bila veliki uspjeh”.

    Džananović je najavio kako će kao gosti ovogodišnje Zeničke čimburijade biti 20-ak studenata drugog ciklusa studijskog program Etnologija i kulturna antroplogija iz Ljubljane, od kojih su neki i iz drugih evropskih zemalja, kao i sedam studenata prvog ciklusa Odsjeka za etnologiju i antropologiju Sveučilišta iz Zadra, a koji će imati zadatak da “iz naučnog, stručnog ugla sagledaju samu manifestaciju” te da bi uskoro trebali dobiti i rezultate istraživanja stranih studenata.

    IzvorFena
    Zenica
    broken clouds
    20.5 ° C
    20.5 °
    20.5 °
    83 %
    1kmh
    70 %
    ned
    19 °
    pon
    29 °
    uto
    31 °
    sri
    34 °
    čet
    31 °