Za veliki broj građana Bosne i Hercegovine, “dozvoljeni minus” je prva opcija u slučaju potrebe za dodatnim novcem. To pokazuju i podaci Centralne banke, odakle ističu da preko 544.000 građana ima dozvoljeno prekoračenje na tekućem računu, a dug po ovom osnovu iznosi više od 310 miliona maraka. 

Na pitanje zašto, odgovor je jasan. Za ekonomiste je ovaj vid pozajmice “nužno zlo”.

Zoran Pavlović, ekonomista za BHRT kaže:

– To nije pitanje njihovog izbora, to je rješenje koje u datom momentu mogu da primijene da servisiraju obaveze koje su dospjele, a koje nemaju mogućnosti da plate iz tekućih prihoda tako da je to nužno zlo.

Mirjana Orašanin, ekonomista navodi da je teško da građani pokriju samo dio potrošačke korpe od redovnih primanja, a pogotovo dodatna plaćanja koja imaju.

– Samo registracija vozila, čak i penzioneri se zadužuju da bi registrovali vozila ili izvršili sitne popravke na vozilu ili u kući – dodaje Orašanin.

S druge strane, mnogi upadaju u zamku trošenja nezarađenog novca.

– Onog momenta kad koristimo nezarađeni novac nemamo osjećaj da smo nešto platili, samo vidimo da nam dolaze kamate, obračuni i to je jako nezgodna situacija – pojasnila je Orašanin.

Porast zaduženosti građana po ovom osnovu najbolji je pokazatelj opšteg stanja u društvu, jer se taj novac ne troši na luksuz, nego na neophodno, kaže sociolog Drago Vuković.

Drago Vuković, sociolog smatra da je s ovim standardom i visine ličnih primanja, kao i inflacijom dosta teško, te smatra da ljudi ne mogu da žive solidno.

Iako građanima ova vrsta pozajmice može da djeluje kao dobra opcija u slučaju da, na primjer, kasni plata, a postoje troškovi koje moraju da se izmire, treba imati na umu da je ovo ipak najskuplji vid zaduživanja, sa najvećom kamatom.

Za veliki broj građana Bosne i Hercegovine, “dozvoljeni minus” je prva opcija u slučaju potrebe za dodatnim novcem. To pokazuju i podaci Centralne banke, odakle ističu da preko 544.000 građana ima dozvoljeno prekoračenje na tekućem računu, a dug po ovom osnovu iznosi više od 310 miliona maraka. 

Na pitanje zašto, odgovor je jasan. Za ekonomiste je ovaj vid pozajmice “nužno zlo”.

Zoran Pavlović, ekonomista za BHRT kaže:

– To nije pitanje njihovog izbora, to je rješenje koje u datom momentu mogu da primijene da servisiraju obaveze koje su dospjele, a koje nemaju mogućnosti da plate iz tekućih prihoda tako da je to nužno zlo.

Mirjana Orašanin, ekonomista navodi da je teško da građani pokriju samo dio potrošačke korpe od redovnih primanja, a pogotovo dodatna plaćanja koja imaju.

– Samo registracija vozila, čak i penzioneri se zadužuju da bi registrovali vozila ili izvršili sitne popravke na vozilu ili u kući – dodaje Orašanin.

S druge strane, mnogi upadaju u zamku trošenja nezarađenog novca.

– Onog momenta kad koristimo nezarađeni novac nemamo osjećaj da smo nešto platili, samo vidimo da nam dolaze kamate, obračuni i to je jako nezgodna situacija – pojasnila je Orašanin.

Porast zaduženosti građana po ovom osnovu najbolji je pokazatelj opšteg stanja u društvu, jer se taj novac ne troši na luksuz, nego na neophodno, kaže sociolog Drago Vuković.

Drago Vuković, sociolog smatra da je s ovim standardom i visine ličnih primanja, kao i inflacijom dosta teško, te smatra da ljudi ne mogu da žive solidno.

Iako građanima ova vrsta pozajmice može da djeluje kao dobra opcija u slučaju da, na primjer, kasni plata, a postoje troškovi koje moraju da se izmire, treba imati na umu da je ovo ipak najskuplji vid zaduživanja, sa najvećom kamatom.