Set fiskalnih zakona koji bi trebali rasteretiti privredu, kao i zakon o minimalnoj plaći u FBiH koji bi barem djelimično poboljšao standard radnika, trebali bi biti usvojeni u drugoj polovini godine.
Smanjenje poreznih opterećenja na 28,5 posto i rast minimalne plaće na 1.000 KM rano su najavljeni, a odlaganje je uzrokovano nakon analize svih implikacija, jer primjena ovih zakona podrazumijeva gotovo milijardu maraka manje u budžetu FBiH.
Ta sredstva trebala su biti nadomještena istovremenim usvajanjem novog zakona o online fiskalizaciji.
“Vlada FBiH formirala je radnu grupu za donošenje zakona o online fiskalizaciji, ali vrlo je izvjesno da se set fiskalnih zakona – zakoni o doprinosima, porezu na dohodak, odnosno minimalnoj plaći neće direktno vezati za ovaj zakon. Oni će, najvjerovatnije, najprije ići u javnu raspravu, tako da bi se u drugoj polovini godine ovi zakoni trebali razmatrati”, kazao je za Avaz federalni ministar trgovine Amir Hasičević.
Rast minimalne utjecao bi i na povećanje prosječne plaće, za koju je vezana većina isplata u FBiH, pa je intencija da se u zakonskim propisima jasno odvoji realni od sektora javne uprave.
Postoje i prijedlozi da se zakon o minimalnoj plaći odnosi na minimalna primanja radnika, pa bi na taj način ona obuhvatila i naknade za topli obrok i prijevoz.
“O toplom obroku bi se možda moglo raspravljati, ali o prijevozu nikako, jer ta primanja čine osnovicu za obračun penzije, što bi dovelo do diskriminacije u obračunu penzija onih koji na posao u Sarajevo dolaze iz Tuzle u odnosu na one koji isti posao rade u Sarajevu. Mislim da plaća treba ostati plaća”, istakao je Hasičević.
Pitanje spremnosti
Profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e Aziz Šunje jedan je od snažnih zagovornika rasterećenja privrede, ali kaže da to zahtijeva odgovarajuće resurse.
“Objektivno, penzioni i zdravstveni sistem se finansiraju iz doprinosa na plaću. Zato to traži usaglašavanje, novac je moguće naći bez problema, samo je pitanje spremnosti da se uđe u te reformske zahvate. S osmišljenim pristupom sve se može posložiti, ali nisam siguran da postoji ni spremnost, ali ni kompetentnost da se to uradi”, istakao je profesor Šunje.
Dosta plaća i ugovora u javnom sektoru vezano je za prosječnu plaću, pa bi od rasta minimalne radničke plaće ponovo najviše koristi imali uposleni u javnoj upravi.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
