15 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Fiskalni zakoni pred Vladom Federacije BiH u drugoj polovini godine

    Fiskalni zakoni pred Vladom Federacije BiH u drugoj polovini godine

    Set fiskalnih zakona koji bi trebali rasteretiti privredu, kao i zakon o minimalnoj plaći u FBiH koji bi barem djelimično poboljšao standard radnika, trebali bi biti usvojeni u drugoj polovini godine.

    Smanjenje poreznih opterećenja na 28,5 posto i rast minimalne plaće na 1.000 KM rano su najavljeni, a odlaganje je uzrokovano nakon analize svih implikacija, jer primjena ovih zakona podrazumijeva gotovo milijardu maraka manje u budžetu FBiH.

    Ta sredstva trebala su biti nadomještena istovremenim usvajanjem novog zakona o online fiskalizaciji.

    “Vlada FBiH formirala je radnu grupu za donošenje zakona o online fiskalizaciji, ali vrlo je izvjesno da se set fiskalnih zakona – zakoni o doprinosima, porezu na dohodak, odnosno minimalnoj plaći neće direktno vezati za ovaj zakon. Oni će, najvjerovatnije, najprije ići u javnu raspravu, tako da bi se u drugoj polovini godine ovi zakoni trebali razmatrati”, kazao je za Avaz federalni ministar trgovine Amir Hasičević.

    Rast minimalne utjecao bi i na povećanje prosječne plaće, za koju je vezana većina isplata u FBiH, pa je intencija da se u zakonskim propisima jasno odvoji realni od sektora javne uprave.

    Postoje i prijedlozi da se zakon o minimalnoj plaći odnosi na minimalna primanja radnika, pa bi na taj način ona obuhvatila i naknade za topli obrok i prijevoz.

    “O toplom obroku bi se možda moglo raspravljati, ali o prijevozu nikako, jer ta primanja čine osnovicu za obračun penzije, što bi dovelo do diskriminacije u obračunu penzija onih koji na posao u Sarajevo dolaze iz Tuzle u odnosu na one koji isti posao rade u Sarajevu. Mislim da plaća treba ostati plaća”, istakao je Hasičević.

    Pitanje spremnosti

    Profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e Aziz Šunje jedan je od snažnih zagovornika rasterećenja privrede, ali kaže da to zahtijeva odgovarajuće resurse.

    “Objektivno, penzioni i zdravstveni sistem se finansiraju iz doprinosa na plaću. Zato to traži usaglašavanje, novac je moguće naći bez problema, samo je pitanje spremnosti da se uđe u te reformske zahvate. S osmišljenim pristupom sve se može posložiti, ali nisam siguran da postoji ni spremnost, ali ni kompetentnost da se to uradi”, istakao je profesor Šunje.

    Dosta plaća i ugovora u javnom sektoru vezano je za prosječnu plaću, pa bi od rasta minimalne radničke plaće ponovo najviše koristi imali uposleni u javnoj upravi.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Set fiskalnih zakona koji bi trebali rasteretiti privredu, kao i zakon o minimalnoj plaći u FBiH koji bi barem djelimično poboljšao standard radnika, trebali bi biti usvojeni u drugoj polovini godine.

    Smanjenje poreznih opterećenja na 28,5 posto i rast minimalne plaće na 1.000 KM rano su najavljeni, a odlaganje je uzrokovano nakon analize svih implikacija, jer primjena ovih zakona podrazumijeva gotovo milijardu maraka manje u budžetu FBiH.

    - Reklama -

    Ta sredstva trebala su biti nadomještena istovremenim usvajanjem novog zakona o online fiskalizaciji.

    - Reklama -

    “Vlada FBiH formirala je radnu grupu za donošenje zakona o online fiskalizaciji, ali vrlo je izvjesno da se set fiskalnih zakona – zakoni o doprinosima, porezu na dohodak, odnosno minimalnoj plaći neće direktno vezati za ovaj zakon. Oni će, najvjerovatnije, najprije ići u javnu raspravu, tako da bi se u drugoj polovini godine ovi zakoni trebali razmatrati”, kazao je za Avaz federalni ministar trgovine Amir Hasičević.

    - Reklama -

    Rast minimalne utjecao bi i na povećanje prosječne plaće, za koju je vezana većina isplata u FBiH, pa je intencija da se u zakonskim propisima jasno odvoji realni od sektora javne uprave.

    Postoje i prijedlozi da se zakon o minimalnoj plaći odnosi na minimalna primanja radnika, pa bi na taj način ona obuhvatila i naknade za topli obrok i prijevoz.

    “O toplom obroku bi se možda moglo raspravljati, ali o prijevozu nikako, jer ta primanja čine osnovicu za obračun penzije, što bi dovelo do diskriminacije u obračunu penzija onih koji na posao u Sarajevo dolaze iz Tuzle u odnosu na one koji isti posao rade u Sarajevu. Mislim da plaća treba ostati plaća”, istakao je Hasičević.

    Pitanje spremnosti

    Profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e Aziz Šunje jedan je od snažnih zagovornika rasterećenja privrede, ali kaže da to zahtijeva odgovarajuće resurse.

    “Objektivno, penzioni i zdravstveni sistem se finansiraju iz doprinosa na plaću. Zato to traži usaglašavanje, novac je moguće naći bez problema, samo je pitanje spremnosti da se uđe u te reformske zahvate. S osmišljenim pristupom sve se može posložiti, ali nisam siguran da postoji ni spremnost, ali ni kompetentnost da se to uradi”, istakao je profesor Šunje.

    Dosta plaća i ugovora u javnom sektoru vezano je za prosječnu plaću, pa bi od rasta minimalne radničke plaće ponovo najviše koristi imali uposleni u javnoj upravi.

    IzvorAvaz.ba
    Zenica
    overcast clouds
    15 ° C
    15 °
    15 °
    97 %
    1.7kmh
    92 %
    sri
    15 °
    čet
    21 °
    pet
    24 °
    sub
    28 °
    ned
    29 °