Zbog sve većeg nerazmjera između prihoda i troškova života građani BiH sa svojim prosječenim primanjima ne mogu preživjeti od prvog do prvog, ustvrdio je ombudsman za zaštitu potrošača u BiH Saša Marić, ocijenivši da bez bržeg napretka na putu prema Europskoj uniji, građani BiH još godinama neće vidjeti značajnije promjene i rast primanja i prava.

– Potrošačka košarica ovih dana premašuje dvije prosječne plaće u FBiH, što zorno prikazuje da ako se i zanemari činjenica nezaposlenosti i ‘idealizira’ situacija da svaka obitelj ima zaposleno dvoje ljudi u obitelji, svejedno četveročlana obitelj ne može sa svojim prosječnim primanjima spojiti od prvog do prvog – istaknuo je Marić u izjavi za Fenu.

Upitan mogu li građani BiH uopće preživjeti kad se usporedi prosječna plaća s potrošačkom korpom, kratko je kazao da ne mogu.

Smatra da bez bržeg razvoja na putu ka Europskoj uniji i veće uključenosti Bruxellesa u napredak BiH, stanovništvo BiH neće još godinama vidjeti značajnije promjene i rast vlastitih primanja i prava.

– Cilj je BiH dostizanje standarda Unije kao i priključivanje EU obitelji. No realnost današnjice jesu preživljavanja značajnog broja potrošača i zaduživanja da bi se isfinancirao tekući život –  naglasio je Marić.

Ističe i kako je pandemija koronavirusa dodatno utjecala na životni standard bh. građana.

– Porast cijena proizvoda i usluga, neizvjesnost njihove dostupnosti, prolongirani rokovi isporuke, reklamacije i sl. na potrošače su se negativnog odrazili. Nažalost, problem nije ni blizu samo u BiH, već je globalnog karaktera i potrajat će još minimalno cijelu 2021. godinu – istaknuo je ombudsman za zaštitu potrošača u BiH.

Kada su u pitanju poskupljenja osnovnih životnih potrepština, navodi kako je do povećanja došlo, što je evidentno, no ne samo u protekloj godini već općenito i u posljednjem desetljeću, pa i duže.

– Promatrano kroz dugoročno razdoblje od posljednjih 15-ak godina, popriličan broj namirnica je poskupio od 50 do 100 posto originalne cijene – naglasio je Marić.

Dodao je kako je Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH od ožujka 2020. godine do ožujka 2021. godine zaprimila preko 1 000 žalbi potrošača te da se 20-ak njih odnosilo na povećanje cijena općenito.

Potrošači se najviše žale na usluge u sektoru telekomunikacija, komunalnih usluga i robe opće potrošnje, a u manjoj mjeri i na online usluge, medicinske proizvode i financijske usluge.

Marić napominje i kako vlade entiteta i resorna ministarstva imaju alate koje mogu koristiti u regulaciji kretanja cijena.

– U ožujku 2020. godine Institucija ombudsmana je pozdravila odluke vlada entiteta o zamrzavanju cijena s datumom 6. ožujka 2020. godine no, nažalost, vlade su iste odluke povukle nakon nekoliko tjedana trajanja – ustvrdio je.

Zbog svega navedenog, ombudsman za zaštitu potrošača savjetuje građanima da vode računa o cijenama u različitim tržnim centrima, budući da, kako kaže, postoje značajnija odstupanja.

Također, da vode računa o robi koja je na akciji radi rokova trajanja te da kupuju isključivo potrebne stvari i suzdrže se od kupovine svih nepotrebnih proizvoda dok god i epidemiološka, ali i financijska neizvjesnost postoji.

Pored toga, poručuje im da obavezno traže i sačuvaju račune o kupnji radi mogućih reklamacija i žalbi.

Zbog sve većeg nerazmjera između prihoda i troškova života građani BiH sa svojim prosječenim primanjima ne mogu preživjeti od prvog do prvog, ustvrdio je ombudsman za zaštitu potrošača u BiH Saša Marić, ocijenivši da bez bržeg napretka na putu prema Europskoj uniji, građani BiH još godinama neće vidjeti značajnije promjene i rast primanja i prava.

– Potrošačka košarica ovih dana premašuje dvije prosječne plaće u FBiH, što zorno prikazuje da ako se i zanemari činjenica nezaposlenosti i ‘idealizira’ situacija da svaka obitelj ima zaposleno dvoje ljudi u obitelji, svejedno četveročlana obitelj ne može sa svojim prosječnim primanjima spojiti od prvog do prvog – istaknuo je Marić u izjavi za Fenu.

Upitan mogu li građani BiH uopće preživjeti kad se usporedi prosječna plaća s potrošačkom korpom, kratko je kazao da ne mogu.

Smatra da bez bržeg razvoja na putu ka Europskoj uniji i veće uključenosti Bruxellesa u napredak BiH, stanovništvo BiH neće još godinama vidjeti značajnije promjene i rast vlastitih primanja i prava.

– Cilj je BiH dostizanje standarda Unije kao i priključivanje EU obitelji. No realnost današnjice jesu preživljavanja značajnog broja potrošača i zaduživanja da bi se isfinancirao tekući život –  naglasio je Marić.

Ističe i kako je pandemija koronavirusa dodatno utjecala na životni standard bh. građana.

– Porast cijena proizvoda i usluga, neizvjesnost njihove dostupnosti, prolongirani rokovi isporuke, reklamacije i sl. na potrošače su se negativnog odrazili. Nažalost, problem nije ni blizu samo u BiH, već je globalnog karaktera i potrajat će još minimalno cijelu 2021. godinu – istaknuo je ombudsman za zaštitu potrošača u BiH.

Kada su u pitanju poskupljenja osnovnih životnih potrepština, navodi kako je do povećanja došlo, što je evidentno, no ne samo u protekloj godini već općenito i u posljednjem desetljeću, pa i duže.

– Promatrano kroz dugoročno razdoblje od posljednjih 15-ak godina, popriličan broj namirnica je poskupio od 50 do 100 posto originalne cijene – naglasio je Marić.

Dodao je kako je Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH od ožujka 2020. godine do ožujka 2021. godine zaprimila preko 1 000 žalbi potrošača te da se 20-ak njih odnosilo na povećanje cijena općenito.

Potrošači se najviše žale na usluge u sektoru telekomunikacija, komunalnih usluga i robe opće potrošnje, a u manjoj mjeri i na online usluge, medicinske proizvode i financijske usluge.

Marić napominje i kako vlade entiteta i resorna ministarstva imaju alate koje mogu koristiti u regulaciji kretanja cijena.

– U ožujku 2020. godine Institucija ombudsmana je pozdravila odluke vlada entiteta o zamrzavanju cijena s datumom 6. ožujka 2020. godine no, nažalost, vlade su iste odluke povukle nakon nekoliko tjedana trajanja – ustvrdio je.

Zbog svega navedenog, ombudsman za zaštitu potrošača savjetuje građanima da vode računa o cijenama u različitim tržnim centrima, budući da, kako kaže, postoje značajnija odstupanja.

Također, da vode računa o robi koja je na akciji radi rokova trajanja te da kupuju isključivo potrebne stvari i suzdrže se od kupovine svih nepotrebnih proizvoda dok god i epidemiološka, ali i financijska neizvjesnost postoji.

Pored toga, poručuje im da obavezno traže i sačuvaju račune o kupnji radi mogućih reklamacija i žalbi.