23.1 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    overcast clouds
    23.1 ° C
    23.1 °
    23.1 °
    51 %
    3.7kmh
    87 %
    pet
    22 °
    sub
    23 °
    ned
    22 °
    pon
    19 °
    uto
    20 °

    Guardian pisao o jugonostalgiji: Država u kojoj su svi voljeli jedni druge

    Guardian pisao o jugonostalgiji: Država u kojoj su svi voljeli jedni druge

    Utjecajni britanski list Guardian je objavio tekst o jugonostalgiji, a koji je objavio pod naslovom “‘Svi su voljeli jedni druge’: Uspon Jugonostalgije”.

    U uvodnom dijelu reportaže iz Beograda istaknut je Muzej Jugoslavije i njegova Kuća cvijeća, u kojoj je sahranjen predsjednik socijalističke Jugoslavije Josip Broz Tito. Jugoslavenski državni čelnik je nazvan diktatorom kojem se polaganjem cvijeća, na mjestu na kojem se sahranjen, odaje počast.

    – Mnogi posjetitelji muzeja su odrasli pod starim sistemom i došli su da obilježe diktatorov rođendan koji je prije raspada Jugoslavije bio glavni državni praznik. Neki od njih su iz krajnje lijevih političkih stranaka te nose kičaste majice i transparente. No, tu je bilo i nekoliko mladih ljudi – piše autorica teksta Jessica Bateman.

    “Svi su voljeli jedni druge”

    Razgovarala je s jednim od mladih posjetitelja – 18-godišnjim Milošom Tomčićem koji je bio odjeven kao Titov pionir.

    – Želio sam vidjeti sliku tog vremena. To je bilo sjajno vrijeme. Svi su voljeli jedni druge – rekao je, odgovarajući na pitanje zašto je došao u Muzej Jugoslavije.

    Upitan da li se osjeća kao Srbijanac ili kao Jugoslaven, bez oklijevanja je kazao da je Jugoslaven.

    – Majka je Srbijanka, otac je Crnogorac, baka je Hrvatica. Zapravo, cijela porodica dolazi iz svih dijelova Jugoslavije – istakao je Tomčić.

    Također je napomenuto da je Tito pod idejom bratstva i jedinstva nastojao ujediniti ljude iz različitih etničkih i vjerskih zajednica te da se Jugoslavija 90-ih raspala u ratovima. Primjećuje se da je narativ nakon rata bio da je Tito skoro pola stoljeća primoravao ljude da protivno svojoj želji zajedno žive.

    – Međutim, mnogi 30 godina kasnije su duboko naklonjeni prema državi koja više ne postoji i žale zbog njenog raspada – dodaje se.

    Otkud jugonostalgija

    Istaknuto je jedno od posljednjih istraživanja kojim se utvrdilo da 81 posto građana Srbije smatra da je raspad Jugoslavije bio loš po njihovu zemlju, a takvog stava je 77 posto građana Bosne i Hercegovine. U Sloveniji, koja je članica Evropske unije, 45 posto stanovništva smatra da je raspad Jugoslavije bio štetan po ovu državu. U Kosovu je 10 posto stanovništva takvog mišljenja.

    Politička antropologinja iz Sarajeva Larisa Kurtović, koja je izučavala postjugoslavenski identitet u Bosni i Hercegovini, za Guardian je govorila o jugonostalgiji. Podsjetila je da nostalgija podrazumijeva neku vrstu melanholije ili čežnje te da mlađi ljudi s više kritike posmatraju socijalističku Jugoslaviju, sagledavajući njene pozitivne i negativne strane.

    – Postoji veliko poštovanje prema socijalističkom periodu, a to je povezano s ekonomskim rastom i znatnim poboljšanjem životnog standarda. Propala obećanja jugoslavenskog projekta blijedila su s nacionalizmom i nasiljem koji su uslijedili. Većina jugoslavenskih država je poslije rata doživjela veliki ekonomski pad i još uvijek ima veliki odliv mozgova – istakla je Kurtović.

    Ukazano je da posebno Bosnu i Hercegovinu i Srbiju pogađaju politički sukobi, dok njihova socijalistička, utopističko-brutalistička infrastruktura, među kojima su velika stambena naselja i željeznica, propada. Ocijenjeno je da su se Hrvatska i Slovenija stabilizirale članstvom u Evropskoj uniji, dok u ostalim republikama bivše Jugoslavije postoji sumnja da će ikada postati članicama Unije.

    Neki se pitaju da li se u prošlosti mogu pronaći bilo kakva rješenja za budućnost. Kurtović se pozvala na pokrete za radnička prava, koji su se u Bosni i Hercegovini pojavili u posljednjoj deceniji, a koji su zasnovani na jugoslavenskom radničkom samoupravljanju.

    – Riječ je o sistemu specifičnom za Jugoslaviju – ukazala je i dodala da se razlikuje od staljinističkog državnog vlasništva nad industrijom.

    Imidž zemlje u svijetu

    Guardian je Jugoslaviju izdvojio kao državu koja se dosta razlikovala od zemalja Istočnog bloka te koja je nastojala imati uravnotežen odnos prema Zapadu i Istoku. Mnogi posjetioci Titovog groba spomenuli su snagu jugoslavenskog pasoša te su istakli da su sada potrebne vize za ulazak u većinu zemalja.

    George Peraloc je 1989. rođen u Sjevernoj Makedoniji, ali trenutno živi u Bangkoku. Prema njegovim riječima, kada god mu je potrebna neka birokratska usluga, kao što je otvaranje bankovnog računa, u Tajlandu ne mogu da pronađu Sjevernu Makedoniju, ali mogu pronaći Jugoslaviju.

    Među onima je koji smatraju da bi i dalje imali koristi od Jugoslavije te je napomenuo da je sva infrastruktura iz socijalizma, a da se sada ona raspada.

    Navedeno je i to da postoje oni koji nastoje održati antifašističko, antinacionalističko nasljeđe ovog dijela svijeta, koje se pokušalo revidirati ili izbrisati ratovima. Između ostalog, na Balkanu i šire, postoji horovi koji pjevaju partizanske pjesme. Jedan takav hor postoji u Beču, a nazvan je 29. novembar, po datumu proglašenja Federativne Narodne Republike Jugoslavije 1945. Njime se nastoji prevazići nacionalizam koji je nastao u dijaspori nakon rata na području bivše Jugoslavije.

    Petar Korčnak je obrazložio zašto je 2020. pokrenuo podcast “Sjećanje na Jugoslaviju”.

    – Dok sam odrastao činilo mi se da je Jugoslavija raj – rekao je i dodao da su mnogi čehoslovački disidenti pobjegli u Jugoslaviju.

    Istakao je da su mnogi disidenti iz ostalih država Istočnog bloka, kao što je Rumunija, utočište pronašli u Jugoslaviji.

    Amela Išerić je s porodicom tokom rata izbjegla iz Bosne i Hercegovine u Sjedinjene Američke Države. Kako je kazala, kao dijete je imala utisak da je Jugoslavija bila najljepše vrijeme i da je sve bilo harmonično. Kasnije je promijenila mišljenje.

    – Kada sam odrasla, shvatila sam da postoje stvari koje mi se ne sviđaju – izjavila je, a kao razlog za to je navela nedostatak prava za LGBT osobe i suprotstavljanje političkim neistomišljenicima.

    Međutim, kako je naglasila, i dalje se može poistovjetiti s duhom Jugoslavije.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Utjecajni britanski list Guardian je objavio tekst o jugonostalgiji, a koji je objavio pod naslovom “‘Svi su voljeli jedni druge’: Uspon Jugonostalgije”.

    U uvodnom dijelu reportaže iz Beograda istaknut je Muzej Jugoslavije i njegova Kuća cvijeća, u kojoj je sahranjen predsjednik socijalističke Jugoslavije Josip Broz Tito. Jugoslavenski državni čelnik je nazvan diktatorom kojem se polaganjem cvijeća, na mjestu na kojem se sahranjen, odaje počast.

    – Mnogi posjetitelji muzeja su odrasli pod starim sistemom i došli su da obilježe diktatorov rođendan koji je prije raspada Jugoslavije bio glavni državni praznik. Neki od njih su iz krajnje lijevih političkih stranaka te nose kičaste majice i transparente. No, tu je bilo i nekoliko mladih ljudi – piše autorica teksta Jessica Bateman.

    “Svi su voljeli jedni druge”

    Razgovarala je s jednim od mladih posjetitelja – 18-godišnjim Milošom Tomčićem koji je bio odjeven kao Titov pionir.

    – Želio sam vidjeti sliku tog vremena. To je bilo sjajno vrijeme. Svi su voljeli jedni druge – rekao je, odgovarajući na pitanje zašto je došao u Muzej Jugoslavije.

    Upitan da li se osjeća kao Srbijanac ili kao Jugoslaven, bez oklijevanja je kazao da je Jugoslaven.

    – Majka je Srbijanka, otac je Crnogorac, baka je Hrvatica. Zapravo, cijela porodica dolazi iz svih dijelova Jugoslavije – istakao je Tomčić.

    Također je napomenuto da je Tito pod idejom bratstva i jedinstva nastojao ujediniti ljude iz različitih etničkih i vjerskih zajednica te da se Jugoslavija 90-ih raspala u ratovima. Primjećuje se da je narativ nakon rata bio da je Tito skoro pola stoljeća primoravao ljude da protivno svojoj želji zajedno žive.

    – Međutim, mnogi 30 godina kasnije su duboko naklonjeni prema državi koja više ne postoji i žale zbog njenog raspada – dodaje se.

    Otkud jugonostalgija

    Istaknuto je jedno od posljednjih istraživanja kojim se utvrdilo da 81 posto građana Srbije smatra da je raspad Jugoslavije bio loš po njihovu zemlju, a takvog stava je 77 posto građana Bosne i Hercegovine. U Sloveniji, koja je članica Evropske unije, 45 posto stanovništva smatra da je raspad Jugoslavije bio štetan po ovu državu. U Kosovu je 10 posto stanovništva takvog mišljenja.

    Politička antropologinja iz Sarajeva Larisa Kurtović, koja je izučavala postjugoslavenski identitet u Bosni i Hercegovini, za Guardian je govorila o jugonostalgiji. Podsjetila je da nostalgija podrazumijeva neku vrstu melanholije ili čežnje te da mlađi ljudi s više kritike posmatraju socijalističku Jugoslaviju, sagledavajući njene pozitivne i negativne strane.

    – Postoji veliko poštovanje prema socijalističkom periodu, a to je povezano s ekonomskim rastom i znatnim poboljšanjem životnog standarda. Propala obećanja jugoslavenskog projekta blijedila su s nacionalizmom i nasiljem koji su uslijedili. Većina jugoslavenskih država je poslije rata doživjela veliki ekonomski pad i još uvijek ima veliki odliv mozgova – istakla je Kurtović.

    Ukazano je da posebno Bosnu i Hercegovinu i Srbiju pogađaju politički sukobi, dok njihova socijalistička, utopističko-brutalistička infrastruktura, među kojima su velika stambena naselja i željeznica, propada. Ocijenjeno je da su se Hrvatska i Slovenija stabilizirale članstvom u Evropskoj uniji, dok u ostalim republikama bivše Jugoslavije postoji sumnja da će ikada postati članicama Unije.

    Neki se pitaju da li se u prošlosti mogu pronaći bilo kakva rješenja za budućnost. Kurtović se pozvala na pokrete za radnička prava, koji su se u Bosni i Hercegovini pojavili u posljednjoj deceniji, a koji su zasnovani na jugoslavenskom radničkom samoupravljanju.

    – Riječ je o sistemu specifičnom za Jugoslaviju – ukazala je i dodala da se razlikuje od staljinističkog državnog vlasništva nad industrijom.

    Imidž zemlje u svijetu

    Guardian je Jugoslaviju izdvojio kao državu koja se dosta razlikovala od zemalja Istočnog bloka te koja je nastojala imati uravnotežen odnos prema Zapadu i Istoku. Mnogi posjetioci Titovog groba spomenuli su snagu jugoslavenskog pasoša te su istakli da su sada potrebne vize za ulazak u većinu zemalja.

    George Peraloc je 1989. rođen u Sjevernoj Makedoniji, ali trenutno živi u Bangkoku. Prema njegovim riječima, kada god mu je potrebna neka birokratska usluga, kao što je otvaranje bankovnog računa, u Tajlandu ne mogu da pronađu Sjevernu Makedoniju, ali mogu pronaći Jugoslaviju.

    Među onima je koji smatraju da bi i dalje imali koristi od Jugoslavije te je napomenuo da je sva infrastruktura iz socijalizma, a da se sada ona raspada.

    Navedeno je i to da postoje oni koji nastoje održati antifašističko, antinacionalističko nasljeđe ovog dijela svijeta, koje se pokušalo revidirati ili izbrisati ratovima. Između ostalog, na Balkanu i šire, postoji horovi koji pjevaju partizanske pjesme. Jedan takav hor postoji u Beču, a nazvan je 29. novembar, po datumu proglašenja Federativne Narodne Republike Jugoslavije 1945. Njime se nastoji prevazići nacionalizam koji je nastao u dijaspori nakon rata na području bivše Jugoslavije.

    Petar Korčnak je obrazložio zašto je 2020. pokrenuo podcast “Sjećanje na Jugoslaviju”.

    – Dok sam odrastao činilo mi se da je Jugoslavija raj – rekao je i dodao da su mnogi čehoslovački disidenti pobjegli u Jugoslaviju.

    Istakao je da su mnogi disidenti iz ostalih država Istočnog bloka, kao što je Rumunija, utočište pronašli u Jugoslaviji.

    Amela Išerić je s porodicom tokom rata izbjegla iz Bosne i Hercegovine u Sjedinjene Američke Države. Kako je kazala, kao dijete je imala utisak da je Jugoslavija bila najljepše vrijeme i da je sve bilo harmonično. Kasnije je promijenila mišljenje.

    – Kada sam odrasla, shvatila sam da postoje stvari koje mi se ne sviđaju – izjavila je, a kao razlog za to je navela nedostatak prava za LGBT osobe i suprotstavljanje političkim neistomišljenicima.

    Međutim, kako je naglasila, i dalje se može poistovjetiti s duhom Jugoslavije.

    IzvorKlix.ba

    Posljednje objavljeno