Obrok koji je prije samo 48 sati bio potpuno siguran za konzumaciju danas više ne mora biti bezopasan. Stručnjaci za sigurnost hrane upozoravaju da hlađenje usporava razmnožavanje većine bakterija, ali ga ne zaustavlja u potpunosti. Pojedini mikroorganizmi mogu preživjeti, a neki čak i nastaviti spor rast na niskim temperaturama.
Konzumacija nepravilno čuvane hrane može dovesti do trovanja hranom, koje se može manifestovati blagim stomačnim tegobama, ali i ozbiljnijim zdravstvenim komplikacijama.
Poseban oprez potreban je kod nekoliko vrsta namirnica koje se brzo kvare i koje, prema savjetima stručnjaka, nije preporučljivo čuvati duže od dva dana.
Nedovoljno termički obrađeno meso i morski plodovi
Srednje ili slabo pečeni burgeri, bifteci i tuna mogu sadržavati opasne bakterije poput E. coli, Listerije i Salmonelle. Proteini i vlaga stvaraju pogodne uslove za razmnožavanje bakterija, zbog čega ostatke ovakve hrane treba pravilno čuvati i dobro zagrijati prije konzumacije.
Ako je meso ili druga kvarljiva hrana duže vrijeme stajala na sobnoj temperaturi, najsigurnija opcija je baciti je, umjesto pokušaja da se naknadnim hlađenjem ili zagrijavanjem učini sigurnom.
Salate i lisnato povrće
Sirovo povrće, posebno kada je oprano i nasjeckano, može predstavljati pogodno mjesto za razvoj mikroorganizama. Sjeckanjem se oslobađaju vlaga i hranjive materije koje mogu ubrzati razmnožavanje bakterija.
Što pripremljena salata duže stoji, čak i u frižideru, povećava se rizik od kontaminacije. Uvenuli listovi mogu biti znak da salata više nije svježa, ali izgled i miris nisu uvijek pouzdan pokazatelj zdravstvene ispravnosti hrane.
Riža i tjestenina
Poseban rizik predstavljaju kuhana riža i tjestenina. Bakterija Bacillus cereus može preživjeti proces kuhanja. Ako se kuhana riža ili tjestenina ostave na sobnoj temperaturi, bakterija se može razmnožavati i proizvoditi toksine koji mogu izazvati povraćanje i proljev.
Zbog toga se kuhana riža ne bi trebala satima ostavljati na radnoj površini da se hladi. Preporučuje se da se veća količina podijeli u manje, plitke posude kako bi se brže ohladila, a potom što prije odložila u frižider.
Velike količine pripremljene hrane
Sosevi, supe, čorbe, variva i gulaši također zahtijevaju oprez. Problem može nastati kada se velika količina vruće hrane stavi u duboku posudu i ostavi da se sporo hladi.
Dok se površinski dio može ohladiti, unutrašnjost velike količine hrane može dugo ostati topla. Takvi uslovi pogoduju razmnožavanju određenih bakterija i stvaranju toksina, od kojih neki mogu biti otporni i na naknadno podgrijavanje.
Zato je važno velike količine hrane podijeliti u manje posude i omogućiti im da se što brže i sigurnije ohlade prije odlaganja u frižider.
Stručnjaci podsjećaju da frižider nije mjesto u kojem se kvarenje hrane zaustavlja, već uređaj koji ga usporava. Pravovremeno hlađenje, pravilno skladištenje i poštivanje preporučenog vremena čuvanja ključni su za smanjenje rizika od trovanja hranom.
