5.3 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    overcast clouds
    5.3 ° C
    5.3 °
    5.3 °
    98 %
    1.1kmh
    100 %
    ned
    6 °
    pon
    7 °
    uto
    7 °
    sri
    5 °
    čet
    9 °

    Islamskom centru u Hamburgu prijeti zatvaranje

    Islamskom centru u Hamburgu prijeti zatvaranje

    Hamburški odjel Službe za zaštitu ustava već duže vrijeme ima u fokusu Islamski centar Hamburg (IZH) i klasifikovala ga je kao ekstremističku organizaciju i ispostavu Teherana. No, tek u vezi s najnovijim zbivanjima u Iranu, IZH je postao tema njemačke politike u cjelini.

    Savezna vlada sada pomoću sankcija želi izvršiti veći pritisak na rukovodstvo u Teheranu, koje već sedmicama koristi nasilje protiv demonstranata, piše DW.

    Bundestag je srijedu (9. novembra) raspravljao o politici prema Iranu. Prihvaćen je i zahtjev semafor-koalicije (SPD, Zeleni i FDP). U njemu se Savezna vlada poziva “da ispita može li se i kako zatvoriti Islamski centar Hamburg kao čvorište operacija iranskog režima u Njemačkoj”. Za opoziciju (CDU/CSU) taj zahtjev dolazi prekasno. Poslanik CSU-a Thomas Erndl je tokom debate, na primjer, rekao: “Situacija je jasna, tu ne moram ništa provjeravati.” Prema njegovim riječima, zatvaranje bi “takođe poslalo signal onima koji ovdje, u našoj zemlji, šire mržnju i netrpeljivost; jer tom zločinačkom režimu moramo pokazati jasne granice na svim poljima”.

    Krovna šiitska organizacija ne želi snositi odgovornost za Iran

    Upravo ta veza koju političari vide između onoga što se dešava u Iranu i IZH-a smeta Mohamedu Ale Hoseiniju. On je predsjednik Islamske zajednice šiitskih organizacija u Njemačkoj (IGS), koja također zastupa i IHZ. On kaže za DW: „Ono što ne može dešavati je da Služba za zaštitu ustava svake godine od 1993. podgrijava optužbe i insinuacije, a sigurnosne agencije ne rade ništa, te da se tek sada, s demonstracijama u Iranu, odjednom osjeća potreba da se IZH zatvori. To je za nas aktivizam protiv šiitskih muslimana ovdje u Njemačkoj.” On sve to posmatra kao “napad na šiitsko praktikovanje religije”.

    Sila koja se primjenjuje protiv žena u Iranu kako bi se pridržavale određenih pravila oblačenja je “nespojiva s našim razumijevanjem vjerskih sloboda”, piše Hoseini na web-stranici ove zajednice, te naglašava: „Za nas, kao krovnu organizaciju, iranska politika nije relevantna”, potkrijepivši to činjenicom da samo mali dio članova zajednice zapravo potiče iz Irana.

    Zamjenik čelnika IZH-a protjeran iz Njemačke

    No, IZH je također kritikovan i nezavisno od postupaka iranske vlade protiv demonstranata. Početkom novembra, zamjenik čelnika IZH-a, Sejed Mousavifar, protjeran je iz Njemačke zbog podrške terorističkoj organizaciji. „Svak ko dokazano podržava terorističke organizacije ili finansijere terorista predstavlja ozbiljnu prijetnju našoj sigurnosti i nema šta tražiti u Njemačkoj”, rekao je tada hamburški senator unutrašnjih poslova Andy Grote (SPD). Prema podacima sigurnosnih vlasti, Ured za zaštitu ustava u Hamburgu raspolaže informacijama da je Mousavifar održavao veze sa dvjema organizacijama za prikupljanje donacija, a koje djeluju u okviru islamističko-šiitske terorističke organizacije Hezbolah.

    Optužbe protiv IZH-a nisu ništa novo. Lider stranke Zelenih Omid Nouripour je još prije nekoliko mjeseci pozvao na zatvaranje ovog centra, opisujući ga kao “najvažnije špijunsko gnijezdo iranskog režima u Njemačkoj”.

    Ekspert za islamizam i psiholog Ahmad Mansour 18. oktobra je na Twitteru objavio da je IZH „istureno odjeljenje režima u Teheranu” i “suorganizator antisemitskog Dana Al-Qudsa”.

    Berlinski ogranak Američkog jevrejskog komiteta (AJC) pobrinuo se za izdavanje brošure posvećene IZH-u. Njegov direktor Remko Leemhuis u predgovoru je napisao da nema sumnje da je IZH „želio da nastavi sa širenjem antisemitske, islamističke, homofobične i ženomrzilačke državne doktrine ‘Islamske Republike Iran’ u Njemačkoj i cijeloj EU; susretljiv i prijateljski nastupi njegovih predstavnika na interkulturalnim ili međureligijskim manifestacijama ne mijenjaju ništa po tom pitanju.” Vlasti Hamburga treba da prekinu svaku saradnju sa IZH-om, zahtijeva Leemhuis.

    Samo vjerska organizacija ili i propagandni centar?

    Ale Hosseini iz krovne šiitske organizacije IGS, u razgovoru za DW, odbacuje te optužbe: “Mi smo vjerska zajednica koja ovdje djeluje u skladu sa Ustavom.” IZH, dodaje, “nikada nije imala političku orijentaciju ili političke ciljeve”.

    Lamya Kaddor, političarka Zelenih i osnivačica Liberalno-islamskog saveza, sumnja u to. Ona je za DW izjavila: “Više nije potpuno jasno da li je IZH prvenstveno šiitsko vjersko stjecište u Hamburgu, ili više propagandni centar s vrlo problematičnim političkim uticajem.”

    Za nju je pak ta razlika važna: „Vjerujem da se većina šiitskih muslimana u Njemačkoj čvrsto pridržava ustavnih normi. Ali ovdje se radi o formi organizacije i samom IZH-u kao, da tako kažem, produženoj ruci režima u Teheranu. Te dvije stvari se moraju odvojiti jedna od druge.”

    Prije zatvaranja se detaljno moraju istpitati indicije

    Zatvaranje IZH-a, u svakom slučaju, ne bi bilo tako jednostavno. Druga gradonačelnica Hamburga, Katharina Fegebank iz Zelenih, kao i mnogi savezni političari, distancirala se od centra, ali i ukazala na visoke zakonske prepreke za moguću zabranu njegovog djelovanja. Treba imati na umu da IZH pripada Schura-i, Vijeću islamskih zajednica u Hamburgu. To vijeće u saradnji sa gradskom upravom, između ostalog, pomaže i u organizaciji islamske vjeronauke u školama. Zatvaranje bi imalo uticaja na taj odbor i njegov sastav.

    Lamya Kaddor potvrđuje da je “kompleksno i teško” zatvoriti tu vjersku ustanovu, te da se prethodno sve mora ispitati. “Moja procjena je pak da definitivno postoji dovoljno indicija da se sada pokrene i provede ta istraga (…) Poznati su nam slučajevi špijunskih aktivnosti protiv Iranaca u egzilu koje su odatle dirigovane.”

    Mohamed Ale Hoseini tu istragu doživljava opuštenije: “Islamski centar Hamburg je već podnio žalbu Službi za zaštitu ustava jer tu postoje sporne tvrdnje.” On smatra da “previše motivisani političari” ne žele čekati na sudsku presudu, a iza zahtjeva za zatvaranjem IZH-a vidi “političku motivaciju”. On zaključuje: “Problem nisu činjenice i veze koje IZH njeguje, već percepcija.”

    Sada će zadatak istrage biti utvrđivanje činjenica o IZH-u i njegovim vezama s Teheranom. Moguća procedura zabrane je u nadležnosti Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova i za to će vjerovatno trebati još nekoliko mjeseci, piše DW.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Hamburški odjel Službe za zaštitu ustava već duže vrijeme ima u fokusu Islamski centar Hamburg (IZH) i klasifikovala ga je kao ekstremističku organizaciju i ispostavu Teherana. No, tek u vezi s najnovijim zbivanjima u Iranu, IZH je postao tema njemačke politike u cjelini.

    Savezna vlada sada pomoću sankcija želi izvršiti veći pritisak na rukovodstvo u Teheranu, koje već sedmicama koristi nasilje protiv demonstranata, piše DW.

    Bundestag je srijedu (9. novembra) raspravljao o politici prema Iranu. Prihvaćen je i zahtjev semafor-koalicije (SPD, Zeleni i FDP). U njemu se Savezna vlada poziva “da ispita može li se i kako zatvoriti Islamski centar Hamburg kao čvorište operacija iranskog režima u Njemačkoj”. Za opoziciju (CDU/CSU) taj zahtjev dolazi prekasno. Poslanik CSU-a Thomas Erndl je tokom debate, na primjer, rekao: “Situacija je jasna, tu ne moram ništa provjeravati.” Prema njegovim riječima, zatvaranje bi “takođe poslalo signal onima koji ovdje, u našoj zemlji, šire mržnju i netrpeljivost; jer tom zločinačkom režimu moramo pokazati jasne granice na svim poljima”.

    Krovna šiitska organizacija ne želi snositi odgovornost za Iran

    Upravo ta veza koju političari vide između onoga što se dešava u Iranu i IZH-a smeta Mohamedu Ale Hoseiniju. On je predsjednik Islamske zajednice šiitskih organizacija u Njemačkoj (IGS), koja također zastupa i IHZ. On kaže za DW: „Ono što ne može dešavati je da Služba za zaštitu ustava svake godine od 1993. podgrijava optužbe i insinuacije, a sigurnosne agencije ne rade ništa, te da se tek sada, s demonstracijama u Iranu, odjednom osjeća potreba da se IZH zatvori. To je za nas aktivizam protiv šiitskih muslimana ovdje u Njemačkoj.” On sve to posmatra kao “napad na šiitsko praktikovanje religije”.

    Sila koja se primjenjuje protiv žena u Iranu kako bi se pridržavale određenih pravila oblačenja je “nespojiva s našim razumijevanjem vjerskih sloboda”, piše Hoseini na web-stranici ove zajednice, te naglašava: „Za nas, kao krovnu organizaciju, iranska politika nije relevantna”, potkrijepivši to činjenicom da samo mali dio članova zajednice zapravo potiče iz Irana.

    Zamjenik čelnika IZH-a protjeran iz Njemačke

    No, IZH je također kritikovan i nezavisno od postupaka iranske vlade protiv demonstranata. Početkom novembra, zamjenik čelnika IZH-a, Sejed Mousavifar, protjeran je iz Njemačke zbog podrške terorističkoj organizaciji. „Svak ko dokazano podržava terorističke organizacije ili finansijere terorista predstavlja ozbiljnu prijetnju našoj sigurnosti i nema šta tražiti u Njemačkoj”, rekao je tada hamburški senator unutrašnjih poslova Andy Grote (SPD). Prema podacima sigurnosnih vlasti, Ured za zaštitu ustava u Hamburgu raspolaže informacijama da je Mousavifar održavao veze sa dvjema organizacijama za prikupljanje donacija, a koje djeluju u okviru islamističko-šiitske terorističke organizacije Hezbolah.

    Optužbe protiv IZH-a nisu ništa novo. Lider stranke Zelenih Omid Nouripour je još prije nekoliko mjeseci pozvao na zatvaranje ovog centra, opisujući ga kao “najvažnije špijunsko gnijezdo iranskog režima u Njemačkoj”.

    Ekspert za islamizam i psiholog Ahmad Mansour 18. oktobra je na Twitteru objavio da je IZH „istureno odjeljenje režima u Teheranu” i “suorganizator antisemitskog Dana Al-Qudsa”.

    Berlinski ogranak Američkog jevrejskog komiteta (AJC) pobrinuo se za izdavanje brošure posvećene IZH-u. Njegov direktor Remko Leemhuis u predgovoru je napisao da nema sumnje da je IZH „želio da nastavi sa širenjem antisemitske, islamističke, homofobične i ženomrzilačke državne doktrine ‘Islamske Republike Iran’ u Njemačkoj i cijeloj EU; susretljiv i prijateljski nastupi njegovih predstavnika na interkulturalnim ili međureligijskim manifestacijama ne mijenjaju ništa po tom pitanju.” Vlasti Hamburga treba da prekinu svaku saradnju sa IZH-om, zahtijeva Leemhuis.

    Samo vjerska organizacija ili i propagandni centar?

    Ale Hosseini iz krovne šiitske organizacije IGS, u razgovoru za DW, odbacuje te optužbe: “Mi smo vjerska zajednica koja ovdje djeluje u skladu sa Ustavom.” IZH, dodaje, “nikada nije imala političku orijentaciju ili političke ciljeve”.

    Lamya Kaddor, političarka Zelenih i osnivačica Liberalno-islamskog saveza, sumnja u to. Ona je za DW izjavila: “Više nije potpuno jasno da li je IZH prvenstveno šiitsko vjersko stjecište u Hamburgu, ili više propagandni centar s vrlo problematičnim političkim uticajem.”

    Za nju je pak ta razlika važna: „Vjerujem da se većina šiitskih muslimana u Njemačkoj čvrsto pridržava ustavnih normi. Ali ovdje se radi o formi organizacije i samom IZH-u kao, da tako kažem, produženoj ruci režima u Teheranu. Te dvije stvari se moraju odvojiti jedna od druge.”

    Prije zatvaranja se detaljno moraju istpitati indicije

    Zatvaranje IZH-a, u svakom slučaju, ne bi bilo tako jednostavno. Druga gradonačelnica Hamburga, Katharina Fegebank iz Zelenih, kao i mnogi savezni političari, distancirala se od centra, ali i ukazala na visoke zakonske prepreke za moguću zabranu njegovog djelovanja. Treba imati na umu da IZH pripada Schura-i, Vijeću islamskih zajednica u Hamburgu. To vijeće u saradnji sa gradskom upravom, između ostalog, pomaže i u organizaciji islamske vjeronauke u školama. Zatvaranje bi imalo uticaja na taj odbor i njegov sastav.

    Lamya Kaddor potvrđuje da je “kompleksno i teško” zatvoriti tu vjersku ustanovu, te da se prethodno sve mora ispitati. “Moja procjena je pak da definitivno postoji dovoljno indicija da se sada pokrene i provede ta istraga (…) Poznati su nam slučajevi špijunskih aktivnosti protiv Iranaca u egzilu koje su odatle dirigovane.”

    Mohamed Ale Hoseini tu istragu doživljava opuštenije: “Islamski centar Hamburg je već podnio žalbu Službi za zaštitu ustava jer tu postoje sporne tvrdnje.” On smatra da “previše motivisani političari” ne žele čekati na sudsku presudu, a iza zahtjeva za zatvaranjem IZH-a vidi “političku motivaciju”. On zaključuje: “Problem nisu činjenice i veze koje IZH njeguje, već percepcija.”

    Sada će zadatak istrage biti utvrđivanje činjenica o IZH-u i njegovim vezama s Teheranom. Moguća procedura zabrane je u nadležnosti Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova i za to će vjerovatno trebati još nekoliko mjeseci, piše DW.

    IzvorDW

    Posljednje objavljeno