19 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    clear sky
    19 ° C
    19 °
    19 °
    77 %
    0.7kmh
    0 %
    ned
    32 °
    pon
    34 °
    uto
    31 °
    sri
    29 °
    čet
    23 °

    Kada će institucije Bosne i Hercegovine početi raditi svoj posao? (VIDEO)

    Kada će institucije Bosne i Hercegovine početi raditi svoj posao? (VIDEO)

    Kada će institucije Bosne i Hercegovine početi raditi svoj posao? (VIDEO)
    Foto: Arhiv

    Sve veća nezaposlenost, siromaštvo, ogromna javna potrošnja na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, nedostatak investicija, sve veće zaduživanje zemlje, zastoj na evropskom putu. Ovo su samo neke karakteristike trenutnog stanja u Bosni i Hercegovini, što dovoljno govori o radu i rezultatima rada državne vlasti. Kada će se ovo stanje promijeniti, još niko ne zna.

    Koliko državne institucije u Bosni i Hercegovini ne rade svoj posao pokazuje i činjenica da u Zastupničkom domu državnog parlamenta na čekanju imamo više od 20 zakona, a još je poraznija činjenica da imamo zakone koji u Parlamentu Bosne i Hercegovine kupe prašinu gotovo 10 godina, poput Zakona o zaštiti tajnih podataka, koji je u proceduri još od 2013. godine. Parlament Bosne i Hercegovine nema opravdanja za svoj nerad, ali ga zato ima Vijeće ministara.

    -Istina da je nametnuta odluka visokog predstavnika poremetila političke odnose. Mislim da bi mnogo više trebali uložiti energije u dijalog svih političkih struktura. i mislim da je najbitnije da pomenem da Vijeće ministara funkcioniše i radi – kaže ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.

    Već nekoliko godina ne postoji spremnost u Bosni i Hercegovini da se usvoje i zakoni koji su ključni za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, poput Izmjena i dopuna zakona o javnim nabavkama, kao i Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine, poručuju iz Direkcije za evropske integracije. Naglašavaju i da je napravljen zastoj u određenim segmentima, kada je riječ o 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske unije.

    – Moram reći da smo uradili puno pripremnog posla i kolegij je zadužio Direkciju i radne grupe za evropske integracije još 7. maja 2020. da se izradi program integriranja, sa rokom do kraja prošle godine. Nažalost, moram konstatirati da je od ljeta cijeli proces zaustavljen i da zaista nemamo ostvarenih ovih zadnjih nekoliko koraka koji su bili neophodni da se dokument izradi i usvoji”, objašnjava zamjenica direktora Direkcije za evropske integracije BiH Daria Ramljak.

    Posebno brine odsustvo napretka u realizaciji prioriteta u oblasti vladavine prava. A u blokadi je već izvjesno vrijeme i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

    – Isto tako, moram konstatirati, što možda za javnost ne znači puno, ali znači za državu Bosnu i Hercegovinu, da imamo zastoj u održavanju sastanaka tijela po Sporazumu o stablizaciji i pridruživanju što je, u konačnici, i obaveza po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. I sve druge zemlje u regionu imaju redovne godišnje cikluse održavanja tih sastanaka – napominje Ramljak.

    – Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi ili ima određeni nivo pripremljenosti u pogledu stepena spremnosti i sposobnosti da preuzme obaveze članstva u Evropskoj uniji. Opći tempo reformi mora se ubrzati, ako Bosna i Hercegovina želi postići održiv napredak na putu ka EU. Značajni koraci naprijed mogli bi se napraviti ako se stranke dogovore o ustavnoj i izbornoj reformi, kao i zakonodavstvu o javnim nabavkama, sukobu interesa i pravosuđu – saopćili su iz Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

    Na čekanju u Parlamentarnoj skupštini su i brojni drugi revizorski izvještaji iz 2019. i 2020. godine, koji nikada nisu usvojeni.

    – Jedan od pokazatelja nemara nadležnih insitucija Bosne i Hercegovine, a koje vrše kontrolu trošenja novca, jeste i nerazmatranje Izvještaja o finansijskom poslovanju političkih stranaka u Bosni i Hercegovini iz 2019. godine, a koji je još uvijek na čekanju – navodi Alen Čular iz Centara civilnih inicijativa (CCI).

    Ono malo urađenog, minorno je u odnosu na neurađeni posao, kojeg je evidentno mnogo. Stoga, evropski zvaničnici još jednom pozivaju vlast da se prekine s retorikom podjela te da se vrate u institucije Bosne i Hercegovine i počnu raditi posao za koji su najplaćeniji u regiji.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Kada će institucije Bosne i Hercegovine početi raditi svoj posao? (VIDEO)
    Foto: Arhiv

    Sve veća nezaposlenost, siromaštvo, ogromna javna potrošnja na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, nedostatak investicija, sve veće zaduživanje zemlje, zastoj na evropskom putu. Ovo su samo neke karakteristike trenutnog stanja u Bosni i Hercegovini, što dovoljno govori o radu i rezultatima rada državne vlasti. Kada će se ovo stanje promijeniti, još niko ne zna.

    Koliko državne institucije u Bosni i Hercegovini ne rade svoj posao pokazuje i činjenica da u Zastupničkom domu državnog parlamenta na čekanju imamo više od 20 zakona, a još je poraznija činjenica da imamo zakone koji u Parlamentu Bosne i Hercegovine kupe prašinu gotovo 10 godina, poput Zakona o zaštiti tajnih podataka, koji je u proceduri još od 2013. godine. Parlament Bosne i Hercegovine nema opravdanja za svoj nerad, ali ga zato ima Vijeće ministara.

    -Istina da je nametnuta odluka visokog predstavnika poremetila političke odnose. Mislim da bi mnogo više trebali uložiti energije u dijalog svih političkih struktura. i mislim da je najbitnije da pomenem da Vijeće ministara funkcioniše i radi – kaže ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.

    Već nekoliko godina ne postoji spremnost u Bosni i Hercegovini da se usvoje i zakoni koji su ključni za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, poput Izmjena i dopuna zakona o javnim nabavkama, kao i Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine, poručuju iz Direkcije za evropske integracije. Naglašavaju i da je napravljen zastoj u određenim segmentima, kada je riječ o 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske unije.

    – Moram reći da smo uradili puno pripremnog posla i kolegij je zadužio Direkciju i radne grupe za evropske integracije još 7. maja 2020. da se izradi program integriranja, sa rokom do kraja prošle godine. Nažalost, moram konstatirati da je od ljeta cijeli proces zaustavljen i da zaista nemamo ostvarenih ovih zadnjih nekoliko koraka koji su bili neophodni da se dokument izradi i usvoji”, objašnjava zamjenica direktora Direkcije za evropske integracije BiH Daria Ramljak.

    Posebno brine odsustvo napretka u realizaciji prioriteta u oblasti vladavine prava. A u blokadi je već izvjesno vrijeme i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

    – Isto tako, moram konstatirati, što možda za javnost ne znači puno, ali znači za državu Bosnu i Hercegovinu, da imamo zastoj u održavanju sastanaka tijela po Sporazumu o stablizaciji i pridruživanju što je, u konačnici, i obaveza po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. I sve druge zemlje u regionu imaju redovne godišnje cikluse održavanja tih sastanaka – napominje Ramljak.

    – Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi ili ima određeni nivo pripremljenosti u pogledu stepena spremnosti i sposobnosti da preuzme obaveze članstva u Evropskoj uniji. Opći tempo reformi mora se ubrzati, ako Bosna i Hercegovina želi postići održiv napredak na putu ka EU. Značajni koraci naprijed mogli bi se napraviti ako se stranke dogovore o ustavnoj i izbornoj reformi, kao i zakonodavstvu o javnim nabavkama, sukobu interesa i pravosuđu – saopćili su iz Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

    Na čekanju u Parlamentarnoj skupštini su i brojni drugi revizorski izvještaji iz 2019. i 2020. godine, koji nikada nisu usvojeni.

    – Jedan od pokazatelja nemara nadležnih insitucija Bosne i Hercegovine, a koje vrše kontrolu trošenja novca, jeste i nerazmatranje Izvještaja o finansijskom poslovanju političkih stranaka u Bosni i Hercegovini iz 2019. godine, a koji je još uvijek na čekanju – navodi Alen Čular iz Centara civilnih inicijativa (CCI).

    Ono malo urađenog, minorno je u odnosu na neurađeni posao, kojeg je evidentno mnogo. Stoga, evropski zvaničnici još jednom pozivaju vlast da se prekine s retorikom podjela te da se vrate u institucije Bosne i Hercegovine i počnu raditi posao za koji su najplaćeniji u regiji.

    IzvorBHRT

    Posljednje objavljeno