21.1 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    clear sky
    21.1 ° C
    21.1 °
    21.1 °
    59 %
    1.2kmh
    0 %
    pon
    27 °
    uto
    23 °
    sri
    19 °
    čet
    24 °
    pet
    27 °

    Koliko BH građani vjeruju u teorije zavjere?

    Koliko BH građani vjeruju u teorije zavjere?

    Udruženje građana/ki “Zašto ne” iz Sarajeva predstavilo je publikaciju “Borba protiv dezinformacijskih narativa i mapiranje teorija zavjere: Slučaj BiH”.

    Publikacija je rezultat opsežnog istraživanja vjerovanja u teorije zavjere i kompleksne dezinformacijske narative, s naglaskom na one o pandemiji i imunizaciji protiv Covid-19.

    Online anketa na reprezentativnom uzorku za punoljetnu populaciju u Bosni i Hercegovini obuhvatila je 1.018 ispitanika/ca, od čega 51,1 posto (521) žena i 48,9 posto (497) muškaraca, 50,8 posto ispitanika/ca iz ruralnih, a 48,2 posto iz urbanih sredina.

    Prema nalazima ovog istraživanja, oko polovine bh. stanovništva (47 posto ) je uglavnom neodlučno kada se radi o vjerovanju u teorije zavjere; u njih intenzivno vjeruje oko 29 posto , a u potpunosti ih odbacuje oko 24 posto ljudi. Sklonost ka vjerovanju u teorije zavjere, pokazalo se, raste u starijim dobnim skupinama.

    Teorije zavjere o pandemiji Covid-19 značajno su prihvaćene i raširene u društvu. Tako se, recimo, sa tvrdnjama da je SARS-CoV-2 “namjerno pušten u populaciju” ili da su bolnice lažirale broj umrlih od Covid-19, složilo preko 73 posto učesnika/ca.

    Upoznajte izuzetan novi Peugeot 308. Očarat će vas modernim dizajnom, dinamičnošću i naprednom tehnologijom.

    U dezinformacije o vakcinama protiv Covid-19 koje su potekle sa društvenih mreža i interneta generalno, vjeruje značajan procenat nevakcinisane populacije. Skoro tri četvrtine nevakcinisanih osoba vjeruje da su vakcine “neispitane”, a čak 60 posto vjeruje da nisu bezbjedne za trudnice.

    Bizarnije priče, poput onih o čipovima ili parazitima u vakcinama, manje su prihvaćene. No, u njih ipak vjeruje oko 30 posto nevakcinisanih osoba. Jedan od nalaza istraživanja je i taj da se nevakcinisane osobe češće oslanjaju na online izvore informacija o vakcinama i pandemiji, te da ih najčešće traže na Facebooku.

    Istraživanje, međutim, pokazuje da je stopa imunizacije protiv Covid-19 ipak veća nego što je prepoznato u zvaničnim statistikama. U vrijeme provođenja ankete, krajem prošle godine ona je procjenjivana na oko 20 posto . Nasuprot tome, oko 53 posto anketiranih reklo je da jeste vakcinisano protiv ove bolesti, 43 posto je reklo da nije, dok je 4 posto odbilo da odgovori.

    U istraživanju je ispitan i niz drugih korelacija, kako ističe Tijana Cvjetićanin, voditeljica istraživanja.

    Ovim istraživanjem nastojali/e smo pružiti empirijske podatke o sadržaju, obimu, vrsti i raširenosti vjerovanja u teorije zavjere i dezinformacijske narative, te istražiti kako utiču na odluke o zdravlju, to jest o imunizaciji protiv Covid-19. Ispitali/e smo i odnose između takvih vjerovanja i niza drugih varijabli, kao što su demografske karakteristike, povjerenje u institucije, izbor izvora informacija i druge, te će ovo istraživanje zasigurno biti korisno istraživačima/cama iz različitih disciplina. Posebno se nadamo da će ono poslužiti osobama koje kreiraju i usvajaju javne politike, te da će njegove preporuke biti korisne za kreiranje učinkovitih strategija za borbu protiv dezinformacija u BiH, ali i šire – kaže.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Udruženje građana/ki “Zašto ne” iz Sarajeva predstavilo je publikaciju “Borba protiv dezinformacijskih narativa i mapiranje teorija zavjere: Slučaj BiH”.

    Publikacija je rezultat opsežnog istraživanja vjerovanja u teorije zavjere i kompleksne dezinformacijske narative, s naglaskom na one o pandemiji i imunizaciji protiv Covid-19.

    Online anketa na reprezentativnom uzorku za punoljetnu populaciju u Bosni i Hercegovini obuhvatila je 1.018 ispitanika/ca, od čega 51,1 posto (521) žena i 48,9 posto (497) muškaraca, 50,8 posto ispitanika/ca iz ruralnih, a 48,2 posto iz urbanih sredina.

    Prema nalazima ovog istraživanja, oko polovine bh. stanovništva (47 posto ) je uglavnom neodlučno kada se radi o vjerovanju u teorije zavjere; u njih intenzivno vjeruje oko 29 posto , a u potpunosti ih odbacuje oko 24 posto ljudi. Sklonost ka vjerovanju u teorije zavjere, pokazalo se, raste u starijim dobnim skupinama.

    Teorije zavjere o pandemiji Covid-19 značajno su prihvaćene i raširene u društvu. Tako se, recimo, sa tvrdnjama da je SARS-CoV-2 “namjerno pušten u populaciju” ili da su bolnice lažirale broj umrlih od Covid-19, složilo preko 73 posto učesnika/ca.

    Upoznajte izuzetan novi Peugeot 308. Očarat će vas modernim dizajnom, dinamičnošću i naprednom tehnologijom.

    U dezinformacije o vakcinama protiv Covid-19 koje su potekle sa društvenih mreža i interneta generalno, vjeruje značajan procenat nevakcinisane populacije. Skoro tri četvrtine nevakcinisanih osoba vjeruje da su vakcine “neispitane”, a čak 60 posto vjeruje da nisu bezbjedne za trudnice.

    Bizarnije priče, poput onih o čipovima ili parazitima u vakcinama, manje su prihvaćene. No, u njih ipak vjeruje oko 30 posto nevakcinisanih osoba. Jedan od nalaza istraživanja je i taj da se nevakcinisane osobe češće oslanjaju na online izvore informacija o vakcinama i pandemiji, te da ih najčešće traže na Facebooku.

    Istraživanje, međutim, pokazuje da je stopa imunizacije protiv Covid-19 ipak veća nego što je prepoznato u zvaničnim statistikama. U vrijeme provođenja ankete, krajem prošle godine ona je procjenjivana na oko 20 posto . Nasuprot tome, oko 53 posto anketiranih reklo je da jeste vakcinisano protiv ove bolesti, 43 posto je reklo da nije, dok je 4 posto odbilo da odgovori.

    U istraživanju je ispitan i niz drugih korelacija, kako ističe Tijana Cvjetićanin, voditeljica istraživanja.

    Ovim istraživanjem nastojali/e smo pružiti empirijske podatke o sadržaju, obimu, vrsti i raširenosti vjerovanja u teorije zavjere i dezinformacijske narative, te istražiti kako utiču na odluke o zdravlju, to jest o imunizaciji protiv Covid-19. Ispitali/e smo i odnose između takvih vjerovanja i niza drugih varijabli, kao što su demografske karakteristike, povjerenje u institucije, izbor izvora informacija i druge, te će ovo istraživanje zasigurno biti korisno istraživačima/cama iz različitih disciplina. Posebno se nadamo da će ono poslužiti osobama koje kreiraju i usvajaju javne politike, te da će njegove preporuke biti korisne za kreiranje učinkovitih strategija za borbu protiv dezinformacija u BiH, ali i šire – kaže.

    IzvorHayat

    Posljednje objavljeno