Direktor Javnog preduzeća Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine Denis Lasić gostovao je u emisiji Dnevnik D Federalne TV gdje je komentarisao istragu Ureda zamjenice evropskog tužitelja u Veneciji koja se vodi protiv njega i još nekoliko članova sadašnje uprave ovog preduzeća.
Kako je ranije objavio portal Istraga, Ured evropskog javnog tužitelja iz Venecije obavijestio je čelnike “Autocesta FBiH” da su predmet predistražnih radnji zbog sumnje na korupciju i netransparentno korištenje sredstava iz evropskih fondova tokom izgradnje dionice Medakovo – Poprikuše.
Lasić je potvrdio da je obaviješten o predistražnim aktivnostima i da se radi o postupku koji vodi sud u Veneciji, specijalizovan za slučajeve pronevjere evropskog i bankarskog novca, konkretno sredstava Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
“Obaviješteni smo prije dvadesetak dana i odmah smo se stavili na raspolaganje, dostavili svu traženu dokumentaciju i angažovali advokata u Italiji. Odgovorno tvrdim da niko iz sadašnje uprave, uključujući mene, nije učestvovao ni u kakvim koruptivnim radnjama”, izjavio je Lasić.
Domaće institucije i predmet “Trasa”
Govoreći o domaćim istragama, Lasić je naveo da SIPA i Tužilaštvo BiH vode poseban predmet već godinu dana, ali da, prema njegovim saznanjima, niko od četvorice spomenutih rukovodilaca još nije saslušan.
Prema njegovim riječima, prijavu je podnijela firma “Trasa”, koja je izrazila sumnju da je italijanskoj kompaniji “Tehnical” pogodovano pri izboru za izvođača radova.
“Radi se o besmislenoj tvrdnji. ‘Trasa’ uopće nije učestvovala u tenderu za nadzor na dionici Ozimice – Poprikuše, a naknadno se pokazalo da su upravo oni pomagali ‘Tehnicalu’ u pripremi ponude”, pojasnio je.
Lasić tvrdi da je firma “Trasa” povezana s bivšim direktorom Autocesta FBiH Elmedinom Voloderom.
“Riječ je o organizovanom djelovanju kroz više projektantskih kuća. Voloder je bio centralna figura tih procesa, što je u sektoru opće poznato”, kazao je, dodajući da “Trasa” i dalje ima aktivne ugovore s ‘Autocestama'”.
Na pitanje da li je o takvim vezama znao dok je bio ministar prometa i komunikacija, Lasić je odgovorio da tada “nije bio svjestan razmjera tih odnosa”, ali da je aktuelna vlada već podnijela određene krivične prijave.
“Po preuzimanju mandata, podvukli smo crtu zajedno s kreditorima i usmjerili projekte na pravi put, čime smo neke od njih uspjeli spasiti”, rekao je.
Stav EBRD-a i reakcija na medijske napise
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potvrdila je da je upoznata s predmetom, ali bez komentara. Lasić smatra da je javno iznošenje informacija o istrazi “kompromitovalo proces”.
“Cilj nam je da što prije skinemo ljagu s našeg imena i dokažemo da nismo počinili ništa nezakonito”, naglasio je.
Revizorski izvještaj je pokazao da je na četiri projekta potrošeno oko 500 miliona KM, što je više od planiranog iznosa. Lasić objašnjava da su u izvještaju kumulativno sabrane sve izmjene ugovora i aneksi od 2018. do 2024. godine.
“Samo na osnovu kliznih skala, zbog rasta cijena energenata, željeza i betona u periodu pandemije, izvođačima je isplaćeno oko 120 miliona eura. Ukupno, riječ je o 85 do 90 miliona eura stvarnih dodatnih troškova”, naveo je.
Na česte kritike da se projekti realizuju uglavnom u Hercegovini, Lasić odgovara da “Autoceste FBiH” djeluju na cijelom teritoriju Federacije.
“Trenutno se najintenzivnije radi u Zeničko-dobojskom kantonu. U Hercegovini su aktivni radovi na tunelu Kvanj i nekoliko tendera, ali tek sada dolaze do izražaja jer se ranije tu nije gradilo”, rekao je.
Napredak na Koridoru 5C i planovi
Prema njegovim podacima, trenutno je 56 kilometara Koridora 5C u izgradnji, dok je 136 kilometara već u funkciji, a još 82 kilometra u pripremi.
“Dionica Poprikuše – Nemila biće završena za oko mjesec dana, a tunel Golubinja biće pušten u saobraćaj do kraja ljeta 2026. godine”, najavio je.
Govoreći o tunelu Prenj, istakao je da očekuje potpisivanje ugovora do kraja ove ili početkom naredne godine, jer se čeka završna saglasnost EBRD-a.
“Prenj je ključni segment Koridora i njegovom izgradnjom vidimo svjetlo na kraju tunela”, rekao je.
Lasić i dalje smatra da je 2030–2031. godina realan rok za završetak Koridora, iako više nije, kako kaže, “toliko optimističan”.
“Napredak usporavaju problemi s državnom imovinom, dozvolama i odlukama Vijeća ministara. Odluka OHR-a o zabrani raspolaganja državnom imovinom dodatno nas koči”, istakao je, pozvavši na izmjene zakonskog okvira kako bi se omogućila gradnja.
Direktor “Autocesta” navodi da preduzeće ima planove i projekte za brze ceste koje bi povezale Tuzlu, Bihać, središnju Bosnu i Mostar sa Širokim Brijegom i granicom s Hrvatskom.
“Procjena je da za te projekte treba oko tri milijarde eura. Imamo potencijalne partnere koji nude i finansiranje i izvođenje, ali čekamo da Vlada FBiH i Parlament stvore zakonske uslove za ulazak u proces”, zaključio je Lasić.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
