Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovini (CIK BiH) danas će održati sjednicu na kojoj će, kako sada stvari stoje, biti djelimično potvrđeni rezultati Opštih izbora. Kako je potvrđeno za BHRT, osim za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, odluka Suda Bosne i Hercegovine čeka se i po drugim žalbama.

Iako se nametnutim izmjenama Izbornog zakona nastojao poboljšati integritet izbornog procesa, za sada je nejasno koliko se uspjelo u toj namjeri. Brojne nepravilnosti, žalbe, ali i krivične prijave dovele su do toga da Centralna izborna komisija ni nakon mjesec dana ne može potvrditi rezultate izbora za sve nivoe vlasti. Iako je bilo naznaka da će sjednica biti održana jučer, do toga ipak nije došlo. CIK i javnost osluškuju šta će reći Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine po žalbama političkih stranaka. Najviše pažnje usmjereno je na žalbe opozicionih stranaka iz Republike Srpske, koje traže da se poništi odluka CIK-a i naloži ponavljanje izbora za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske.

Sud Bosne i Hercegovine je 31. oktobra 2022. zaprimio izbornu žalbu opozicionih stranaka iz Republike Srpske sa izjašnjenjem CIK-a u vezi izbora predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, a donijet će odluku u zakonskom roku, koji, u skladu s članom 79. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine, iznosi tri dana od dana prijema žalbe, saopšteno je iz Suda Bosne i Hercegovine.

– Žalba ima 117 poglavlja vrlo kredibilnih dokaza i neoborivih činjenica na 300 i nešto stranica, koji su sa najboljim advokatskim timovima urađene i složene -rekao je Branislav Borenović, predsjednik PDP-a.

Bivša članica CIK-a Lidija Korać smatra da je Centralna izborna komisija svojim postupcima uvela konfuziju i dovela u pitanje kompletan izborni proces. Kaže, na mnogo pitanja javnost još uvijek nema odgovor.

– Prilikom proglašenje rezultata izbora za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske mi nismo dobili informaciju u čemu je, odnosno koja je ta razlika u brojevima između gospodina Dodika i gospođe Trivić. Nismo dobili ni podatke sa svakog biračkog mjesta da bi svi oni koji se bave izbornim procesom mogli raditi analize – kazala je Lidija Korać, bivša članica CIK-a.

Samo u ovoj godini Sud Bosne i Hercegovine zaprimio je više od 400 žalbi u izbornim predmetima. Na sam dan održavanja izbora Tužilaštvo i SIPA zaprimili su 27 prijava koje se odnose na izborne nepravilnosti. U Tužilaštvu Bosne i Hercegovine u radu je 40 predmeta i čeka se donošenje tužilačke odluke.

– Mislim da po ovakvim uslovima i ovakvim kršenjima Izbornog zakona, a čiji su generatori neke od političkih stranaka, izbore ubuduće ne treba održavati dok se ne uvedu nove tehnologije i to elektronska identifikacija birača i uvođenje skenera, kojima bi se skenirao naš glasački listić i automatski utvrđivali rezultati izbora -rekao je Vehid Šehić iz Koalicije “Pod lupom”.

Nakon što CIK potvrdi rezultate izbora, kreću rokovi za konstituisanje organa zakonodavne vlasti na svim nivoima. U političkim krugovima, daleko od očiju javnosti, već neko vrijeme traju razgovori oko formiranja koalicija koje bi mogle činiti buduću vlast. Pojedine stranke najavile su pregovore u toku ove sedmice.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovini (CIK BiH) danas će održati sjednicu na kojoj će, kako sada stvari stoje, biti djelimično potvrđeni rezultati Opštih izbora. Kako je potvrđeno za BHRT, osim za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, odluka Suda Bosne i Hercegovine čeka se i po drugim žalbama.

Iako se nametnutim izmjenama Izbornog zakona nastojao poboljšati integritet izbornog procesa, za sada je nejasno koliko se uspjelo u toj namjeri. Brojne nepravilnosti, žalbe, ali i krivične prijave dovele su do toga da Centralna izborna komisija ni nakon mjesec dana ne može potvrditi rezultate izbora za sve nivoe vlasti. Iako je bilo naznaka da će sjednica biti održana jučer, do toga ipak nije došlo. CIK i javnost osluškuju šta će reći Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine po žalbama političkih stranaka. Najviše pažnje usmjereno je na žalbe opozicionih stranaka iz Republike Srpske, koje traže da se poništi odluka CIK-a i naloži ponavljanje izbora za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske.

Sud Bosne i Hercegovine je 31. oktobra 2022. zaprimio izbornu žalbu opozicionih stranaka iz Republike Srpske sa izjašnjenjem CIK-a u vezi izbora predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, a donijet će odluku u zakonskom roku, koji, u skladu s članom 79. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine, iznosi tri dana od dana prijema žalbe, saopšteno je iz Suda Bosne i Hercegovine.

– Žalba ima 117 poglavlja vrlo kredibilnih dokaza i neoborivih činjenica na 300 i nešto stranica, koji su sa najboljim advokatskim timovima urađene i složene -rekao je Branislav Borenović, predsjednik PDP-a.

Bivša članica CIK-a Lidija Korać smatra da je Centralna izborna komisija svojim postupcima uvela konfuziju i dovela u pitanje kompletan izborni proces. Kaže, na mnogo pitanja javnost još uvijek nema odgovor.

– Prilikom proglašenje rezultata izbora za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske mi nismo dobili informaciju u čemu je, odnosno koja je ta razlika u brojevima između gospodina Dodika i gospođe Trivić. Nismo dobili ni podatke sa svakog biračkog mjesta da bi svi oni koji se bave izbornim procesom mogli raditi analize – kazala je Lidija Korać, bivša članica CIK-a.

Samo u ovoj godini Sud Bosne i Hercegovine zaprimio je više od 400 žalbi u izbornim predmetima. Na sam dan održavanja izbora Tužilaštvo i SIPA zaprimili su 27 prijava koje se odnose na izborne nepravilnosti. U Tužilaštvu Bosne i Hercegovine u radu je 40 predmeta i čeka se donošenje tužilačke odluke.

– Mislim da po ovakvim uslovima i ovakvim kršenjima Izbornog zakona, a čiji su generatori neke od političkih stranaka, izbore ubuduće ne treba održavati dok se ne uvedu nove tehnologije i to elektronska identifikacija birača i uvođenje skenera, kojima bi se skenirao naš glasački listić i automatski utvrđivali rezultati izbora -rekao je Vehid Šehić iz Koalicije “Pod lupom”.

Nakon što CIK potvrdi rezultate izbora, kreću rokovi za konstituisanje organa zakonodavne vlasti na svim nivoima. U političkim krugovima, daleko od očiju javnosti, već neko vrijeme traju razgovori oko formiranja koalicija koje bi mogle činiti buduću vlast. Pojedine stranke najavile su pregovore u toku ove sedmice.