16.9 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    light rain
    16.9 ° C
    16.9 °
    16.9 °
    99 %
    1.8kmh
    100 %
    ned
    25 °
    pon
    24 °
    uto
    29 °
    sri
    29 °
    čet
    26 °

    NATO je okružio BiH i Srbiju

    NATO je okružio BiH i Srbiju

    Bosna i Hercegovina i Srbija su dvije zemlje na zapadnom Balkanu koje su u potpunosti okružene NATO-članicama. Obje zemlje graniče s Hrvatskom, koja je u NATO-savezu od 2009. godine. Srbija graniči s Mađarskom, koja je članica od 1999, i Rumunijom i Bugarskom, koje su članice od 2004. godine. BiH i Srbija na jugu graniče sa Crnom Gorom, koja je članica od 2017, a Srbija graniči i sa Sjevernom Makedonijom, najnovijom NATO-članicom, koja je u ovoj alijansi već gotovo dvije godine. I samoproglašeno Kosovo nije članica NATO-a, ali radi se o teritoriji koju kao nezavisnu državu ne priznaju ni Srbija ni BiH.

    Promjena kursa

    Glavni i osnovni razlog što BiH i Srbija nisu članice Alijanse je činjenica da je srpski narod i dalje izrazito protiv članstva. Kako se sada čini, nije izvjesno da će se ovo promijeniti u doglednoj budućnosti, a NATO u svojim zvaničnim komunikacijama objema zemljama daje slobodu i pravo da se odluče žele li članstvo i kakav oblik saradnje im odgovara, s obzirom na to da je princip Alijanse da poštuje odluke lokalnih vlasti o statusu svoje zemlje.

    Srbija ima Partnerstvo za mir i s NATO-om redovno potpisuje Individualni partnerski akcioni plan. Na zvaničnoj NATO-stranici se ističe da ova alijansa poštuje neutralnost Srbije.

    – Srbija produbljuje politički dijalog i saradnju s NATO-om na pitanjima od obostranog interesa, poput važnog fokusa na razvoju demokratije, institucija i reforme odbrane. Mada Srbija teži članstvu u EU, za razliku od ostalih zapadnobalkanskih partnera, ne želi da se pridruži Alijansi, naglašeno je u NATO-u.

    Zvanično i formalno, i BiH teži članstvu u NATO, jer je 2009. godine Predsjedništvo BiH uputilo pismo u Alijansu, izražavajući spremnost da radi na članstvu. Kao rezultat toga, NATO je naredne godine na samitu u Tallinnu pozvao BiH da pristupi Akcionom planu za članstvo, pod uslovom da riješi pitanje državne i vojne imovine. NATO je prvo nekoliko godina insistirao da se ovo pitanje riješi, a onda je, ipak, krajem 2019. odlučio da aktivira MAP iako BiH nije riješila pitanje državne i vojne imovine. U međuvremenu, Republika Srpska je promijenila stav o Alijansi i ističe da neće dati saglasnost da BiH postane članica, a u NATO je poslan dokument Pregled odbrane u okviru MAP-a, koji ne prejudicira članstvo. Istovremeno, najavljuje se i da će RS sam donijeti zakon o rješavanju pitanja vojne i državne imovine na svojoj teritoriji.

    – Učešće BiH u MAP-u ne prejudicira bilo kakvu odluku o članstvu. BiH treba da nastavi provođenje demokratskih i odbrambenih reformi kako bi ispunila aspiracije prema NATO-u i EU i da postane funkcionalna i demokratska nezavisna država – naglašeno je u NATO-u.

    Treba napomenuti i da su prije pisma iz 2009. godine formirane zajedničke Oružane snage BiH, za šta su bile i sadašnja vlast i sadašnja opozicija u RS-u.

    Da bi bilo koja zemlja mogla da bude neutralna, potrebno je da zainteresovane vojne strane obostrano priznaju neutralnost. To se, naprimjer, desilo sa socijalističkom Jugoslavijom, čiji su status neutralnosti priznali i NATO i Varšavski blok. Na sličan način neutralnost su dobile Austrija, Finska i Švedska, dok je Švajcarska neutralnost stekla znatno ranije. Primjera radi, SSSR je pristao da nakon Drugog svjetskog rata povuče trupe iz Austrije u zamjenu da Vlada Austrije pristane na vojnu neutralnost, što se i desilo.

    Krim i Kosovo

    Danas Rusija želi da na sličan način Ukrajina prihvati neutralnost, u zamjenu za posredovanje u razoružavanju proruskih trupa iz istočnog dijela Ukrajine, ali NATO, zasad, ne pokazuje spremnost da prihvati ovaj prijedlog jer Vlada Ukrajine, barem zvanično, i dalje želi da ta zemlja postane članica. Naime, u NATO-u smatraju da se o pitanju neutralnosti bilo koje zemlje ne može odlučivati bez volje uključene zemlje.

    Za razliku od Ukrajine, mnogo veća šansa je da se prizna neutralnost Srbije jer Vlada Srbije i srpski narod žele neutralnost u odnosu na oba vojna bloka. Ukoliko bude riješeno pitanje Ukrajine, za očekivati je da će NATO i Rusija razgovarati i o statusu ove zemlje. Međutim, te pregovore bi dodatno komplikovao status samoproglašenog Kosova, s obzirom na to da je ono odvojeno od Srbije zahvaljujući NATO-intervenciji 1999. godine, a Rusija vezuje pitanje ove pokrajine s rješenjem statusa Krima, koji je pripojila 2014.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Bosna i Hercegovina i Srbija su dvije zemlje na zapadnom Balkanu koje su u potpunosti okružene NATO-članicama. Obje zemlje graniče s Hrvatskom, koja je u NATO-savezu od 2009. godine. Srbija graniči s Mađarskom, koja je članica od 1999, i Rumunijom i Bugarskom, koje su članice od 2004. godine. BiH i Srbija na jugu graniče sa Crnom Gorom, koja je članica od 2017, a Srbija graniči i sa Sjevernom Makedonijom, najnovijom NATO-članicom, koja je u ovoj alijansi već gotovo dvije godine. I samoproglašeno Kosovo nije članica NATO-a, ali radi se o teritoriji koju kao nezavisnu državu ne priznaju ni Srbija ni BiH.

    Promjena kursa

    Glavni i osnovni razlog što BiH i Srbija nisu članice Alijanse je činjenica da je srpski narod i dalje izrazito protiv članstva. Kako se sada čini, nije izvjesno da će se ovo promijeniti u doglednoj budućnosti, a NATO u svojim zvaničnim komunikacijama objema zemljama daje slobodu i pravo da se odluče žele li članstvo i kakav oblik saradnje im odgovara, s obzirom na to da je princip Alijanse da poštuje odluke lokalnih vlasti o statusu svoje zemlje.

    Srbija ima Partnerstvo za mir i s NATO-om redovno potpisuje Individualni partnerski akcioni plan. Na zvaničnoj NATO-stranici se ističe da ova alijansa poštuje neutralnost Srbije.

    – Srbija produbljuje politički dijalog i saradnju s NATO-om na pitanjima od obostranog interesa, poput važnog fokusa na razvoju demokratije, institucija i reforme odbrane. Mada Srbija teži članstvu u EU, za razliku od ostalih zapadnobalkanskih partnera, ne želi da se pridruži Alijansi, naglašeno je u NATO-u.

    Zvanično i formalno, i BiH teži članstvu u NATO, jer je 2009. godine Predsjedništvo BiH uputilo pismo u Alijansu, izražavajući spremnost da radi na članstvu. Kao rezultat toga, NATO je naredne godine na samitu u Tallinnu pozvao BiH da pristupi Akcionom planu za članstvo, pod uslovom da riješi pitanje državne i vojne imovine. NATO je prvo nekoliko godina insistirao da se ovo pitanje riješi, a onda je, ipak, krajem 2019. odlučio da aktivira MAP iako BiH nije riješila pitanje državne i vojne imovine. U međuvremenu, Republika Srpska je promijenila stav o Alijansi i ističe da neće dati saglasnost da BiH postane članica, a u NATO je poslan dokument Pregled odbrane u okviru MAP-a, koji ne prejudicira članstvo. Istovremeno, najavljuje se i da će RS sam donijeti zakon o rješavanju pitanja vojne i državne imovine na svojoj teritoriji.

    – Učešće BiH u MAP-u ne prejudicira bilo kakvu odluku o članstvu. BiH treba da nastavi provođenje demokratskih i odbrambenih reformi kako bi ispunila aspiracije prema NATO-u i EU i da postane funkcionalna i demokratska nezavisna država – naglašeno je u NATO-u.

    Treba napomenuti i da su prije pisma iz 2009. godine formirane zajedničke Oružane snage BiH, za šta su bile i sadašnja vlast i sadašnja opozicija u RS-u.

    Da bi bilo koja zemlja mogla da bude neutralna, potrebno je da zainteresovane vojne strane obostrano priznaju neutralnost. To se, naprimjer, desilo sa socijalističkom Jugoslavijom, čiji su status neutralnosti priznali i NATO i Varšavski blok. Na sličan način neutralnost su dobile Austrija, Finska i Švedska, dok je Švajcarska neutralnost stekla znatno ranije. Primjera radi, SSSR je pristao da nakon Drugog svjetskog rata povuče trupe iz Austrije u zamjenu da Vlada Austrije pristane na vojnu neutralnost, što se i desilo.

    Krim i Kosovo

    Danas Rusija želi da na sličan način Ukrajina prihvati neutralnost, u zamjenu za posredovanje u razoružavanju proruskih trupa iz istočnog dijela Ukrajine, ali NATO, zasad, ne pokazuje spremnost da prihvati ovaj prijedlog jer Vlada Ukrajine, barem zvanično, i dalje želi da ta zemlja postane članica. Naime, u NATO-u smatraju da se o pitanju neutralnosti bilo koje zemlje ne može odlučivati bez volje uključene zemlje.

    Za razliku od Ukrajine, mnogo veća šansa je da se prizna neutralnost Srbije jer Vlada Srbije i srpski narod žele neutralnost u odnosu na oba vojna bloka. Ukoliko bude riješeno pitanje Ukrajine, za očekivati je da će NATO i Rusija razgovarati i o statusu ove zemlje. Međutim, te pregovore bi dodatno komplikovao status samoproglašenog Kosova, s obzirom na to da je ono odvojeno od Srbije zahvaljujući NATO-intervenciji 1999. godine, a Rusija vezuje pitanje ove pokrajine s rješenjem statusa Krima, koji je pripojila 2014.

    Posljednje objavljeno