14.9 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Preko stotinu deponija na prostoru budućeg zaštićenog područja kod Zenice

    Preko stotinu deponija na prostoru budućeg zaštićenog područja kod Zenice

    Prema Registru divljih deponija, koji je 2019. za Grad Zenicu izradio Institut “IG” iz Banjaluke, na teritoriji grada registrovana je 271 nelegalna, divlja deponija. Uprkos naporima da saniraju ove lokacije i spriječe ponovno nastajanje odlagališta na istim, pa i novim lokalitetima, resorna gradska služba, ekološki aktivisti i stanovnici okolnih naselja decenijama ne uspijevaju smanjiti broj ilegalnih deponija otpada, pa one i dalje ugrožavaju vodu, stanovništvo, domaće životinje i divlji svijet, narušavaju prirodne i pejzažne vrijednosti krajolika i zorno ukazuju na nedostatke sistema upravljanja otpadom, formalno uspostavljenog još 90-ih godina prošlog vijeka.

    Više od stotinu registrovanih ilegalnih deponija nalazi se na prostoru Zenice koji bi po prostorno-planskoj dokumentaciji trebalo da bude zakonski zaštićeno, zahvaljujući iznimnim prirodnim vrijednostima, bogatoj šumi visoke vrijednosti, brojnim izvorištima, zaštićenim i endemskim vrstama biljaka i životinja i velikom turističkom i razvojnom potencijalu. Deponije komunalnog, građevinskog, animalnog, pa i opasnog otpada, decenijama dominiraju dijelovima pejzaža Smetova, Tvrtkovca, Radinovića i drugih, najljepših dijelova teritorije grada Zenice.

    Prirodne i turističke vrijednosti u selu Radinovići, poput Markovog kamena, izletišta na šumskim proplancima, visoko vrijedne borove šume i nekropole stećaka, spadaju u predloženu prvu zonu zaštite ovog prirodnog prostora. Sam ulaz u selo Radinovići karakteriše golema divlja deponija komunalnog otpada. Osim što narušava ljepotu krajolika, ovo odlagalište ugrožava zdravlje korisnika lokalnog vodovoda u podnožju sela.

    “Ova deponija se nalazi 50-ak metara od vodovoda mjesne zajednice Puhovac i tu je već 20-30 godina. Možete li zamisliti koliko ona ugrožava lokalni vodovod? Dokaz da je to tako su nalazi vode u ovom selu, koji su skoro pa uvijek loši. Bolesti kojima su ovi ljudi pogođeni mogle bi se povezati sa deponijom u Radinovićima, samo niko to ne istražuje”, ističe Jakub Spahić, aktivista Udruženja Eko Tvrtkovac, poznatom po zagovaranju zaštite prirode najljepšeg dijela teritorije grada Zenice.

    Iako su naselja koja prirodno gravitiraju granicama budućeg zaštićenog područja u sistemu organizovanog odvoza otpada, divlje deponije nastaju i opstaju u njihovoj neposrednoj blizini.

    “Niko, nažalost, ne vodi računa o tom području. To je u nadležnosti Šumsko-privrednog društva, jer oni upravljaju državnom imovinom na tom području i lovaca, koji upravljaju drugim državnim resursom – životinjama. Grad Zenica se ne miješa u odvoz smeća s područja gdje se nalaze šume, izletišta i istorijske znamenitosti, a naši građani prilikom posjeta iza sebe ostavljaju smeće, najviše plastične kese, hranu, pvc čaše i flaše i limenke alkoholnih pića.”

    Spahić je ogorčen odnosom nadležnih za problem divljih deponija. Opaska da bi ove lokacije trebalo da saniraju ekološki aktivisti u svojim projektnim aktivnostima govori o stepenu razumijevanja problema zbrinjavanja otpada kao jednog od ključnih pitanja “zelene budućnosti” Bosne i Hercegovine.

    “Mi, ekolozi, uporno insistiramo na uspostavi sistema. Četiri ili pet puta godišnje volonterski čistimo smeće od Postojana do Lastavice. Rijetko ko drugi se zaleti da to uradi, obično se svi nekako probude pred izbore i ništa ne traje dugo”, kaže Jakub Spahić.

    Kao dugogodišnjeg aktivistu i ljubitelja prirode, pitamo ga kako vidi rješenje za problem ilegalnih deponija.

    “Rješenje se samo nameće. Gradska administracija mora angažovati Albu i mora uspostaviti stalni odvoz smeća sa izletišta. Na ovom području to su lokacije na Lastavici, Postojan, Smetovi, Sebuja i druge, gdje su ljudi stalno prisutni. Osim toga, oni koji su po zakonu obavezni da čiste smeće na prirodnim prostorima kojima upravljaju treba da rade svoj posao. Ja u životu nisam vidio prekršajni nalog koji je šumar uručio nekome ko je ostavio smeće u prirodi. Po Zakonu o lovstvu, jer tu je i resurs kojim oni upravljaju, lovci mogu fakturisati štetu nanesenu prirodi neodgovornim odlaganjem smeća. A vjerujte da se uvijek nađe način da se sazna ko je ostavio smeće. Na kraju krajeva, zašto imamo i eko-policiju!? Dakle, nije to problem riješiti, ako se hoće riješiti. Problem je što nema volje da se to riješi, jer onda moraš udariti na konkretnu osobu, a ona je glas. Ovdje su samo glasovi bitni. Građani Zenice, učenici, eko udruženja sprovode na desetine akcija čišćenja divljih deponija. Ako to nije znak da se problem mora trajno riješiti onima koji za to primaju platu, onda ja ne znam šta je”, poručuje predsjednik Udruženja Eko Tvrtkovac, Jakub Spahić.

    Većina ilegalnih deponija na teritoriji grada Zenice nalazi se na nekoliko stotina metara od seoskih i prigradskih naselja, ponegdje i u samim centrima. Količina smeća koja se tu nakuplja najčešće je 40 do 50 kubičnih metara. Ukupna količina otpada koji sadrže zeničke divlje deponije nekome bi predstavljali vrijedan energetski resurs. U našem slučaju, one su samo potencijalna opasnost za zdravlje i život i pokazatelj nefunkcionalnosti sistema zbrinjavanja otpada.

    Ako ste i Vi uočili divlju deponiju i možda je samo uslikali, ako i ne živite u njihovoj blizini, Vaša saznanja i dokumenti (podaci, fotografije ili bilo kakva druga dokumentacija o ilegalnoj deponiji ili više njih) pomoći će nam da izradimo mapu ilegalnih odlagališta komunalnog, toksičnog i svakog drugog otpada, kojem nije mjesto u prirodi.

    Identitet anketiranih građana biće zaštićen. Nakon što ispunite upitnik, pozivamo Vas na dalju saradnju. Slobodno nam ostavite svoje kontakt podatke koji će biti poznati samo autorima ankete i, ako želite, ostaćemo u kontaktu kako biste još više doprinijeli našoj pozitivnoj priči.

    Sa redakcijama iz Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova (Mjedisi, Enigma i Koha) dijelimo podatke prikupljene putem ovog Upitnika.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Prema Registru divljih deponija, koji je 2019. za Grad Zenicu izradio Institut “IG” iz Banjaluke, na teritoriji grada registrovana je 271 nelegalna, divlja deponija. Uprkos naporima da saniraju ove lokacije i spriječe ponovno nastajanje odlagališta na istim, pa i novim lokalitetima, resorna gradska služba, ekološki aktivisti i stanovnici okolnih naselja decenijama ne uspijevaju smanjiti broj ilegalnih deponija otpada, pa one i dalje ugrožavaju vodu, stanovništvo, domaće životinje i divlji svijet, narušavaju prirodne i pejzažne vrijednosti krajolika i zorno ukazuju na nedostatke sistema upravljanja otpadom, formalno uspostavljenog još 90-ih godina prošlog vijeka.

    Više od stotinu registrovanih ilegalnih deponija nalazi se na prostoru Zenice koji bi po prostorno-planskoj dokumentaciji trebalo da bude zakonski zaštićeno, zahvaljujući iznimnim prirodnim vrijednostima, bogatoj šumi visoke vrijednosti, brojnim izvorištima, zaštićenim i endemskim vrstama biljaka i životinja i velikom turističkom i razvojnom potencijalu. Deponije komunalnog, građevinskog, animalnog, pa i opasnog otpada, decenijama dominiraju dijelovima pejzaža Smetova, Tvrtkovca, Radinovića i drugih, najljepših dijelova teritorije grada Zenice.

    - Reklama -

    Prirodne i turističke vrijednosti u selu Radinovići, poput Markovog kamena, izletišta na šumskim proplancima, visoko vrijedne borove šume i nekropole stećaka, spadaju u predloženu prvu zonu zaštite ovog prirodnog prostora. Sam ulaz u selo Radinovići karakteriše golema divlja deponija komunalnog otpada. Osim što narušava ljepotu krajolika, ovo odlagalište ugrožava zdravlje korisnika lokalnog vodovoda u podnožju sela.

    - Reklama -

    “Ova deponija se nalazi 50-ak metara od vodovoda mjesne zajednice Puhovac i tu je već 20-30 godina. Možete li zamisliti koliko ona ugrožava lokalni vodovod? Dokaz da je to tako su nalazi vode u ovom selu, koji su skoro pa uvijek loši. Bolesti kojima su ovi ljudi pogođeni mogle bi se povezati sa deponijom u Radinovićima, samo niko to ne istražuje”, ističe Jakub Spahić, aktivista Udruženja Eko Tvrtkovac, poznatom po zagovaranju zaštite prirode najljepšeg dijela teritorije grada Zenice.

    - Reklama -

    Iako su naselja koja prirodno gravitiraju granicama budućeg zaštićenog područja u sistemu organizovanog odvoza otpada, divlje deponije nastaju i opstaju u njihovoj neposrednoj blizini.

    “Niko, nažalost, ne vodi računa o tom području. To je u nadležnosti Šumsko-privrednog društva, jer oni upravljaju državnom imovinom na tom području i lovaca, koji upravljaju drugim državnim resursom – životinjama. Grad Zenica se ne miješa u odvoz smeća s područja gdje se nalaze šume, izletišta i istorijske znamenitosti, a naši građani prilikom posjeta iza sebe ostavljaju smeće, najviše plastične kese, hranu, pvc čaše i flaše i limenke alkoholnih pića.”

    Spahić je ogorčen odnosom nadležnih za problem divljih deponija. Opaska da bi ove lokacije trebalo da saniraju ekološki aktivisti u svojim projektnim aktivnostima govori o stepenu razumijevanja problema zbrinjavanja otpada kao jednog od ključnih pitanja “zelene budućnosti” Bosne i Hercegovine.

    “Mi, ekolozi, uporno insistiramo na uspostavi sistema. Četiri ili pet puta godišnje volonterski čistimo smeće od Postojana do Lastavice. Rijetko ko drugi se zaleti da to uradi, obično se svi nekako probude pred izbore i ništa ne traje dugo”, kaže Jakub Spahić.

    Kao dugogodišnjeg aktivistu i ljubitelja prirode, pitamo ga kako vidi rješenje za problem ilegalnih deponija.

    “Rješenje se samo nameće. Gradska administracija mora angažovati Albu i mora uspostaviti stalni odvoz smeća sa izletišta. Na ovom području to su lokacije na Lastavici, Postojan, Smetovi, Sebuja i druge, gdje su ljudi stalno prisutni. Osim toga, oni koji su po zakonu obavezni da čiste smeće na prirodnim prostorima kojima upravljaju treba da rade svoj posao. Ja u životu nisam vidio prekršajni nalog koji je šumar uručio nekome ko je ostavio smeće u prirodi. Po Zakonu o lovstvu, jer tu je i resurs kojim oni upravljaju, lovci mogu fakturisati štetu nanesenu prirodi neodgovornim odlaganjem smeća. A vjerujte da se uvijek nađe način da se sazna ko je ostavio smeće. Na kraju krajeva, zašto imamo i eko-policiju!? Dakle, nije to problem riješiti, ako se hoće riješiti. Problem je što nema volje da se to riješi, jer onda moraš udariti na konkretnu osobu, a ona je glas. Ovdje su samo glasovi bitni. Građani Zenice, učenici, eko udruženja sprovode na desetine akcija čišćenja divljih deponija. Ako to nije znak da se problem mora trajno riješiti onima koji za to primaju platu, onda ja ne znam šta je”, poručuje predsjednik Udruženja Eko Tvrtkovac, Jakub Spahić.

    Većina ilegalnih deponija na teritoriji grada Zenice nalazi se na nekoliko stotina metara od seoskih i prigradskih naselja, ponegdje i u samim centrima. Količina smeća koja se tu nakuplja najčešće je 40 do 50 kubičnih metara. Ukupna količina otpada koji sadrže zeničke divlje deponije nekome bi predstavljali vrijedan energetski resurs. U našem slučaju, one su samo potencijalna opasnost za zdravlje i život i pokazatelj nefunkcionalnosti sistema zbrinjavanja otpada.

    Ako ste i Vi uočili divlju deponiju i možda je samo uslikali, ako i ne živite u njihovoj blizini, Vaša saznanja i dokumenti (podaci, fotografije ili bilo kakva druga dokumentacija o ilegalnoj deponiji ili više njih) pomoći će nam da izradimo mapu ilegalnih odlagališta komunalnog, toksičnog i svakog drugog otpada, kojem nije mjesto u prirodi.

    Identitet anketiranih građana biće zaštićen. Nakon što ispunite upitnik, pozivamo Vas na dalju saradnju. Slobodno nam ostavite svoje kontakt podatke koji će biti poznati samo autorima ankete i, ako želite, ostaćemo u kontaktu kako biste još više doprinijeli našoj pozitivnoj priči.

    Sa redakcijama iz Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova (Mjedisi, Enigma i Koha) dijelimo podatke prikupljene putem ovog Upitnika.

    Zenica
    overcast clouds
    14.9 ° C
    14.9 °
    14.9 °
    50 %
    1.7kmh
    100 %
    pet
    14 °
    sub
    16 °
    ned
    15 °
    pon
    14 °
    uto
    14 °