– Davanje statusa kandidata Bosni i Hercegovini za članstvo u EU bi udahnulo pozitivni zamah u podjelama preokupiranu političku agendu u državi, te bi odagnalo maligne utjecaje sa predvodja Europske unije, odnosno cijelog regiona Zapadnog Balkana – napisao je premijer Slovenije Robert Golob u pismu predsjedniku Europske Komisije Charlesu Michelu i predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen.

Pismo prenosimo u cjelosti:

“Poštovani predsjedniče Europskog vijeća, poštovana predsjednice Europske komisije, diskusija o Zapadnom Balkanu na junskoj sjednici Europskog vijeća još jednom je pokazala da je proširenje Evropske unije ključni geopolitički izbor za Europu. Takođe je pokazalo da je proširenje na Zapadni Balkan zbog ruske agresije na Ukrajinu i njenih posljedica, sada važnije nego ikad.

Dogovorili smo se da ponovo diskutujemo o Bosni i Hercegovini nakon izvještaja Komisije o implementaciji ključnih prioriteta navedenih u njenom mišljenju s posebnom pažnjom na one koji predstavljaju značajan set reformi.

Kao što su mnogi od nas spomenuli tokom naše junske rasprave, krajnje je vrijeme da EU ozbiljno razmisli o svom trenutnom pristupu BiH, uzimajući u obzir sljedeće realnosti:

1. BiH je prošla kroz period rata koji je trajno podijelio političku i administrativnu strukturu BiH i njeno društvo u cjelini. Ali jedno je jasno: dajući BiH status kandidata za članstvo u EU bismo udahnuli pozitivan zamah u trenutnu političku agendu podjela, čime bismo ojačali progresivno ponašanje koje je okrenuto ka budućnosti;
2. Dok je primarni razlog stagnacije zemlje posljedica suprotstavljenih vizija političkih elita BiH i nespremnost istih da postignu potrebne kompromise kako bi se zemlja pokrenula naprijed, međunarodna zajednica, uključujući EU, je činilac u BiH. Međunarodna zajednica je bila jako aktivna u zemlji nakon rata, ali bez obzira na brojne napore država nije uspjela da implementira uslove za status kandidata za EU;
3. Rat u Ukrajini nije prekretnica za Zapadni Balkan, već samo pokazao stvarno stanje na terenu. Maligni uticaji se godinama infiltriraju u naše dvorište Zapadnog Balkana. Sada je krajnje vrijeme da se prostor obilježi otvaranjem vrata EU prema BiH kroz davanje zemlji statusa kandidata za članstvo u EU;

BiH treba dobiti status kandidata za EU na osnovu ispunjavanja realnih uslova. EU mora uzeti u obzir gore navedene složenosti u zemlji, odgovornost EU za situaciju u BiH i novu, promijenjenu geopolitičku stvarnost u Europi, uključujući njen potencijalni utjecaj na BiH.

Konkretno, smatramo da prije dodjele statusa kandidata za članstvo u EU, BiH mora usvojiti sljedeće zakone, koji su navedeni u Političkom dogovoru od 12.06.2022.

a) Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, b) Zakon o javnim nabavkama,

Nadalje, bilo bi važno da BiH usvoji Strategiju reforme javne uprave i Akcioni plan i Strategiju upravljanja javnim finansijama, čime bi pokazala svoju opredijeljenost za unapređenje upravljanja svojom javnom upravom.

Pored gore navedenog, provođenje slobodnih i poštenih izbora u BiH u oktobru 2022. u BiH bi dodatno ukazalo na dovoljnu opredijeljenost BiH za EU, što bi predstavljalo osnovu za dodjelu statusa zemlje kandidata za članstvo u EU najkasnije do kraja ove godine, odnosno na sjednici Europskog vijeću u decembru 2022.”

– Davanje statusa kandidata Bosni i Hercegovini za članstvo u EU bi udahnulo pozitivni zamah u podjelama preokupiranu političku agendu u državi, te bi odagnalo maligne utjecaje sa predvodja Europske unije, odnosno cijelog regiona Zapadnog Balkana – napisao je premijer Slovenije Robert Golob u pismu predsjedniku Europske Komisije Charlesu Michelu i predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen.

Pismo prenosimo u cjelosti:

“Poštovani predsjedniče Europskog vijeća, poštovana predsjednice Europske komisije, diskusija o Zapadnom Balkanu na junskoj sjednici Europskog vijeća još jednom je pokazala da je proširenje Evropske unije ključni geopolitički izbor za Europu. Takođe je pokazalo da je proširenje na Zapadni Balkan zbog ruske agresije na Ukrajinu i njenih posljedica, sada važnije nego ikad.

Dogovorili smo se da ponovo diskutujemo o Bosni i Hercegovini nakon izvještaja Komisije o implementaciji ključnih prioriteta navedenih u njenom mišljenju s posebnom pažnjom na one koji predstavljaju značajan set reformi.

Kao što su mnogi od nas spomenuli tokom naše junske rasprave, krajnje je vrijeme da EU ozbiljno razmisli o svom trenutnom pristupu BiH, uzimajući u obzir sljedeće realnosti:

1. BiH je prošla kroz period rata koji je trajno podijelio političku i administrativnu strukturu BiH i njeno društvo u cjelini. Ali jedno je jasno: dajući BiH status kandidata za članstvo u EU bismo udahnuli pozitivan zamah u trenutnu političku agendu podjela, čime bismo ojačali progresivno ponašanje koje je okrenuto ka budućnosti;
2. Dok je primarni razlog stagnacije zemlje posljedica suprotstavljenih vizija političkih elita BiH i nespremnost istih da postignu potrebne kompromise kako bi se zemlja pokrenula naprijed, međunarodna zajednica, uključujući EU, je činilac u BiH. Međunarodna zajednica je bila jako aktivna u zemlji nakon rata, ali bez obzira na brojne napore država nije uspjela da implementira uslove za status kandidata za EU;
3. Rat u Ukrajini nije prekretnica za Zapadni Balkan, već samo pokazao stvarno stanje na terenu. Maligni uticaji se godinama infiltriraju u naše dvorište Zapadnog Balkana. Sada je krajnje vrijeme da se prostor obilježi otvaranjem vrata EU prema BiH kroz davanje zemlji statusa kandidata za članstvo u EU;

BiH treba dobiti status kandidata za EU na osnovu ispunjavanja realnih uslova. EU mora uzeti u obzir gore navedene složenosti u zemlji, odgovornost EU za situaciju u BiH i novu, promijenjenu geopolitičku stvarnost u Europi, uključujući njen potencijalni utjecaj na BiH.

Konkretno, smatramo da prije dodjele statusa kandidata za članstvo u EU, BiH mora usvojiti sljedeće zakone, koji su navedeni u Političkom dogovoru od 12.06.2022.

a) Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, b) Zakon o javnim nabavkama,

Nadalje, bilo bi važno da BiH usvoji Strategiju reforme javne uprave i Akcioni plan i Strategiju upravljanja javnim finansijama, čime bi pokazala svoju opredijeljenost za unapređenje upravljanja svojom javnom upravom.

Pored gore navedenog, provođenje slobodnih i poštenih izbora u BiH u oktobru 2022. u BiH bi dodatno ukazalo na dovoljnu opredijeljenost BiH za EU, što bi predstavljalo osnovu za dodjelu statusa zemlje kandidata za članstvo u EU najkasnije do kraja ove godine, odnosno na sjednici Europskog vijeću u decembru 2022.”