Privatni kreditori vratili su se u velikom broju na tržište, a najsiromašnije zemlje ponovo su dobile pristup tržištima obveznica, navela je Svjetska banka u svom Međunarodnom izvještaju o dugu. Međutim, troškovi njihovog zaduživanja dostigli su najviše nivoe u posljednjim decenijama.
Po podacima iz izvještaja, dug zemalja u razvoju prema stranim kreditorima povećan je za 5,5 posto u 2025. godini u odnosu na prethodnu godinu.
U izvještaju se ističe da je pristup međunarodnim izvorima finansiranja poboljšan, ali da troškovi finansiranja nisu smanjeni. Upozorava se da visok nivo duga u najsiromašnijim zemljama prijeti da potisne ulaganja koja su stanovništvu hitno potrebna.
Privatno kreditiranje država značajno je poraslo, a emisija obveznica javnih tijela povećana je za više od trećine, na 251 milijardu dolara. To je najviši nivo u posljednjih pet godina.
– Povratak privatnog kreditiranja zemljama s niskim i srednjim prihodima je dobrodošao, ali te zemlje se više zadužuju, plaćaju više i u mnogim slučajevima im ostaje manje sredstava za dugoročni razvoj – izjavio je glavni statističar Grupacije Svjetske banke i direktor za razvojne podatke Haishan Fu.
Rast kamatnih stopa opterećuje siromašne zemlje
Usred zabrinutosti zbog inflacije povezane s ratom protiv Irana, viših referentnih kamatnih stopa i rasta javnog duga, kamatne stope na tržištima kapitala posljednjih mjeseci rastu širom svijeta
Prinosi na državne obveznice dostigli su najviše nivoe u posljednjih nekoliko godina. To povećava pritisak čak i na razvijene zemlje poput Sjedinjenih Američkih Država, Francuske i Njemačke te poskupljuje novo zaduživanje vlada širom svijeta.
Mnoge vlade izdavale su obveznice da bi refinansirale postojeći dug, ali često po višim kamatnim stopama, navela je Svjetska banka. Zemlje koje imaju pravo na povoljnije izvore finansiranja prošle godine su na nove zajmove privatnih kreditora u prosjeku plaćale kamatu od 8,2 posto, što je najviši nivo od 1989. godine. Kamatna stopa na nove obveznice iznosila je 9,4 posto.
Podaci iz prve polovine 2026. godine pokazali su snažnu potražnju za finansiranjem među siromašnijim zemljama. U izvještaju se navodi da je do sredine augusta više od deset država već premašilo obim emisije obveznica ostvaren tokom cijele 2025. godine.
Svjetska banka ističe da opterećenje servisiranja duga ostaje visoko zbog povišenih kamatnih stopa na globalnom nivou. Zemlje s niskim i srednjim prihodima su tokom 2025. godine platile oko 1,4 biliona dolara glavnice i kamata, što predstavlja petu uzastopnu godinu rasta.
(Vijesti.ba / Fena)
