17.5 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    clear sky
    17.5 ° C
    17.5 °
    17.5 °
    83 %
    1.3kmh
    0 %
    pon
    34 °
    uto
    34 °
    sri
    37 °
    čet
    33 °
    pet
    32 °

    Putin je možda već ostvario cilj: Pobjeda mu je na dohvat ruke, čak i ako ne bude rata

    Putin je možda već ostvario cilj: Pobjeda mu je na dohvat ruke, čak i ako ne bude rata

    Unatoč bojazni koja stoji nad Europom, još uvijek postoje razlozi koji održavaju nadu da će rat u Ukrajini biti izbjegnut. Sve se svodi na ono što ruski predsjednik Vladimir Putin pokušava postići. Ako bi on sada okončao krizu, ostvario bi najveću stratešku pobjedu Rusije od kraja ‘Hladnog rata’, piše The Telegraph.

    Svijet zadržava dah dok očekuje njegov idući potez. Zapadni čelnici čekaju u redu da krenu u Kremlj kako bi čuli njegove zahtjeve. Tržišta su zastrašena, cijene energije rastu, letovi se preusmjeravaju i odvraćaju od ukrajinskog zračnog prostora.

    Putin je privukao pažnju cijelog svijeta – Rusija se vratila u središte pažnje i nitko si ne može priuštiti da ignorira Kremlj. Postoji jedna linija razmišljanja da je upravo to ono što je Putin i želio – ne Ukrajinu, već ponovni status Rusije kao supersile.

    Puno se pričalo o Münchenskoj konferenciji, ali Putin je možda prije na umu imao konferenciju u Potsdamu na kraju Drugog svjetskog rata, kada su britanski premijer Winston Churchill, sovjetski komunistički diktator Staljin i američki predsjednik Harry Truman podijelili Europu između sebe.
    Ako je njegov plan bio povratak Rusije u sam vrh svjetske hijerarhije moći, na dobrom je putu da to ostvari, ocjenjuje Telegraph.

    Postojala je zabrinutost zbog ponuda Putinu da izađe iz situacije mogućeg ratnog sukoba bez gubitka obraza, no on je tu poziciju sebi već izgradio. Nikada nije rekao da namjerava izvršiti invaziju – upravo suprotno, inzistirao je da to neće učiniti. Govori da ruske snage održavaju vojne vježbe. Sve što on treba učiniti jest da ih povuče i proglasi pobjedu.

    A pobjede Kremlja se samo nižu. Ukrajinska kriza je, naime, ogolila duboke podjele na Zapadu. Njemačka, koja je dugo bila okosnica Europske unije na čelu s bivšom kancelarkom Angelom Merkel, odjednom je nepouzdan saveznik pod vodstvom novog SPD-ovog kancelara Olafa Scholza, nesklona odustati od plinovoda Sjeverni tok 2 ili naoružati Ukrajinu.

    Sjeverni tok i rastuće cijene energije bolno su razotkrili u kolikoj je mjeri Europa ovisna o ruskom plinu.

    Iako je u ponedjeljak ujutro ‘povukao kočnicu’ i odustao od komentara, čini se da je ukrajinski veleposlanik u Velikoj Britaniji ukazao na to da bi Putinu mogla na dohvat ruke biti veća nagrada. Naime, dojam je da je Vadim Pristajko rekao kako bi njegova zemlja mogla biti spremna odustati od svoje ambicije članstva u NATO-u kako bi spriječila rat.

    To bi zadovoljilo glavni Putinov zahtjev te ambiciju da ponovno potvrdi dominaciju nad zemljama koje graniče s Rusijom.
    No, čak i ako Kijev nije spreman odreći se svojih nada u članstvo u NATO-u, američki predsjednik Joe Biden ih je već fatalno potkopao. Isključivši mogućnost da bi SAD ulazio u rat kako bi obranio Ukrajinu, Biden je jasno dao do znanja da Kijev neće uskoro dobiti pozivnicu da se pridruži vojnom savezu.

    Da je Ukrajina članica NATO-a, SAD i ostatak saveza bili bi obvezni braniti je. Unatoč retorici, Putin je svojim otvaranjem i vođenjem igre razotkrio istinu – Zapad nije spreman ići u rat za Ukrajinu. Ova je kriza tako već sada velika pobjeda za Putina. Za racionalnog čovjeka, kako se navodi, uvijek postoji obilje izlaza iz neke situacije.

    No, to ne znači da situacija nije prepuna opasnosti – još uvijek nije jasno što Putin zapravo želi, a čak i ako blefira, ne zna se što bi mogao učiniti ako njegov blef bude izazvan. A sa 130.000 teško naoružanih Rusa na granici s Ukrajinom, samo jedan pogrešan potez mogao bi pokrenuti rat koji nitko zapravo ne želi, zaključuje Telegraph.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Unatoč bojazni koja stoji nad Europom, još uvijek postoje razlozi koji održavaju nadu da će rat u Ukrajini biti izbjegnut. Sve se svodi na ono što ruski predsjednik Vladimir Putin pokušava postići. Ako bi on sada okončao krizu, ostvario bi najveću stratešku pobjedu Rusije od kraja ‘Hladnog rata’, piše The Telegraph.

    Svijet zadržava dah dok očekuje njegov idući potez. Zapadni čelnici čekaju u redu da krenu u Kremlj kako bi čuli njegove zahtjeve. Tržišta su zastrašena, cijene energije rastu, letovi se preusmjeravaju i odvraćaju od ukrajinskog zračnog prostora.

    Putin je privukao pažnju cijelog svijeta – Rusija se vratila u središte pažnje i nitko si ne može priuštiti da ignorira Kremlj. Postoji jedna linija razmišljanja da je upravo to ono što je Putin i želio – ne Ukrajinu, već ponovni status Rusije kao supersile.

    Puno se pričalo o Münchenskoj konferenciji, ali Putin je možda prije na umu imao konferenciju u Potsdamu na kraju Drugog svjetskog rata, kada su britanski premijer Winston Churchill, sovjetski komunistički diktator Staljin i američki predsjednik Harry Truman podijelili Europu između sebe.
    Ako je njegov plan bio povratak Rusije u sam vrh svjetske hijerarhije moći, na dobrom je putu da to ostvari, ocjenjuje Telegraph.

    Postojala je zabrinutost zbog ponuda Putinu da izađe iz situacije mogućeg ratnog sukoba bez gubitka obraza, no on je tu poziciju sebi već izgradio. Nikada nije rekao da namjerava izvršiti invaziju – upravo suprotno, inzistirao je da to neće učiniti. Govori da ruske snage održavaju vojne vježbe. Sve što on treba učiniti jest da ih povuče i proglasi pobjedu.

    A pobjede Kremlja se samo nižu. Ukrajinska kriza je, naime, ogolila duboke podjele na Zapadu. Njemačka, koja je dugo bila okosnica Europske unije na čelu s bivšom kancelarkom Angelom Merkel, odjednom je nepouzdan saveznik pod vodstvom novog SPD-ovog kancelara Olafa Scholza, nesklona odustati od plinovoda Sjeverni tok 2 ili naoružati Ukrajinu.

    Sjeverni tok i rastuće cijene energije bolno su razotkrili u kolikoj je mjeri Europa ovisna o ruskom plinu.

    Iako je u ponedjeljak ujutro ‘povukao kočnicu’ i odustao od komentara, čini se da je ukrajinski veleposlanik u Velikoj Britaniji ukazao na to da bi Putinu mogla na dohvat ruke biti veća nagrada. Naime, dojam je da je Vadim Pristajko rekao kako bi njegova zemlja mogla biti spremna odustati od svoje ambicije članstva u NATO-u kako bi spriječila rat.

    To bi zadovoljilo glavni Putinov zahtjev te ambiciju da ponovno potvrdi dominaciju nad zemljama koje graniče s Rusijom.
    No, čak i ako Kijev nije spreman odreći se svojih nada u članstvo u NATO-u, američki predsjednik Joe Biden ih je već fatalno potkopao. Isključivši mogućnost da bi SAD ulazio u rat kako bi obranio Ukrajinu, Biden je jasno dao do znanja da Kijev neće uskoro dobiti pozivnicu da se pridruži vojnom savezu.

    Da je Ukrajina članica NATO-a, SAD i ostatak saveza bili bi obvezni braniti je. Unatoč retorici, Putin je svojim otvaranjem i vođenjem igre razotkrio istinu – Zapad nije spreman ići u rat za Ukrajinu. Ova je kriza tako već sada velika pobjeda za Putina. Za racionalnog čovjeka, kako se navodi, uvijek postoji obilje izlaza iz neke situacije.

    No, to ne znači da situacija nije prepuna opasnosti – još uvijek nije jasno što Putin zapravo želi, a čak i ako blefira, ne zna se što bi mogao učiniti ako njegov blef bude izazvan. A sa 130.000 teško naoružanih Rusa na granici s Ukrajinom, samo jedan pogrešan potez mogao bi pokrenuti rat koji nitko zapravo ne želi, zaključuje Telegraph.

    Posljednje objavljeno