-2.8 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    overcast clouds
    -2.8 ° C
    -2.8 °
    -2.8 °
    73 %
    3.7kmh
    99 %
    ned
    -4 °
    pon
    -3 °
    uto
    -1 °
    sri
    -1 °
    čet
    -0 °

    Radnici ustanova kulture u ZDK 30 godina u nezavidnom položaju

    Radnici ustanova kulture u ZDK 30 godina u nezavidnom položaju

    Radnici ustanova kulture u ZDK u  zadnjih 30 godina se nalaze u nezavidnom položaju.

    Najznačajnija pitanja trebaju rješavati sa svojim osnivačima, gradovima i općinama, iako putem transfera bruto plaće primaju od sufinasijera,  nadležnog ministrstva, odnosno Vlade ZDK.

    Ovaj problem je eskalirao krajem godine kada su svi budžetski korisnici dobili pomoć od 1080 maraka, osim radnika iz oblasti kulture. Bez kolektivnog ugovora nema rješenja ovog problema.

    – Ne samo glumci nego općenito radnici kulture osjećaju diskriminaciju pogotovo sada s obzirom na ovu pomoć koju jedino mi nismo dobili. To je nešto što  traje od rata pa na ovamo i nadam se da će se to ubrzo promijeniti – kazao je Zlatan Školjić, predstavnik glumaca u Sindikatu radnika ustanova kulture ZDK.

    Zbog toga se s pravom pitaju treba li nam kultura. Iz nadležnog ministarstva stiže odgovor – da su osnivači,  odnosno gradovi i općine bili dužni izvršiti isplatu pomoći.  

    Naime, Vlada ZDK finansira bruto plaće i naknade za uposlene u ustanovama kulture, a preostale naknade za plaće i materijalne troškove plaćaju osnivači.

    – U principu i tehnički nismo mogli da izvedemo tu uplatu na način da mi direktno prebacimo taj novac zaposlenima. To je bilo jedino moguće putem tekućeg transfera, on nije bio predviđen rebalansom koji ova Vlada zatekla u momentu kada je došla – pojasnila je Draženka Subašić, ministrica za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK.

    Od 16 utanova kulture u ZDK – 12 biblioteka, 3 muzeja i jedno pozorište, a čiji su osnivači lokalne zajednice, samo 3 općine su uposlenicima ustanova kulture isplatile pomoć definisane Uredbom Vlade Federacije BiH u skladu sa svojim mogućnostima i to u iznosu od 300 do 1080 KM.

    Svjesni svog položaja, zaposlenici ustanova kulture prije 3 godine su intenzivirali sindikalne aktivnosti priključivši se Sindikatu srednjeg i visokog obrazovanja. Prvi put uspjeli su se izboriti za  veći koeficijent. No, ostalo je još mnogo nerješenih problema. 

    – Mi smo pripremili nacrt kolektivnog ugovora koji je naše pravno rješenje, naš jedini status, idemo ka tome,  ali moramo uvezati gradove, općine sa ministarstvom, koji moraju zajedno potpisati te kolektivne ugovore koje bi bile vezani direktno samo za radnike ustanova kulture –  ističe Elvir Škiljo, predsjednik Sindkata radnika ustanova kulture ZDK .

    Ministrica Subašić je dodala da će oni svakako otvoriti razgovore sa sindikatom i menadžmentima svih ustanova kulture koji su zabrinuti za svoj status. Ali, kako kaže, i lokalne zajednice kao njihovi osnivači moraju se uključiti u ovu problematiku.

    Predstavnici radnika ustanova kulture ne poriču da je i do sad bilo određene finansijske podrške, ali koja je zavisila od dobre volje predstavnika lokalne vlasti, jer nijedan projekat ne može proći bez njihovog potpisa. Upravo zbog toga jedino adekvatno rješenje je potpisivanje kolektivnog ugovora, što bi dugoročno značilo stabilnost u ovoj oblasti.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Radnici ustanova kulture u ZDK u  zadnjih 30 godina se nalaze u nezavidnom položaju.

    Najznačajnija pitanja trebaju rješavati sa svojim osnivačima, gradovima i općinama, iako putem transfera bruto plaće primaju od sufinasijera,  nadležnog ministrstva, odnosno Vlade ZDK.

    Ovaj problem je eskalirao krajem godine kada su svi budžetski korisnici dobili pomoć od 1080 maraka, osim radnika iz oblasti kulture. Bez kolektivnog ugovora nema rješenja ovog problema.

    – Ne samo glumci nego općenito radnici kulture osjećaju diskriminaciju pogotovo sada s obzirom na ovu pomoć koju jedino mi nismo dobili. To je nešto što  traje od rata pa na ovamo i nadam se da će se to ubrzo promijeniti – kazao je Zlatan Školjić, predstavnik glumaca u Sindikatu radnika ustanova kulture ZDK.

    Zbog toga se s pravom pitaju treba li nam kultura. Iz nadležnog ministarstva stiže odgovor – da su osnivači,  odnosno gradovi i općine bili dužni izvršiti isplatu pomoći.  

    Naime, Vlada ZDK finansira bruto plaće i naknade za uposlene u ustanovama kulture, a preostale naknade za plaće i materijalne troškove plaćaju osnivači.

    – U principu i tehnički nismo mogli da izvedemo tu uplatu na način da mi direktno prebacimo taj novac zaposlenima. To je bilo jedino moguće putem tekućeg transfera, on nije bio predviđen rebalansom koji ova Vlada zatekla u momentu kada je došla – pojasnila je Draženka Subašić, ministrica za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK.

    Od 16 utanova kulture u ZDK – 12 biblioteka, 3 muzeja i jedno pozorište, a čiji su osnivači lokalne zajednice, samo 3 općine su uposlenicima ustanova kulture isplatile pomoć definisane Uredbom Vlade Federacije BiH u skladu sa svojim mogućnostima i to u iznosu od 300 do 1080 KM.

    Svjesni svog položaja, zaposlenici ustanova kulture prije 3 godine su intenzivirali sindikalne aktivnosti priključivši se Sindikatu srednjeg i visokog obrazovanja. Prvi put uspjeli su se izboriti za  veći koeficijent. No, ostalo je još mnogo nerješenih problema. 

    – Mi smo pripremili nacrt kolektivnog ugovora koji je naše pravno rješenje, naš jedini status, idemo ka tome,  ali moramo uvezati gradove, općine sa ministarstvom, koji moraju zajedno potpisati te kolektivne ugovore koje bi bile vezani direktno samo za radnike ustanova kulture –  ističe Elvir Škiljo, predsjednik Sindkata radnika ustanova kulture ZDK .

    Ministrica Subašić je dodala da će oni svakako otvoriti razgovore sa sindikatom i menadžmentima svih ustanova kulture koji su zabrinuti za svoj status. Ali, kako kaže, i lokalne zajednice kao njihovi osnivači moraju se uključiti u ovu problematiku.

    Predstavnici radnika ustanova kulture ne poriču da je i do sad bilo određene finansijske podrške, ali koja je zavisila od dobre volje predstavnika lokalne vlasti, jer nijedan projekat ne može proći bez njihovog potpisa. Upravo zbog toga jedino adekvatno rješenje je potpisivanje kolektivnog ugovora, što bi dugoročno značilo stabilnost u ovoj oblasti.

    Posljednje objavljeno