Slovenija ima problem s radnicima na bolovanju budući da je lani u Sloveniji bilo rekordnih 56.128 zaposlenih na bolovanju, što je za čak 84,8 posto više nego 2014. godine.

Time je izgubljeno preko 20 miliona kalendarskih dana, a to je tako jer bolnički sistem u Sloveniji nema vremensko ograničenje i zato se ne može usporediti s drugim europskim državama. Kako piše 24ur, takav sistem u Europi poznaje jedino Bugarska.

“Stanje je posljednjih godina zabrinjavajuće”, upozorava Ana Vodičar, šefica područja za odlučivanje o pravima i medicinskim proizvodima u slovenskom Zavodu za zdravstveno osiguranje.

Rekorder u Sloveniji je čovjek koji je već 12 godina na bolovanju.

“Naše zakonodavstvo, jedino još Bugarska ima takav propis, ne poznaje vremensko ograničenje bolovanja. U stranim sistemima privremena nesposobnost za rad u pravilu traje jednu, možda i tri godine. Onda slijedi, ako je neko još uvijek nesposoban za rad, trajniji oblik nesposobnosti ili privremene nesposobnosti. U Sloveniji toga nemamo. Ako je netko nesposoban za rad i ostane na listi bolovanja, to mu ne može prestati samo zato što je bio na listi već nekoliko godina”, objasnila je Vodičar za 24ur.

“S obzirom na to da je sve više ljudi na bolovanju, ne može biti drugačije nego da nam novčane naknade strahovito rastu. Ako smo 2014. još imali oko 225 miliona rashoda iz zdravstvene blagajne, lani smo isplatili gotovo 700 milijuna eura. To su enormna povećanja. I zato je to toliko zabrinjavajuće”, kazala je Vodičar.

Prošle godine je prosječno bolovanje u Sloveniji trajalo 13,4 dana, no trajanje se razlikuje od regije do regije. Najduže bolovanje bilo je u Koruškoj i trajalo je 19 dana, dok je najkraće trajanje bolovanja bilo u Goriškoj i trajalo je 11 dana, navodi 24ur.

Slovenija ima problem s radnicima na bolovanju budući da je lani u Sloveniji bilo rekordnih 56.128 zaposlenih na bolovanju, što je za čak 84,8 posto više nego 2014. godine.

Time je izgubljeno preko 20 miliona kalendarskih dana, a to je tako jer bolnički sistem u Sloveniji nema vremensko ograničenje i zato se ne može usporediti s drugim europskim državama. Kako piše 24ur, takav sistem u Europi poznaje jedino Bugarska.

“Stanje je posljednjih godina zabrinjavajuće”, upozorava Ana Vodičar, šefica područja za odlučivanje o pravima i medicinskim proizvodima u slovenskom Zavodu za zdravstveno osiguranje.

Rekorder u Sloveniji je čovjek koji je već 12 godina na bolovanju.

“Naše zakonodavstvo, jedino još Bugarska ima takav propis, ne poznaje vremensko ograničenje bolovanja. U stranim sistemima privremena nesposobnost za rad u pravilu traje jednu, možda i tri godine. Onda slijedi, ako je neko još uvijek nesposoban za rad, trajniji oblik nesposobnosti ili privremene nesposobnosti. U Sloveniji toga nemamo. Ako je netko nesposoban za rad i ostane na listi bolovanja, to mu ne može prestati samo zato što je bio na listi već nekoliko godina”, objasnila je Vodičar za 24ur.

“S obzirom na to da je sve više ljudi na bolovanju, ne može biti drugačije nego da nam novčane naknade strahovito rastu. Ako smo 2014. još imali oko 225 miliona rashoda iz zdravstvene blagajne, lani smo isplatili gotovo 700 milijuna eura. To su enormna povećanja. I zato je to toliko zabrinjavajuće”, kazala je Vodičar.

Prošle godine je prosječno bolovanje u Sloveniji trajalo 13,4 dana, no trajanje se razlikuje od regije do regije. Najduže bolovanje bilo je u Koruškoj i trajalo je 19 dana, dok je najkraće trajanje bolovanja bilo u Goriškoj i trajalo je 11 dana, navodi 24ur.