6.8 C
Zenica
More
    Samovoljno ili prekomjerno korištenje antibiotika veća je opasnost za ljude od samih infekcija
    Samovoljno ili prekomjerno korištenje antibiotika veća je opasnost za ljude od samih infekcija

    Ukupno podjela

    Samovoljno ili prekomjerno korištenje antibiotika veća je opasnost za ljude od samih infekcija Samovoljno ili prekomjerno korištenje antibiotika veća je opasnost za ljude od samih infekcija Samovoljno ili prekomjerno korištenje antibiotika veća je opasnost za ljude od samih infekcija

    Samovoljno ili prekomjerno korištenje antibiotika veća je opasnost za ljude od samih infekcija

    Samovoljno ili prekomjerno korištenje antibiotika veća je opasnost za ljude od samih infekcija

    Svjetska zdravstvena organizacija (SZO – eng. WHO-World health organisation) je ustanovila Svjetsku sedmica svijesti o antibioticima, koja ima za cilj povećati svijest o globalnoj otpornosti na antibiotike, te izbjeći dalje nastajanje i širenje rezistencije (otpornosti) na antibiotike, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

    - Izbori 2020 -Samovoljno ili prekomjerno korištenje antibiotika veća je opasnost za ljude od samih infekcija

    Samovoljno ili prekomjerno korištenje antibiotika predstavlja veći rizik i opasnost za zdravlje ljudi, nego sama infekcija, jer se stvaranjem otpornosti infekcije na lijek stvara dodatni, veći, skuplji i duži problem za liječenje.

    Globalni akcioni plan za borbu protiv otpornosti na antibiotike i druge antimikrobne lijekove odobren je na 68. Svjetskoj zdravstvenoj skupštini u maju 2015. godine, a jedan od ključnih ciljeva plana je poboljšati svijest i razumijevanje antimikrobne rezistencije (AMR) na učinkovit način kroz komunikaciju, obrazovanje i obuku.

    Ugroženo liječenje i operacije

    Antimikrobna rezistencija (AMR) prijeti efikasnoj prevenciji i liječenju sve većeg spektra infekcija uzrokovanih bakterijama, parazitima, virusima i gljivicama. Bez efikasnih antibiotika, uspjeh velikih operativnih zahvata i hemoterapije raka bio bi ugrožen, a trošak zdravstvene brige za bolesnike s rezistentnim infekcijama je veći od brige za bolesnike s nerezistentnim infekcijama zbog dužeg trajanja bolesti, dodatnih ispitivanja i upotrebe skupljih lijekova.

    - Izbori 2020 -Samovoljno ili prekomjerno korištenje antibiotika veća je opasnost za ljude od samih infekcija

    Samo u 2016. godini, prema podacima WHO, kod 490.000 ljudi širom svijeta se razvio multirezistentni oblik tuberkuloze (TB), a otpornost na lijekove također počinje komplicirati borbu protiv HIV-a i malarije.

    Antimikrobna rezistencija se dešava kada se mikroorganizmi, poput bakterija, gljivica, virusa i parazita promijene kada su duže ili konitnuirano izloženi antimikrobnim lijekovima, poput antibiotika, antihelmintika, antifungalnih, antivirusnih i antimalarijskih lijekova. Mikroorganizmi tada stvaraju otpornost na lijekove, a ponekad se nazivaju i „superbakterije“. Kao rezultat toga, lijekovi postaju neučinkoviti, a infekcije zadržavaju u tijelu, povećavajući rizik od širenja na druge.

    Bez efikasnih antimikrobnih sredstava za prevenciju i liječenje infekcija, medicinski postupci poput transplantacije organa, hemoterapije raka, liječenja dijabetesa i velikih operativnih zahvata (npr. carskih rezova ili zamjena kukova) postaju vrlo rizični, kažu u INZ.

    Antimikrobna rezistencija (AMR) nastaje prirodno s vremenom, obično putem genetskih promjena. Međutim, prekomjerna upotreba ili zloupotreba antimikrobnih sredstava ubrzava ovaj proces. Na mnogim mjestima antibiotici se prekomjerno upotrebljavaju i zloupotrebljavaju kod ljudi i životinja i često se daju bez stručnog nadzora.

    Primjeri zloupotrebe uključuju kada ih uzimaju osobe s virusnim infekcijama poput prehlade i gripe, te kada ih se daje životinjama kao pokretačima rasta ili se koriste za sprečavanje bolesti kod zdravih životinja. Loša kontrola infekcije, neadekvatni sanitarni uvjeti i neprikladno rukovanje hranom potiču širenje antimikrobne otpornosti.

    Racionalno korištenje

    Zato se obilježava Sedmica svijesti o antibioticima kojima se pacijente potiče na odgovorno ponašanje, uz preporuke da antibiotike koristite samo ako vam ih je doktor propisao, jer ako ih nije propisao, to znači da nisu potrebni. Ako ih je propisao, neophodno je da ih primjenjujete tačno onoliko dugo koliko vam je propisano i na način koji vam je određen. Višak lijekova treba na propisan način uništiti, te ih nipošto dijeliti drugima po nahođenju.

    Prema instrukcijama stručnjaka Instituta za zdravlje, od infekcija se ne može zaštititi kontinuiranim korištenjem antibiotika, nego pranjem ruku i higijenskom pripremom hrane, izbjegavanjem kontakta s bolesnim osobama i vođenjem sigurnog spolnog života, kao i redovnim vakcinisanjem.

    Ako se racionalno koriste, antimikrobni lijekovi mogu se efikasno boriti protiv bakterijskih infekcija. Njihova upotreba i zloupotreba, međutim, mogu dovesti do razvoja bakterija otpornih na antimikrobne lijekove. Kada bakterije razviju otpornost na antimikrobni lijek, taj lijek može biti manje efikasan u borbi protiv infekcije koju uzrokuje ta bakterija.

    Od presudnog je značaja da primjenimo “One Health” – “Jedno zdravlje” pristup, obzirom da je AMR problem i ljekara i veterinara, i ljudi i životinja. One Health (Jedno zdravlje) je integrativni napor više disciplina koje djeluju na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini kako bi se postiglo optimalno zdravlje ljudi, životinja i okoliša, navode iz INZ-a.

    Svjetska zdravstvena organizacija (SZO – eng. WHO-World health organisation) je ustanovila Svjetsku sedmica svijesti o antibioticima, koja ima za cilj povećati svijest o globalnoj otpornosti na antibiotike, te izbjeći dalje nastajanje i širenje rezistencije (otpornosti) na antibiotike, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

    Samovoljno ili prekomjerno korištenje antibiotika predstavlja veći rizik i opasnost za zdravlje ljudi, nego sama infekcija, jer se stvaranjem otpornosti infekcije na lijek stvara dodatni, veći, skuplji i duži problem za liječenje.

    Globalni akcioni plan za borbu protiv otpornosti na antibiotike i druge antimikrobne lijekove odobren je na 68. Svjetskoj zdravstvenoj skupštini u maju 2015. godine, a jedan od ključnih ciljeva plana je poboljšati svijest i razumijevanje antimikrobne rezistencije (AMR) na učinkovit način kroz komunikaciju, obrazovanje i obuku.

    Ugroženo liječenje i operacije

    Antimikrobna rezistencija (AMR) prijeti efikasnoj prevenciji i liječenju sve većeg spektra infekcija uzrokovanih bakterijama, parazitima, virusima i gljivicama. Bez efikasnih antibiotika, uspjeh velikih operativnih zahvata i hemoterapije raka bio bi ugrožen, a trošak zdravstvene brige za bolesnike s rezistentnim infekcijama je veći od brige za bolesnike s nerezistentnim infekcijama zbog dužeg trajanja bolesti, dodatnih ispitivanja i upotrebe skupljih lijekova.

    Samo u 2016. godini, prema podacima WHO, kod 490.000 ljudi širom svijeta se razvio multirezistentni oblik tuberkuloze (TB), a otpornost na lijekove također počinje komplicirati borbu protiv HIV-a i malarije.

    Antimikrobna rezistencija se dešava kada se mikroorganizmi, poput bakterija, gljivica, virusa i parazita promijene kada su duže ili konitnuirano izloženi antimikrobnim lijekovima, poput antibiotika, antihelmintika, antifungalnih, antivirusnih i antimalarijskih lijekova. Mikroorganizmi tada stvaraju otpornost na lijekove, a ponekad se nazivaju i „superbakterije“. Kao rezultat toga, lijekovi postaju neučinkoviti, a infekcije zadržavaju u tijelu, povećavajući rizik od širenja na druge.

    Bez efikasnih antimikrobnih sredstava za prevenciju i liječenje infekcija, medicinski postupci poput transplantacije organa, hemoterapije raka, liječenja dijabetesa i velikih operativnih zahvata (npr. carskih rezova ili zamjena kukova) postaju vrlo rizični, kažu u INZ.

    Antimikrobna rezistencija (AMR) nastaje prirodno s vremenom, obično putem genetskih promjena. Međutim, prekomjerna upotreba ili zloupotreba antimikrobnih sredstava ubrzava ovaj proces. Na mnogim mjestima antibiotici se prekomjerno upotrebljavaju i zloupotrebljavaju kod ljudi i životinja i često se daju bez stručnog nadzora.

    Primjeri zloupotrebe uključuju kada ih uzimaju osobe s virusnim infekcijama poput prehlade i gripe, te kada ih se daje životinjama kao pokretačima rasta ili se koriste za sprečavanje bolesti kod zdravih životinja. Loša kontrola infekcije, neadekvatni sanitarni uvjeti i neprikladno rukovanje hranom potiču širenje antimikrobne otpornosti.

    Racionalno korištenje

    Zato se obilježava Sedmica svijesti o antibioticima kojima se pacijente potiče na odgovorno ponašanje, uz preporuke da antibiotike koristite samo ako vam ih je doktor propisao, jer ako ih nije propisao, to znači da nisu potrebni. Ako ih je propisao, neophodno je da ih primjenjujete tačno onoliko dugo koliko vam je propisano i na način koji vam je određen. Višak lijekova treba na propisan način uništiti, te ih nipošto dijeliti drugima po nahođenju.

    Prema instrukcijama stručnjaka Instituta za zdravlje, od infekcija se ne može zaštititi kontinuiranim korištenjem antibiotika, nego pranjem ruku i higijenskom pripremom hrane, izbjegavanjem kontakta s bolesnim osobama i vođenjem sigurnog spolnog života, kao i redovnim vakcinisanjem.

    Ako se racionalno koriste, antimikrobni lijekovi mogu se efikasno boriti protiv bakterijskih infekcija. Njihova upotreba i zloupotreba, međutim, mogu dovesti do razvoja bakterija otpornih na antimikrobne lijekove. Kada bakterije razviju otpornost na antimikrobni lijek, taj lijek može biti manje efikasan u borbi protiv infekcije koju uzrokuje ta bakterija.

    Od presudnog je značaja da primjenimo “One Health” – “Jedno zdravlje” pristup, obzirom da je AMR problem i ljekara i veterinara, i ljudi i životinja. One Health (Jedno zdravlje) je integrativni napor više disciplina koje djeluju na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini kako bi se postiglo optimalno zdravlje ljudi, životinja i okoliša, navode iz INZ-a.

    Zenica
    clear sky
    6.8 ° C
    7 °
    6.7 °
    100 %
    1.5kmh
    0 %
    uto
    19 °
    sri
    16 °
    čet
    17 °
    pet
    13 °
    sub
    7 °

    Posljednje objavljeno

    Ljekari u Belgiji koji su zaraženi koronavirusom nastavljaju raditi u bolnicama

    Ljekari zaraženi koronavirusom u belgijskom gradu Liegeu zamoljeni su da nastave raditi kako bi se izbjegao kolaps sistema Oko...

    Gradonačelnik Fuad Kasumović pozitivan na koronavirus

    Na svom oficijelnom Facebook profilu gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović je objavio da je pozitivan na koronavirus. Također, objavio je...

    Zenička bolnica u teškoj situaciji: Zaražena 32 ljekara i više od 40 medicinskih sestara

    Zbog pogoršane situacije s pandemijom koronavirusa medicinsko osoblje u Kantonalnoj bolnici Zenica nalazi se na izmaku snaga, a osim toga zaražena su...

    Stanje u NK Čelik se stabilizuje: Isplatili dugovanja i uštedjeli 700.000 KM (VIDEO)

    Predstavnici NK Čelik danas su predstavili kvartalni izvještaj finansijskih tokova kluba, realizovane ciljeve...