-4 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    clear sky
    -4 ° C
    -4 °
    -4 °
    100 %
    0.5kmh
    0 %
    čet
    3 °
    pet
    6 °
    sub
    7 °
    ned
    6 °
    pon
    7 °
    Skomorac: Kantonalna bolnica ostaje bez Interventne kardiologije

    Skomorac: Kantonalna bolnica ostaje bez Interventne kardiologije

    Skomorac: Kantonalna bolnica ostaje bez Interventne kardiologije

    Kantonalna bolnica Zenica je u fokusu javnosti jer se sve teže nosi sa posljedicama pandemije koronavirusa.

    Trenutno najveći problem predstavlja širenje zaraze među zdravstvenim radnicima, ali i sve veći broj oboljelih građana koji su hospitalizirani u ovoj ustanovi.

    O stanju u najvećoj bolnici u ZDK-u, potrebama i izazovima, ali i razvojnim projektima Naša riječ je razgovarala s direktorom KBZ-a prof.dr. sc.prim. Rasimom Skomorcem.

    NR: Kakvo je trenutno stanje u KBZ-u i kako se nosite sa pandemijom?

    SKOMORAC: Stanje u KBZ je vrlo ozbiljno, prvenstveno zbog značajnog broja radnika koji su na bolovanju, a samo po osnovu COVID-a sa jučerašnjim danom (subota, 31. oktobar, op.a.) imali smo više od 120 COVID+ radnika, od kojih su neki na dužem bolovanju zbog sporijeg oporavka. Među njima je oko 40 doktora, više od 50 medicinskih sestara i tehničara te značajan broj administrativnih i radnika uslužnih djelatnosti. Nažalost, ovaj broj i dalje svakodnevno raste. Broj hospitaliziranih pacijenata takođe svakodnevno raste i trenutno je 83, a osam pacijenata je na respiratoru. Čak 70% pacijenata je na kiseoničkoj potpori, što govori o tome da se radi o pacijentima sa težom kliničkom slikom. Značajan je i broj pacijenata koji su PCR negativni, ali imaju ozbiljne upale pluća i takođe se hospitalno tretiraju. U posljednjih desetak dana primjetna je pojava većeg broja COVID+ radnika, kao i hospitaliziranih pacijenata koji su u bolnicu primljeni po drugom osnovu. Na svim odjelima ima pozitivnih i pacijenata i radnika i može se reći da COVID infekcija ozbiljno ugrožava naš bolnički sistem.

    NR: Kako premoštavate problem nedostatka ljekara i osoblja? Trpe li pacijenti?

    SKOMORAC: Problem nedostatka ljekara je izuzetno ozbiljan i u ovom trenutku nerješiv. Nema raspoloživih ljekara specijalista na tržištu rada, tako da sav teret po ovom pitanju pada na kolege koje sada rade sa većim opterećenjem. Nedostatak medicinskih sestara i tehničara nadoknađuje se angažmanom zamjena, ali je i ovo značajno otežano zbog zakonskih ograničenja, potrebe za provođenjem konkursnih procedura koje traju 2-3 mjeseca, a angažirani radnici su neiskusni i ne mogu adekvatno zamijeniti nedostajuće zaposlenike. Radnika nedostaje na svim odjelima i za normalan rad, zbog bolovanja, kao i preraspodjele na rad sa COVID+ pacijentima. Može se očekivati, obzirom na navedeno, da i pacijenti trpe. Ukoliko se ovako nastavi, a svakodnevno povećanje broja zaraženih radnika i hospitaliziranih pacijenata govori da hoće, može se doći u situaciju da neće biti dovoljnog broja doktora, kao i medicinskog osoblja, a i kapaciteta za prijem svih pacijenata, koji zahtijevaju hospitalni tretman. Samo proteklog vikenda primljeno je 18 pacijenata. Angažman novih zaposlenika po bilo kom osnovu predstavlja ogroman finansijski teret za Kantonalnu bolnicu, jer za navedeno nismo dobili nikakva dodatna finansijska sredstva i to će dovesti u pitanju likvidnost i poslovanje bolnice do kraja godine.

    NR: Krizni štab FBiH obavezao je bolnice da osiguraju 30 posto kapaciteta za liječenje covid pozitivnih. Jeste li ispoštovali tu obavezu?

    SKOMORAC: Ta obaveza je odmah ispoštovana i mi smo unutar bolnice obezbijedili predviđenih 260 kreveta, ali za te pacijente ne možemo imati dovoljan broj radnika. Unutrašnje rezerve su iscrpljene, a teškoće u prijemu novih radnika već sam obrazložio.

    NR: Kako ćete organizovati rad konsultativno-specijalističkih ambulanti u Stacionaru, jer naredba tretira i to pitanje?

    SKOMORAC: Mi se nadamo da ćemo imati podršku Kriznog štaba da ostavimo u funkciji rad konsultativno-specijalističkih ambulanti u Stacionaru, jer je to u interesu pacijenata, a ima i puno epidemiološko opravdanje, jer onda ti pacijenti ne moraju dolaziti u bolnicu, čime će se smanjiti gužve i mogućnost zaražavanja pacijenata i radnika.

    NR: Kada će se normalizovati rad PCR laboratorija? Jesu li stigli novi testovi i kolike su potrebe KBZ-a?

    SKOMORAC: PCR laboratorija radi neprestano, ali je broj testiranja smanjen zbog nedostatka testova. Prema raspoloživim informacijama, početkom ove sedmice očekuje se realizacija nabavke preko UNDP-a. Ta količina testova bi trebala biti dostatna za iduće 3-4 sedmice.

    NR: Krizni štab Ministarstva zdravstva ZDK iskazao je prema kantonalnoj Vladi potrebe zdravstvenog sistema za prevenciju i liječenje oboljelih od virusa COVID-19 od oko 10 miliona KM. Koliko iznose i šta su bili najveći troškovi KBZ-a od izbijanja pandemije?

    SKOMORAC: Kantonalna vlada je na početku pandemije reagovala adekvatno i za potrebe nabavke opreme za borbu sa COVID-om izdvojila oko dva miliona KM. Međutim pored toga, KBZ je imala ogromne troškove za nabavku zaštitne opreme od oko 1 milion KM, potom po osnovu zapošljavanja 50-tak novih radnika 600-700 hiljada KM, po osnovu pratećih troškova za PCR testiranje više od 500.000 KM, po osnovu povećane potrošnje lijekova nekoliko stotina hiljada KM, ostvareni su i značajni gubici zbog nemogućnosti pružanja usluga za SBK, kao i usluga tercijarnog nivoa koje su značajan prihod KBZ itd.
    Podsjetiću i da je povećanjem satnice nastao dodatni trošak preko dva miliona KM, za šta također nisu obezbijeđena dodatna sredstva.

    NR: U kojim segmentima su najneophodnija ulaganja u KBZ-u u smislu borbe protiv virusa COVID-19?

    SKOMORAC: Nažalost, upravo je ova pandemija pokazala koliko su za opstanak i napredak KBZ esencijalna ulaganja u građevinske zahvate i osavramenjivanje, kako građevina, tako i infrastrukture. Sve je jako zastarjelo. Vidjeli smo na primjerima nekih zemalja, pa i u nekim bolnicama u BiH, da su građeni novi objekti ili pak stari potpuno rekonstruirani. Mi smo tokom ovog perioda imali određene građevinske zahvate koji ni izbliza ne zadovoljavaju naše potrebe u borbi sa COVID-om. Tu pogotovo mislim na infrastrukturu u smislu dovoda gasova, osobito kisika, koji se do sada pokazao kao jedini efikasni lijek u tretmanu COVID+ pacijenata. Da smo pravovremeno imali odgovarajuću saradnju Grada Zenica, generacijski projekat energetske efikasnosti, kreditiran od strane EBRD-a, bio bi već realiziran i omogućio dočekivanje ove pandemije u savremenim objektima. Također bismo imali na raspolaganju novih 3.000 m2 prostora u novoizgrađenim objektima. To ostaje naša obaveza i u budućem periodu i nadam se da makar sada svi uviđaju kako realizacija ovog projekta nema alternativu i mora biti izvan svih politika i u interesu prvenstveno građana Grada Zenice i Kantona, a ne predmet bilo kakve trgovine ili uslovljavanja. Svi sada zajedno plaćamo cijenu kroz neadekvatan smještaj COVID+ pacijenata i teškoće u obezbjeđenju potrebne opreme i prostora.

    NR: KBZ i generalno ZDK do sada su dobili “mrvice” sa nivoa Federacije BiH. Ima li nagovještaja da će se taj odnos popraviti?

    SKOMORAC: I ovdje se pokazala stara istina da se u teškim vremenima moramo i možemo oslanjati samo na vlastite snage u svakom pogledu. Na žalost, nastavljena je stara praksa Federalne vlade o davanju pomoći samo u tri klinička centra, koji bi trebalo po svojoj namjeni da služe svima, ali kada se radi o COVID pacijentima svi smo ograničeni na naše kantonalne kapacitete, ljudske i materijalne. Ne mislim i ne nadam se da će se išta mijenjati u perspektivi.

    NR: Dokle ste stigli sa ispunjavanjem uslova da KBZ postane univerzitetska bolnica?

    SKOMORAC: Prije nekoliko dana Vlada ZDK je dala saglasnost na izmjene Statuta KBZ-a i sada nam predstoje izmjene Pravilnika o radu i sistematizacije, koje treba da se usklade sa konkretnim zahtjevima Federalnog ministarstva zdravstva u cilju ispunjavanja uslova za sticanje statusa univerzitetske bolnice. Mi smo tek u proteklih nekoliko godina stekli i kadrovske uslove za ovaj proces, tako da su potpuno neutemeljene izjave pojedinaca kako je to bolnica trebala postati odavno. Kadrovsko jačanje je upravo omogućio formirani Medicinski fakultet, tako da su ova dva razvojna procesa na Univerzitetu i u Kantonalnoj bolnici neodvojiva.

    NR: Ima li, ipak, nade za projekat energetske efikasnosti u KBZ-u i projekat izgradnje Interventne kardiologije? Postoji li opasnost da ostanemo bez odobrenih sredstava i investitora?

    SKOMORAC: O značaju Projekta energetske efikasnosti i posljedicama njegovog dosadašnjeg zastoja sam već govorio. U sljedećim danima u saradnji sa EBRD-om očekujemo raspisivanje tendera za projektovanje i izgradnju, kao i tendera za nadzor i time ćemo započeti ovaj dugo čekani projekat i nadamo se da ćemo ga uspješno završiti. Što se tiče projekta JPP interventne kardiologije i tu se pokazalo koliko smo pravilno razmišljali i pravovremeno procijenili nasušnu potrebu za ovom uslugom u našem kantonu. Sada naši pacijenti ovu uslugu dobijaju vrlo otežano ili odloženo zbog situacije sa pandemijom i, na žalost, mnogi je nisu dobili na vrijeme. Realizacija ovog projekta je, zbog neriješenih vlasničkih odnosa sa Gradom Zenica, malo vjerovatna. Cijenu za nerealizaciju projekta će plaćati, i sada i ubuduće, upravo oni koji trebaju ovu uslugu, tj. građani Zenice i Kantona i to životima i invalidnošću. Svi smo mnogo izgubili, a niko ništa nije dobio.

    Kantonalna bolnica Zenica je u fokusu javnosti jer se sve teže nosi sa posljedicama pandemije koronavirusa.

    Trenutno najveći problem predstavlja širenje zaraze među zdravstvenim radnicima, ali i sve veći broj oboljelih građana koji su hospitalizirani u ovoj ustanovi.

    O stanju u najvećoj bolnici u ZDK-u, potrebama i izazovima, ali i razvojnim projektima Naša riječ je razgovarala s direktorom KBZ-a prof.dr. sc.prim. Rasimom Skomorcem.

    NR: Kakvo je trenutno stanje u KBZ-u i kako se nosite sa pandemijom?

    SKOMORAC: Stanje u KBZ je vrlo ozbiljno, prvenstveno zbog značajnog broja radnika koji su na bolovanju, a samo po osnovu COVID-a sa jučerašnjim danom (subota, 31. oktobar, op.a.) imali smo više od 120 COVID+ radnika, od kojih su neki na dužem bolovanju zbog sporijeg oporavka. Među njima je oko 40 doktora, više od 50 medicinskih sestara i tehničara te značajan broj administrativnih i radnika uslužnih djelatnosti. Nažalost, ovaj broj i dalje svakodnevno raste. Broj hospitaliziranih pacijenata takođe svakodnevno raste i trenutno je 83, a osam pacijenata je na respiratoru. Čak 70% pacijenata je na kiseoničkoj potpori, što govori o tome da se radi o pacijentima sa težom kliničkom slikom. Značajan je i broj pacijenata koji su PCR negativni, ali imaju ozbiljne upale pluća i takođe se hospitalno tretiraju. U posljednjih desetak dana primjetna je pojava većeg broja COVID+ radnika, kao i hospitaliziranih pacijenata koji su u bolnicu primljeni po drugom osnovu. Na svim odjelima ima pozitivnih i pacijenata i radnika i može se reći da COVID infekcija ozbiljno ugrožava naš bolnički sistem.

    NR: Kako premoštavate problem nedostatka ljekara i osoblja? Trpe li pacijenti?

    SKOMORAC: Problem nedostatka ljekara je izuzetno ozbiljan i u ovom trenutku nerješiv. Nema raspoloživih ljekara specijalista na tržištu rada, tako da sav teret po ovom pitanju pada na kolege koje sada rade sa većim opterećenjem. Nedostatak medicinskih sestara i tehničara nadoknađuje se angažmanom zamjena, ali je i ovo značajno otežano zbog zakonskih ograničenja, potrebe za provođenjem konkursnih procedura koje traju 2-3 mjeseca, a angažirani radnici su neiskusni i ne mogu adekvatno zamijeniti nedostajuće zaposlenike. Radnika nedostaje na svim odjelima i za normalan rad, zbog bolovanja, kao i preraspodjele na rad sa COVID+ pacijentima. Može se očekivati, obzirom na navedeno, da i pacijenti trpe. Ukoliko se ovako nastavi, a svakodnevno povećanje broja zaraženih radnika i hospitaliziranih pacijenata govori da hoće, može se doći u situaciju da neće biti dovoljnog broja doktora, kao i medicinskog osoblja, a i kapaciteta za prijem svih pacijenata, koji zahtijevaju hospitalni tretman. Samo proteklog vikenda primljeno je 18 pacijenata. Angažman novih zaposlenika po bilo kom osnovu predstavlja ogroman finansijski teret za Kantonalnu bolnicu, jer za navedeno nismo dobili nikakva dodatna finansijska sredstva i to će dovesti u pitanju likvidnost i poslovanje bolnice do kraja godine.

    NR: Krizni štab FBiH obavezao je bolnice da osiguraju 30 posto kapaciteta za liječenje covid pozitivnih. Jeste li ispoštovali tu obavezu?

    SKOMORAC: Ta obaveza je odmah ispoštovana i mi smo unutar bolnice obezbijedili predviđenih 260 kreveta, ali za te pacijente ne možemo imati dovoljan broj radnika. Unutrašnje rezerve su iscrpljene, a teškoće u prijemu novih radnika već sam obrazložio.

    NR: Kako ćete organizovati rad konsultativno-specijalističkih ambulanti u Stacionaru, jer naredba tretira i to pitanje?

    SKOMORAC: Mi se nadamo da ćemo imati podršku Kriznog štaba da ostavimo u funkciji rad konsultativno-specijalističkih ambulanti u Stacionaru, jer je to u interesu pacijenata, a ima i puno epidemiološko opravdanje, jer onda ti pacijenti ne moraju dolaziti u bolnicu, čime će se smanjiti gužve i mogućnost zaražavanja pacijenata i radnika.

    NR: Kada će se normalizovati rad PCR laboratorija? Jesu li stigli novi testovi i kolike su potrebe KBZ-a?

    SKOMORAC: PCR laboratorija radi neprestano, ali je broj testiranja smanjen zbog nedostatka testova. Prema raspoloživim informacijama, početkom ove sedmice očekuje se realizacija nabavke preko UNDP-a. Ta količina testova bi trebala biti dostatna za iduće 3-4 sedmice.

    NR: Krizni štab Ministarstva zdravstva ZDK iskazao je prema kantonalnoj Vladi potrebe zdravstvenog sistema za prevenciju i liječenje oboljelih od virusa COVID-19 od oko 10 miliona KM. Koliko iznose i šta su bili najveći troškovi KBZ-a od izbijanja pandemije?

    SKOMORAC: Kantonalna vlada je na početku pandemije reagovala adekvatno i za potrebe nabavke opreme za borbu sa COVID-om izdvojila oko dva miliona KM. Međutim pored toga, KBZ je imala ogromne troškove za nabavku zaštitne opreme od oko 1 milion KM, potom po osnovu zapošljavanja 50-tak novih radnika 600-700 hiljada KM, po osnovu pratećih troškova za PCR testiranje više od 500.000 KM, po osnovu povećane potrošnje lijekova nekoliko stotina hiljada KM, ostvareni su i značajni gubici zbog nemogućnosti pružanja usluga za SBK, kao i usluga tercijarnog nivoa koje su značajan prihod KBZ itd.
    Podsjetiću i da je povećanjem satnice nastao dodatni trošak preko dva miliona KM, za šta također nisu obezbijeđena dodatna sredstva.

    NR: U kojim segmentima su najneophodnija ulaganja u KBZ-u u smislu borbe protiv virusa COVID-19?

    SKOMORAC: Nažalost, upravo je ova pandemija pokazala koliko su za opstanak i napredak KBZ esencijalna ulaganja u građevinske zahvate i osavramenjivanje, kako građevina, tako i infrastrukture. Sve je jako zastarjelo. Vidjeli smo na primjerima nekih zemalja, pa i u nekim bolnicama u BiH, da su građeni novi objekti ili pak stari potpuno rekonstruirani. Mi smo tokom ovog perioda imali određene građevinske zahvate koji ni izbliza ne zadovoljavaju naše potrebe u borbi sa COVID-om. Tu pogotovo mislim na infrastrukturu u smislu dovoda gasova, osobito kisika, koji se do sada pokazao kao jedini efikasni lijek u tretmanu COVID+ pacijenata. Da smo pravovremeno imali odgovarajuću saradnju Grada Zenica, generacijski projekat energetske efikasnosti, kreditiran od strane EBRD-a, bio bi već realiziran i omogućio dočekivanje ove pandemije u savremenim objektima. Također bismo imali na raspolaganju novih 3.000 m2 prostora u novoizgrađenim objektima. To ostaje naša obaveza i u budućem periodu i nadam se da makar sada svi uviđaju kako realizacija ovog projekta nema alternativu i mora biti izvan svih politika i u interesu prvenstveno građana Grada Zenice i Kantona, a ne predmet bilo kakve trgovine ili uslovljavanja. Svi sada zajedno plaćamo cijenu kroz neadekvatan smještaj COVID+ pacijenata i teškoće u obezbjeđenju potrebne opreme i prostora.

    NR: KBZ i generalno ZDK do sada su dobili “mrvice” sa nivoa Federacije BiH. Ima li nagovještaja da će se taj odnos popraviti?

    SKOMORAC: I ovdje se pokazala stara istina da se u teškim vremenima moramo i možemo oslanjati samo na vlastite snage u svakom pogledu. Na žalost, nastavljena je stara praksa Federalne vlade o davanju pomoći samo u tri klinička centra, koji bi trebalo po svojoj namjeni da služe svima, ali kada se radi o COVID pacijentima svi smo ograničeni na naše kantonalne kapacitete, ljudske i materijalne. Ne mislim i ne nadam se da će se išta mijenjati u perspektivi.

    NR: Dokle ste stigli sa ispunjavanjem uslova da KBZ postane univerzitetska bolnica?

    SKOMORAC: Prije nekoliko dana Vlada ZDK je dala saglasnost na izmjene Statuta KBZ-a i sada nam predstoje izmjene Pravilnika o radu i sistematizacije, koje treba da se usklade sa konkretnim zahtjevima Federalnog ministarstva zdravstva u cilju ispunjavanja uslova za sticanje statusa univerzitetske bolnice. Mi smo tek u proteklih nekoliko godina stekli i kadrovske uslove za ovaj proces, tako da su potpuno neutemeljene izjave pojedinaca kako je to bolnica trebala postati odavno. Kadrovsko jačanje je upravo omogućio formirani Medicinski fakultet, tako da su ova dva razvojna procesa na Univerzitetu i u Kantonalnoj bolnici neodvojiva.

    NR: Ima li, ipak, nade za projekat energetske efikasnosti u KBZ-u i projekat izgradnje Interventne kardiologije? Postoji li opasnost da ostanemo bez odobrenih sredstava i investitora?

    SKOMORAC: O značaju Projekta energetske efikasnosti i posljedicama njegovog dosadašnjeg zastoja sam već govorio. U sljedećim danima u saradnji sa EBRD-om očekujemo raspisivanje tendera za projektovanje i izgradnju, kao i tendera za nadzor i time ćemo započeti ovaj dugo čekani projekat i nadamo se da ćemo ga uspješno završiti. Što se tiče projekta JPP interventne kardiologije i tu se pokazalo koliko smo pravilno razmišljali i pravovremeno procijenili nasušnu potrebu za ovom uslugom u našem kantonu. Sada naši pacijenti ovu uslugu dobijaju vrlo otežano ili odloženo zbog situacije sa pandemijom i, na žalost, mnogi je nisu dobili na vrijeme. Realizacija ovog projekta je, zbog neriješenih vlasničkih odnosa sa Gradom Zenica, malo vjerovatna. Cijenu za nerealizaciju projekta će plaćati, i sada i ubuduće, upravo oni koji trebaju ovu uslugu, tj. građani Zenice i Kantona i to životima i invalidnošću. Svi smo mnogo izgubili, a niko ništa nije dobio.

    Skomorac: Kantonalna bolnica ostaje bez Interventne kardiologije

    Posljednje objavljeno