8.9 C
Zenica
More
    Sretan 25. novembar - Dan državnosti Bosne i Hercegovine
    Sretan 25. novembar - Dan državnosti Bosne i Hercegovine

    Ukupno podjela

    Sretan 25. novembar - Dan državnosti Bosne i Hercegovine Sretan 25. novembar - Dan državnosti Bosne i Hercegovine Sretan 25. novembar - Dan državnosti Bosne i Hercegovine

    Sretan 25. novembar – Dan državnosti Bosne i Hercegovine

    Sretan 25. novembar – Dan državnosti Bosne i Hercegovine

    Smrt fašizmu! Sloboda narodu! – riječi su kojima je prije 70 godina počelo zasjedanje u Mrkonjić Gradu i na kojem su udareni moderni temelji državnosti Bosne i Hercegovine, jedinstvene i nedjeljive države u kojoj svi narodi moraju uživati ista prava.

    - Izbori 2020 -Sretan 25. novembar - Dan državnosti Bosne i Hercegovine

    Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) održano je 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu. Na tom zasjedanju Bosna i Hercegovina je definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava, unutar koje će muslimani, Srbi, Hrvati i drugi, živjeti u slobodi i jednakosti.

    Dan državnosti BiH izglasalo je 247 vijećnika ZAVNOBiH-a iz svih krajeva, društvenih i nacionalnih sredina BiH.

    U glavnom dokumentu,Rezoluciji ZAVNOBiH-a, istaknuto je da su se prvi put u historiji BiH “sastali predstavnici, srpskog, muslimanskog i hrvatskog naroda” povezani “čvrstim bratstvom u ustanku, s ciljem da se, na osnovu rezultata borbe naroda Jugoslavije i naroda BiH, donesu političke odluke koje će otvoriti put našim narodima da urede svoju zemlju kako to odgovara njihovoj volji i interesima”.

    - Izbori 2020 -Sretan 25. novembar - Dan državnosti Bosne i Hercegovine

    Tog 25. novembra 1943. godine BiH je obnovila svoju državnost koju je izgubila 1463. godine padom pod upravu Osmanske carevine.

    Sve odluke ZAVNOBiH-a su potvrđene i odlukama AVNOJ-a, najvišeg političkog i zakonodavnog tijela Jugoslavije. Njima su, također, potvrđene i historijske granice BiH određene odlukama Berlinskog kongresa 1878. godine.

    Na zasjedanju je jasno odlučeno da narodi BiH hoće da njihova zemlja koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska i hrvatska i muslimanska bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina u kojoj je osigurana putna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata.

    No, u danima stvaranja države BiH na zasjedanju u Mrkonjić Gradu bilo drugačijih mišljenja, odnosno prijedloga da BiH bude autonomna pokrajina.

    Naime, više članova Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (CK KPJ) je predlagalo da BiH ima status autonomne pokrajine, a ne status ravnopravne federalne jedinice, pri tome se, prije svega, mislilo na “autonomiju uz Republiku Srbiju ili Hrvatsku”.

    Pokrajinski komitet KPJ za BiH je jednoglasno i odlučno zastupao stav da BiH može imati samo status ravnopravne federalne jedinice u federativnoj Jugoslaviji, a priključenje BiH federalnoj jedinici Srbiji ili Hrvatskoj nije moglo doći u obzir kao konačno rješenje.

    I, uoči zasjedanja ZAVNOBiH-a i dalje su vođeni s iscrpni i dugi razgovori oko budućeg državnog statusa BiH između predstavnika Pokrajinskog komiteta KPJ za BiH Rodoljuba Čolakovića i Avde Hume, sa Milovanom Đilasom, Sretenom Žujovićem i Mošom Pijade, članovima CK KPJ.

    Čolaković i Humo su na kraju otišli kod Josipa Broza Tita i iznijeli mu problem, te predložili da BiH postane šesta ravnopravna federalna jedinica.

    Tito je “presudio” – prihvatio je koncepciju PK KPJ o BiH kao ravnopravnoj federalnoj jedinici, i rekao: “BiH mora biti ravnopravna republika najmanje onoliko koliko su to Srbija i Hrvatska. I drugo, Muslimani moraju biti apsolutno ravnopravan narod, u mjeri koliko su to Srbi i Hrvati u BiH”.

    Tito se, u pogledu državno-pravnog statusa BiH, za razliku od “nekih rukovodećih drugova”, nikada nije dvoumio. To je potvrdio i prilikom posjete BiH u novembru 1979., kada je ostalog rekao:

    “BiH ne može pripadati ni ovom ni onom, već narodima koji je od davnina nastanjuju. Uostalom, to njima nije niko poklonio, već su to sami izborili u narodnooslobodilačkoj borbi u kojoj su masovno učestvovali. Bilo je to jedino moguće i srećno rješenje, ne samo za narode BiH, već i za našu zajednicu u cjelini”.

    Danas se 25. novembar slavi u Federaciji BiH kao Dan državnosti, a u bh. entitetu Republika Srpska ga ignorišu.

    Podsjetimo, na sjednici 20. jula 1993. godine u Mrkonjić Gradu Narodna skupština tada takozavne Srpske Republike, kojom je predsjedavao osuđenik za ratne zločine Momčilo Krajišnik, donijela je Odluku o proglašenju nevažećim odluka donesenih na zasjedanju ZAVNOBiH-a.

    Dan državnosti BiH bit će obilježen brojnim manifestacijama širom FBiH, polaganjem cvijeća na spomenike, mezarja i groblja, kao i svečanim akademijama.

    Svima koji poštuju i vole Bosnu i Hercegovinu te je doživljavaju svojom domovinom ekipa radija ZENIT i portala Zenit.ba čestita Dan državnosti.

    Smrt fašizmu! Sloboda narodu! – riječi su kojima je prije 70 godina počelo zasjedanje u Mrkonjić Gradu i na kojem su udareni moderni temelji državnosti Bosne i Hercegovine, jedinstvene i nedjeljive države u kojoj svi narodi moraju uživati ista prava.

    Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) održano je 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu. Na tom zasjedanju Bosna i Hercegovina je definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava, unutar koje će muslimani, Srbi, Hrvati i drugi, živjeti u slobodi i jednakosti.

    Dan državnosti BiH izglasalo je 247 vijećnika ZAVNOBiH-a iz svih krajeva, društvenih i nacionalnih sredina BiH.

    U glavnom dokumentu,Rezoluciji ZAVNOBiH-a, istaknuto je da su se prvi put u historiji BiH “sastali predstavnici, srpskog, muslimanskog i hrvatskog naroda” povezani “čvrstim bratstvom u ustanku, s ciljem da se, na osnovu rezultata borbe naroda Jugoslavije i naroda BiH, donesu političke odluke koje će otvoriti put našim narodima da urede svoju zemlju kako to odgovara njihovoj volji i interesima”.

    Tog 25. novembra 1943. godine BiH je obnovila svoju državnost koju je izgubila 1463. godine padom pod upravu Osmanske carevine.

    Sve odluke ZAVNOBiH-a su potvrđene i odlukama AVNOJ-a, najvišeg političkog i zakonodavnog tijela Jugoslavije. Njima su, također, potvrđene i historijske granice BiH određene odlukama Berlinskog kongresa 1878. godine.

    Na zasjedanju je jasno odlučeno da narodi BiH hoće da njihova zemlja koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska i hrvatska i muslimanska bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina u kojoj je osigurana putna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata.

    No, u danima stvaranja države BiH na zasjedanju u Mrkonjić Gradu bilo drugačijih mišljenja, odnosno prijedloga da BiH bude autonomna pokrajina.

    Naime, više članova Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (CK KPJ) je predlagalo da BiH ima status autonomne pokrajine, a ne status ravnopravne federalne jedinice, pri tome se, prije svega, mislilo na “autonomiju uz Republiku Srbiju ili Hrvatsku”.

    Pokrajinski komitet KPJ za BiH je jednoglasno i odlučno zastupao stav da BiH može imati samo status ravnopravne federalne jedinice u federativnoj Jugoslaviji, a priključenje BiH federalnoj jedinici Srbiji ili Hrvatskoj nije moglo doći u obzir kao konačno rješenje.

    I, uoči zasjedanja ZAVNOBiH-a i dalje su vođeni s iscrpni i dugi razgovori oko budućeg državnog statusa BiH između predstavnika Pokrajinskog komiteta KPJ za BiH Rodoljuba Čolakovića i Avde Hume, sa Milovanom Đilasom, Sretenom Žujovićem i Mošom Pijade, članovima CK KPJ.

    Čolaković i Humo su na kraju otišli kod Josipa Broza Tita i iznijeli mu problem, te predložili da BiH postane šesta ravnopravna federalna jedinica.

    Tito je “presudio” – prihvatio je koncepciju PK KPJ o BiH kao ravnopravnoj federalnoj jedinici, i rekao: “BiH mora biti ravnopravna republika najmanje onoliko koliko su to Srbija i Hrvatska. I drugo, Muslimani moraju biti apsolutno ravnopravan narod, u mjeri koliko su to Srbi i Hrvati u BiH”.

    Tito se, u pogledu državno-pravnog statusa BiH, za razliku od “nekih rukovodećih drugova”, nikada nije dvoumio. To je potvrdio i prilikom posjete BiH u novembru 1979., kada je ostalog rekao:

    “BiH ne može pripadati ni ovom ni onom, već narodima koji je od davnina nastanjuju. Uostalom, to njima nije niko poklonio, već su to sami izborili u narodnooslobodilačkoj borbi u kojoj su masovno učestvovali. Bilo je to jedino moguće i srećno rješenje, ne samo za narode BiH, već i za našu zajednicu u cjelini”.

    Danas se 25. novembar slavi u Federaciji BiH kao Dan državnosti, a u bh. entitetu Republika Srpska ga ignorišu.

    Podsjetimo, na sjednici 20. jula 1993. godine u Mrkonjić Gradu Narodna skupština tada takozavne Srpske Republike, kojom je predsjedavao osuđenik za ratne zločine Momčilo Krajišnik, donijela je Odluku o proglašenju nevažećim odluka donesenih na zasjedanju ZAVNOBiH-a.

    Dan državnosti BiH bit će obilježen brojnim manifestacijama širom FBiH, polaganjem cvijeća na spomenike, mezarja i groblja, kao i svečanim akademijama.

    Svima koji poštuju i vole Bosnu i Hercegovinu te je doživljavaju svojom domovinom ekipa radija ZENIT i portala Zenit.ba čestita Dan državnosti.

    Zenica
    broken clouds
    8.9 ° C
    9 °
    8.9 °
    87 %
    1.5kmh
    76 %
    sri
    11 °
    čet
    21 °
    pet
    22 °
    sub
    17 °
    ned
    15 °

    Posljednje objavljeno

    Naučnici predviđaju: Šta će na kraju biti sa koronavirusom?

    Jedan od najznačajnijih britanskih naučnika, Patrick Vallance, smatra da će koronavirus vjerovatno postati stalno oboljenje poput gripe ako vakcina protiv ovog virusa...

    Krizni štab FBiH traži od političkih stranaka da ne organizuju predizborne skupove

    Iz Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva apeluju na političke stranke da u predizbornoj kampanji smanje fizičke kontakte ljudi, odnosno da ne održavaju...

    Potrošio novac u kockarnici pa prijavio da mu je ukraden

    Policijski službenici Policijske stanice Brod utvrdili su da je M.H. sa područja Žepča lažno prijavio da mu je ukraden novčanik sa novcem,...

    Muškarac najljepše živi pored žene koja mu stalno “zvoca”

    Naučnici su dokazali da su žene koje posjeduju jake ličnosti pravi dragulj za partnera. Prema studiji, takva žena znatno smanjuje rizik od...