6.8 C
Zenica
More
    Sretan 25. novembar - Dan državnosti Bosne i Hercegovine
    Sretan 25. novembar - Dan državnosti Bosne i Hercegovine

    Ukupno podjela

    Zenica
    broken clouds
    6.8 ° C
    7 °
    6.7 °
    76 %
    0.5kmh
    75 %
    uto
    13 °
    sri
    16 °
    čet
    17 °
    pet
    12 °
    sub
    15 °
    Sretan 25. novembar - Dan državnosti Bosne i Hercegovine

    Sretan 25. novembar – Dan državnosti Bosne i Hercegovine

    Sretan 25. novembar – Dan državnosti Bosne i Hercegovine

    Smrt fašizmu! Sloboda narodu! – riječi su kojima je prije 70 godina počelo zasjedanje u Mrkonjić Gradu i na kojem su udareni moderni temelji državnosti Bosne i Hercegovine, jedinstvene i nedjeljive države u kojoj svi narodi moraju uživati ista prava.

    Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) održano je 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu. Na tom zasjedanju Bosna i Hercegovina je definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava, unutar koje će muslimani, Srbi, Hrvati i drugi, živjeti u slobodi i jednakosti.

    Dan državnosti BiH izglasalo je 247 vijećnika ZAVNOBiH-a iz svih krajeva, društvenih i nacionalnih sredina BiH.

    U glavnom dokumentu,Rezoluciji ZAVNOBiH-a, istaknuto je da su se prvi put u historiji BiH “sastali predstavnici, srpskog, muslimanskog i hrvatskog naroda” povezani “čvrstim bratstvom u ustanku, s ciljem da se, na osnovu rezultata borbe naroda Jugoslavije i naroda BiH, donesu političke odluke koje će otvoriti put našim narodima da urede svoju zemlju kako to odgovara njihovoj volji i interesima”.

    Tog 25. novembra 1943. godine BiH je obnovila svoju državnost koju je izgubila 1463. godine padom pod upravu Osmanske carevine.

    Sve odluke ZAVNOBiH-a su potvrđene i odlukama AVNOJ-a, najvišeg političkog i zakonodavnog tijela Jugoslavije. Njima su, također, potvrđene i historijske granice BiH određene odlukama Berlinskog kongresa 1878. godine.

    Na zasjedanju je jasno odlučeno da narodi BiH hoće da njihova zemlja koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska i hrvatska i muslimanska bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina u kojoj je osigurana putna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata.

    No, u danima stvaranja države BiH na zasjedanju u Mrkonjić Gradu bilo drugačijih mišljenja, odnosno prijedloga da BiH bude autonomna pokrajina.

    Naime, više članova Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (CK KPJ) je predlagalo da BiH ima status autonomne pokrajine, a ne status ravnopravne federalne jedinice, pri tome se, prije svega, mislilo na “autonomiju uz Republiku Srbiju ili Hrvatsku”.

    Pokrajinski komitet KPJ za BiH je jednoglasno i odlučno zastupao stav da BiH može imati samo status ravnopravne federalne jedinice u federativnoj Jugoslaviji, a priključenje BiH federalnoj jedinici Srbiji ili Hrvatskoj nije moglo doći u obzir kao konačno rješenje.

    I, uoči zasjedanja ZAVNOBiH-a i dalje su vođeni s iscrpni i dugi razgovori oko budućeg državnog statusa BiH između predstavnika Pokrajinskog komiteta KPJ za BiH Rodoljuba Čolakovića i Avde Hume, sa Milovanom Đilasom, Sretenom Žujovićem i Mošom Pijade, članovima CK KPJ.

    Čolaković i Humo su na kraju otišli kod Josipa Broza Tita i iznijeli mu problem, te predložili da BiH postane šesta ravnopravna federalna jedinica.

    Tito je “presudio” – prihvatio je koncepciju PK KPJ o BiH kao ravnopravnoj federalnoj jedinici, i rekao: “BiH mora biti ravnopravna republika najmanje onoliko koliko su to Srbija i Hrvatska. I drugo, Muslimani moraju biti apsolutno ravnopravan narod, u mjeri koliko su to Srbi i Hrvati u BiH”.

    Tito se, u pogledu državno-pravnog statusa BiH, za razliku od “nekih rukovodećih drugova”, nikada nije dvoumio. To je potvrdio i prilikom posjete BiH u novembru 1979., kada je ostalog rekao:

    “BiH ne može pripadati ni ovom ni onom, već narodima koji je od davnina nastanjuju. Uostalom, to njima nije niko poklonio, već su to sami izborili u narodnooslobodilačkoj borbi u kojoj su masovno učestvovali. Bilo je to jedino moguće i srećno rješenje, ne samo za narode BiH, već i za našu zajednicu u cjelini”.

    Danas se 25. novembar slavi u Federaciji BiH kao Dan državnosti, a u bh. entitetu Republika Srpska ga ignorišu.

    Podsjetimo, na sjednici 20. jula 1993. godine u Mrkonjić Gradu Narodna skupština tada takozavne Srpske Republike, kojom je predsjedavao osuđenik za ratne zločine Momčilo Krajišnik, donijela je Odluku o proglašenju nevažećim odluka donesenih na zasjedanju ZAVNOBiH-a.

    Svima koji poštuju i vole Bosnu i Hercegovinu te je doživljavaju svojom domovinom ekipa radija ZENIT i portala Zenit.ba čestita Dan državnosti.

    Smrt fašizmu! Sloboda narodu! – riječi su kojima je prije 70 godina počelo zasjedanje u Mrkonjić Gradu i na kojem su udareni moderni temelji državnosti Bosne i Hercegovine, jedinstvene i nedjeljive države u kojoj svi narodi moraju uživati ista prava.

    Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) održano je 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu. Na tom zasjedanju Bosna i Hercegovina je definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava, unutar koje će muslimani, Srbi, Hrvati i drugi, živjeti u slobodi i jednakosti.

    Dan državnosti BiH izglasalo je 247 vijećnika ZAVNOBiH-a iz svih krajeva, društvenih i nacionalnih sredina BiH.

    U glavnom dokumentu,Rezoluciji ZAVNOBiH-a, istaknuto je da su se prvi put u historiji BiH “sastali predstavnici, srpskog, muslimanskog i hrvatskog naroda” povezani “čvrstim bratstvom u ustanku, s ciljem da se, na osnovu rezultata borbe naroda Jugoslavije i naroda BiH, donesu političke odluke koje će otvoriti put našim narodima da urede svoju zemlju kako to odgovara njihovoj volji i interesima”.

    Tog 25. novembra 1943. godine BiH je obnovila svoju državnost koju je izgubila 1463. godine padom pod upravu Osmanske carevine.

    Sve odluke ZAVNOBiH-a su potvrđene i odlukama AVNOJ-a, najvišeg političkog i zakonodavnog tijela Jugoslavije. Njima su, također, potvrđene i historijske granice BiH određene odlukama Berlinskog kongresa 1878. godine.

    Na zasjedanju je jasno odlučeno da narodi BiH hoće da njihova zemlja koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska i hrvatska i muslimanska bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina u kojoj je osigurana putna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata.

    No, u danima stvaranja države BiH na zasjedanju u Mrkonjić Gradu bilo drugačijih mišljenja, odnosno prijedloga da BiH bude autonomna pokrajina.

    Naime, više članova Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (CK KPJ) je predlagalo da BiH ima status autonomne pokrajine, a ne status ravnopravne federalne jedinice, pri tome se, prije svega, mislilo na “autonomiju uz Republiku Srbiju ili Hrvatsku”.

    Pokrajinski komitet KPJ za BiH je jednoglasno i odlučno zastupao stav da BiH može imati samo status ravnopravne federalne jedinice u federativnoj Jugoslaviji, a priključenje BiH federalnoj jedinici Srbiji ili Hrvatskoj nije moglo doći u obzir kao konačno rješenje.

    I, uoči zasjedanja ZAVNOBiH-a i dalje su vođeni s iscrpni i dugi razgovori oko budućeg državnog statusa BiH između predstavnika Pokrajinskog komiteta KPJ za BiH Rodoljuba Čolakovića i Avde Hume, sa Milovanom Đilasom, Sretenom Žujovićem i Mošom Pijade, članovima CK KPJ.

    Čolaković i Humo su na kraju otišli kod Josipa Broza Tita i iznijeli mu problem, te predložili da BiH postane šesta ravnopravna federalna jedinica.

    Tito je “presudio” – prihvatio je koncepciju PK KPJ o BiH kao ravnopravnoj federalnoj jedinici, i rekao: “BiH mora biti ravnopravna republika najmanje onoliko koliko su to Srbija i Hrvatska. I drugo, Muslimani moraju biti apsolutno ravnopravan narod, u mjeri koliko su to Srbi i Hrvati u BiH”.

    Tito se, u pogledu državno-pravnog statusa BiH, za razliku od “nekih rukovodećih drugova”, nikada nije dvoumio. To je potvrdio i prilikom posjete BiH u novembru 1979., kada je ostalog rekao:

    “BiH ne može pripadati ni ovom ni onom, već narodima koji je od davnina nastanjuju. Uostalom, to njima nije niko poklonio, već su to sami izborili u narodnooslobodilačkoj borbi u kojoj su masovno učestvovali. Bilo je to jedino moguće i srećno rješenje, ne samo za narode BiH, već i za našu zajednicu u cjelini”.

    Danas se 25. novembar slavi u Federaciji BiH kao Dan državnosti, a u bh. entitetu Republika Srpska ga ignorišu.

    Podsjetimo, na sjednici 20. jula 1993. godine u Mrkonjić Gradu Narodna skupština tada takozavne Srpske Republike, kojom je predsjedavao osuđenik za ratne zločine Momčilo Krajišnik, donijela je Odluku o proglašenju nevažećim odluka donesenih na zasjedanju ZAVNOBiH-a.

    Svima koji poštuju i vole Bosnu i Hercegovinu te je doživljavaju svojom domovinom ekipa radija ZENIT i portala Zenit.ba čestita Dan državnosti.

    Sretan 25. novembar - Dan državnosti Bosne i Hercegovine
    Sretan 25. novembar - Dan državnosti Bosne i Hercegovine

    Posljednje objavljeno