5.1 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    clear sky
    5.1 ° C
    5.2 °
    5.1 °
    93 %
    0.8kmh
    1 %
    pon
    16 °
    uto
    18 °
    sri
    21 °
    čet
    20 °
    pet
    12 °

    Svako peto dijete u BiH socijalno ugroženo

    Svako peto dijete u BiH socijalno ugroženo

    Alarmantan je broj maloljetnih korisnika socijalne zaštite u BiH. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u našoj zemlji je 130.000 maloljetnika koji koriste neki vid socijalne zaštite.

    Oni su surova realnost BiH. U prvom redu, korisnici su dječijih doplataka, a nerijetko ih smještaju u domove ili hraniteljske porodice. Razlozi su brojni – siromaštvo, nebriga porodice, a i države.

    “Svako peto dijete – to je alarmantan podatak. On ne govori samo o siromaštvu koje je podloga i drugim problemima koji se javljaju, nego govori o stanju u porodicama koje je vrlo teško. Alkoholizam i psihoaktivne supstance su uzrok 80 posto nasilja u porodici”, navodi Đana Lončarica, dječija i adolescentna psihoterapeutkinja.

    Glasnogovornica Agencije za statistiku BiH Mirsada Adambegović kaže kako je se u 2018. u odnosu na 2017. godinu opet bilježi porast za nešto više od 2.000 korisnika socijalne zaštite.

    Više je od 2.000 djece koje roditelji zanemaruju ili zlostavljaju, a 7.000 čiji je razvoj ometen porodičnim problemima. Uloga države je minimalna, a prevencije nema.

    “Nažalost, BiH malo toga čini, uglavnom se bavi onim problemima koji su eskalirali, koji su su u podmakloj fazi. Trebaju postojati mjere podrške porodici, ne samo materijalne nego i stručne”, upozorava Miroslav Jurešić, pomoćnik ministra rada i socijalne politike FBiH.

    Mjere podrške svedene su tek na isplate dječijih doplataka. Podrška se razlikuje od kantona do kantona. Više od 58.000 djece u FBiH ostvarilo je pravo na dječiji doplatak. U KS-u dobiju 50 maraka, u ZDK-u 20, a u USK-u ne dobiju ni marku. Rješenja nema. U parlamentarnoj proceduri je zakon o podršci porodicama sa djecom.

    “Većina prava proizlazi iz federalnog zakona. Zbog ovakvog uređenja kakvo jeste u BiH, nažalost, imamo sistem socijalne zaštite koji je pun diskiriminacije”, objašnjava Mirnes Telalović, predsjednik Udruženja socijalnih radnika u FBiH.

    Kako nema podrške entiteta i prevencije, sve oči su uprte u centre za socijalni rad, koji su prepušteni sebi. Odgovornost imaju, ali ne i nadležnost. Zbog toga mnoga djeca isključena iz socijalnih i društevnih aktivnosti svoj put pronalaze u vršnjačkom nasilju ili kriminalu.

    “Dijete je odraz čovjeka i briga za dijete predstavlja brigu za društvo u cjelini. Nema zdravog društva bez zdravog pojedinca”, ističe Lončarica.

    Kako nema adekvatne reakcije, djeca pogođena siromaštvom, bez svijetle budućnosti, bit će samo još jedan socijalni slučaj u evidenciji.

    Alarmantan je broj maloljetnih korisnika socijalne zaštite u BiH. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u našoj zemlji je 130.000 maloljetnika koji koriste neki vid socijalne zaštite.

    Oni su surova realnost BiH. U prvom redu, korisnici su dječijih doplataka, a nerijetko ih smještaju u domove ili hraniteljske porodice. Razlozi su brojni – siromaštvo, nebriga porodice, a i države.

    “Svako peto dijete – to je alarmantan podatak. On ne govori samo o siromaštvu koje je podloga i drugim problemima koji se javljaju, nego govori o stanju u porodicama koje je vrlo teško. Alkoholizam i psihoaktivne supstance su uzrok 80 posto nasilja u porodici”, navodi Đana Lončarica, dječija i adolescentna psihoterapeutkinja.

    Glasnogovornica Agencije za statistiku BiH Mirsada Adambegović kaže kako je se u 2018. u odnosu na 2017. godinu opet bilježi porast za nešto više od 2.000 korisnika socijalne zaštite.

    Više je od 2.000 djece koje roditelji zanemaruju ili zlostavljaju, a 7.000 čiji je razvoj ometen porodičnim problemima. Uloga države je minimalna, a prevencije nema.

    “Nažalost, BiH malo toga čini, uglavnom se bavi onim problemima koji su eskalirali, koji su su u podmakloj fazi. Trebaju postojati mjere podrške porodici, ne samo materijalne nego i stručne”, upozorava Miroslav Jurešić, pomoćnik ministra rada i socijalne politike FBiH.

    Mjere podrške svedene su tek na isplate dječijih doplataka. Podrška se razlikuje od kantona do kantona. Više od 58.000 djece u FBiH ostvarilo je pravo na dječiji doplatak. U KS-u dobiju 50 maraka, u ZDK-u 20, a u USK-u ne dobiju ni marku. Rješenja nema. U parlamentarnoj proceduri je zakon o podršci porodicama sa djecom.

    “Većina prava proizlazi iz federalnog zakona. Zbog ovakvog uređenja kakvo jeste u BiH, nažalost, imamo sistem socijalne zaštite koji je pun diskiriminacije”, objašnjava Mirnes Telalović, predsjednik Udruženja socijalnih radnika u FBiH.

    Kako nema podrške entiteta i prevencije, sve oči su uprte u centre za socijalni rad, koji su prepušteni sebi. Odgovornost imaju, ali ne i nadležnost. Zbog toga mnoga djeca isključena iz socijalnih i društevnih aktivnosti svoj put pronalaze u vršnjačkom nasilju ili kriminalu.

    “Dijete je odraz čovjeka i briga za dijete predstavlja brigu za društvo u cjelini. Nema zdravog društva bez zdravog pojedinca”, ističe Lončarica.

    Kako nema adekvatne reakcije, djeca pogođena siromaštvom, bez svijetle budućnosti, bit će samo još jedan socijalni slučaj u evidenciji.

    Posljednje objavljeno