Tokom prošle godine na području Općine Tešanj ostvaren je fiskalni promet u iznosu od 3.113.412.276 KM, što čini 25 posto fiskalnog prometa Zeničko-dobojskog kantona, koji je prošle godine nastavio rast te je iznosio ukupno 12.566.254.190 KM.
Kako je ocijenio načelnik te općine Suad Huskić, ekonomija Tešnja i ZDK-a nastavlja se razvijati brže od ekonomije Federacije Bosne i Hercegovine. Ekonomija ZDK-a prošle je godine ostvarila rast od 26 posto te čini 16,65 posto fiskalnog prometa FBiH, koji je prošle godine iznosio 75,45 milijardi te je rastao za 18 posto.
“Tešanj je i u 2025. godini potvrdio status jednog od najznačajnijih privrednih centara u ZDK-u i FBiH. Prema podacima o fiskalnom prometu, Tešanj je ostvario oko 3,11 milijardi KM, a što predstavlja 25 posto ukupnog fiskalnog prometa ZDK-a. U poređenju s 2023. godinom, fiskalni promet Tešnja povećan je za 28 posto, što ga svrstava među lokalne zajednice s najstabilnijim i najkontinuiranijim rastom u kantonu”, istakao je Huskić.
Navodi kako rezultat posebno dobija na značaju ako se ima u vidu da se radi o općini sa nešto više od 43 hiljade stanovnika, ali s izuzetno snažnom industrijskom i izvoznom bazom. Fiskalni promet, međutim, treba razlikovati od prometa u maloprodaji i trgovini.
“Ukupan fiskalni promet ZDK-a u 2025. godini iznosio je 12,57 milijardi KM, uz rast od 26 posto u odnosu na 2023. godinu. Učešće našeg kantona u ukupnom prometu FBiH poraslo je na 16,65 posto, a što potvrđuje da i ZDK raste brže od prosjeka FBiH. U takvom okruženju, Tešanj se izdvaja kao primjer lokalne zajednice s jasnim razvojnim fokusom, u kojoj se rast temelji na realnom sektoru, investicijama, izvozu i snažnoj saradnji lokalne uprave i privrede. Tešanj je industrijski motor ZDK-a te, zajedno sa Zenicom, učestvuje sa više od polovine ukupnog fiskalnog prometa ZDK-a. Time se potvrđuje uloga Tešnja kao industrijskog i izvoznog motora kantona, s izrazito razvijenim sektorima proizvodnje, metalne i prehrambene industrije, logistike i trgovine”, ističe Huskić.
Posebno je, kako je dodao, značajan pokazatelj fiskalnog prometa po stanovniku. Tešanj, sa približno 70.900 KM po stanovniku, ostvaruje gotovo dvostruko veći iznos od kantonalnog prosjeka, ali i višestruko veći u odnosu na većinu općina u FBiH.
Kontinuitet i planski razvoj
“Rezultati iz prošle godine pokazuju da ekonomski uspjeh Tešnja nije rezultat jednokratnih kretanja, već dugoročnog kontinuiteta, planskog razvoja poslovnih zona, stabilnog poslovnog okruženja i jasne orijentacije proizvodnji i izvozu. U vremenu izraženih ekonomskih izazova, Tešanj se potvrđuje kao jedan od najstabilnijih i najotpornijih lokalnih ekonomskih sistema u BiH, s potencijalom da i u narednom periodu ostane jedan od ključnih nosilaca privrednog rasta ZDK-a i FBiH”, smatra Huskić.
Tešanj, koji ima status općine, primjerice, ostvaruje znatno veći fiskalni promet od zajedno prometa gradova Visoko (1.912.078.432 KM) i Zavidovići (412.220.955 KM) te tek nešto manje od zajedničkog prometa ta dva grada i općine Kakanj (884.157.549 KM) te manje od kantonalnog središta, Grada Zenica, koje ima 2,5 puta više stanovnika, a čiji je fiskalni promet prošle godine iznosio 3.598.052.744 KM.
Tešanj ima i najmanje zaposlenih u upravi na 1.000 stanovnika u FBiH – tek 2,07 zaposlenih, slijede Travnik s 2,22, Cazin 2,3, Živinice 2,43 i Visoko 2,67. Puno je povoljniji i omjer broja zaposlenih (14.015), nezaposlenih (5.092) i penzionera (5.974) od drugih gradova i općina ZDK-a.
Primjerice, Zenica je prošle godine imala 27.248 zaposlenih, 15.790 nezaposlenih te 22.010 penzionera, odnosno minus od 10.552 onih koji rade i onih koji ne rade, dok je Tešanj u plusu za 2.949 osoba koje rade.
U konačnici, svi nabrojani, povoljni ekonomski pokazatelji, doprinijeli su pozitivnom prirodnom priraštaju i tokom 2025. godine, u kojoj je u matične knjige rođenih u tom gradu bilo upisano 601 dijete, a u knjigu umrlih 405 osoba.
