U 2020. godini, u svijetu rak dojke dijagnosticiran je kod 2,3 miliona žena i uzročnik je 685.000 smrtnih ishoda. Na kraju 2020. godine, u svijetu je bilo 7,8 miliona žena koje su dobile dijagnozu raka dojke u prethodnih pet godina, te je tada rak dojke postao rak s najvećom prevalencom u svijetu, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

U svim svjetskim kalendarima oktobar je obilježen rozom bojom, a posvećen je borbi protiv raka dojke. Roza vrpca znak je i simbol učestvovanja, solidarnosti i podrške u borbi protiv raka dojke.

Najznačajni čimbenik rizika za nastanak raka dojke je ženski spol. Ostali čimbenici koji povećavaju rizik od nastanka raka dojke su starost (povećan rizik za nastanak raka u starijim dobnim skupinama), pretilost, upotreba alkohola, porodična anamneza raka dojke, anamneza izloženosti zračenju, reproduktivna anamneza, kao što je dob u kojoj se javila prva menstruacija i prva trudnoća, upotreba duhana i hormonalna terapija u postmenopauzi.

Otprilike polovina karcinoma dojke razvija se kod žena koje nemaju prepoznatljiv čimbenik rizika za karcinom dojke osim spola (žene) i dobi (preko 40 godina). Porodična historija raka dojke povećava rizik za nastanak raka dojke, ali većina žena kojima je dijagnosticiran rak dojke nema poznatu porodičnu historiju bolesti.

Određene naslijeđene mutacije gena uveliko povećavaju rizik od raka dojke, a najznačajnije su mutacije gena BRCA1, BRCA2 i PALB-2.

Rak dojke može imati kombinaciju simptoma, posebno kada je već u naprednijama fazama. Većina ljudi neće iskusiti nikakve simptome kada je rak još u ranom stadiju.

Rak dojke najčešće se manifestira kao bezbolna kvržica u dojci (kvržice u dojkama mogu se razviti i iz drugih razloga, ne samo zbog raka), zadebljanje dojke, promjena veličine, oblika ili izgleda dojke, promjene na koži poput crvenila, ranice, udubljenja, promjena izgleda bradavice ili kože oko nje (areola) i/ili abnormalni iscjedak iz bradavice.

U 2020. godini, u svijetu rak dojke dijagnosticiran je kod 2,3 miliona žena i uzročnik je 685.000 smrtnih ishoda. Na kraju 2020. godine, u svijetu je bilo 7,8 miliona žena koje su dobile dijagnozu raka dojke u prethodnih pet godina, te je tada rak dojke postao rak s najvećom prevalencom u svijetu, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

U svim svjetskim kalendarima oktobar je obilježen rozom bojom, a posvećen je borbi protiv raka dojke. Roza vrpca znak je i simbol učestvovanja, solidarnosti i podrške u borbi protiv raka dojke.

Najznačajni čimbenik rizika za nastanak raka dojke je ženski spol. Ostali čimbenici koji povećavaju rizik od nastanka raka dojke su starost (povećan rizik za nastanak raka u starijim dobnim skupinama), pretilost, upotreba alkohola, porodična anamneza raka dojke, anamneza izloženosti zračenju, reproduktivna anamneza, kao što je dob u kojoj se javila prva menstruacija i prva trudnoća, upotreba duhana i hormonalna terapija u postmenopauzi.

Otprilike polovina karcinoma dojke razvija se kod žena koje nemaju prepoznatljiv čimbenik rizika za karcinom dojke osim spola (žene) i dobi (preko 40 godina). Porodična historija raka dojke povećava rizik za nastanak raka dojke, ali većina žena kojima je dijagnosticiran rak dojke nema poznatu porodičnu historiju bolesti.

Određene naslijeđene mutacije gena uveliko povećavaju rizik od raka dojke, a najznačajnije su mutacije gena BRCA1, BRCA2 i PALB-2.

Rak dojke može imati kombinaciju simptoma, posebno kada je već u naprednijama fazama. Većina ljudi neće iskusiti nikakve simptome kada je rak još u ranom stadiju.

Rak dojke najčešće se manifestira kao bezbolna kvržica u dojci (kvržice u dojkama mogu se razviti i iz drugih razloga, ne samo zbog raka), zadebljanje dojke, promjena veličine, oblika ili izgleda dojke, promjene na koži poput crvenila, ranice, udubljenja, promjena izgleda bradavice ili kože oko nje (areola) i/ili abnormalni iscjedak iz bradavice.