Otkad stanovnici Szigetvara pamte, brdo Turbek, na rubu ovog grada na jugu Mađarske, prekrivao je splet voćnjaka i vinograda. Ali, sada iz zemlje podno Turbeka niču tajne burne prošlosti, privlačeći predsjednike, profesore i, potencijalno, grupe hodočasnika i turista na mjesto gdje su nevjerovatni događaji oblikovali tok evropske historije.
Mađarski i turski istraživači koji rade na tom području vjeruju da su otkrili grobnicu Sulejmana Veličanstvenog, najmoćnijeg vladara Osmanskog carstva, koji je umro u Szigetvaru početkom septembra 1566. – prije gotovo 450 godina.
Sulejman je umro prirodnom smrću dva mjeseca prije 72. rođendana, samo nekoliko sati prije nego što je njegova velika vojska konačno nadjačala habsburške branitelje dvorca Szigetvar, nakon brutalne i krvave opsade.
Međutim, to je bila Pirova pobjeda: Toliko su veliki bili gubici Osmanlija da su odbacili plan preuzimanja Beča, zbog čega je kasnije francuski diplomata, kardinal Richelieu, nazvao Szigetvar “bitkom koja je spasila civilizaciju”.
Krili vijest o smrti sultana
Strahujući kakva će biti reakcija vojske na vijest o smrti sultana, koji je vladao četiri decenije, Sulejmanovi pomoćnici krili su njegovu smrt i prokrijumčarili njegovo tijelo u Konstantinopolj, za ukop u džamiji Sulejmaniji, čiju je izgradnju sultan naručio.
Ali, temperature su bile visoke, a put kući dug, pa su izvadili srce i druge organe sultana Sulejmana. Prema legendi, stavljeni su u zlatni lijes i ukopani na mjestu njegovog posljednjeg uporišta.
Kako su Osmanlije učvršćivale vladavinu tokom 1570-ih te kako je sve veći broj putnika dolazio da posjeti Sulejmanov mezar, u blizini su izgrađeni džamija, tekija i kasarna. Nastalo je mjesto imena Turbek – od turske riječi “turbe” (mauzoloej).
Kada su Habsburzi preuzeli to područje 1680-ih godina, uništili su ovaj simbol pobjede Osmanlija i tokom narednik vijekova lokacija Sulejmanove grobnice postala je predmet tračeva, špekulacija i legende.
Norbert Pap, profesor geografije u obližnjem univerzitetskom gradu Pecsi, smatra da su neistiniti navodi o lokacijama sultanove grobnice. Prema jednoj teoriji, crkva u Turbeku, izgrađena u 18. vijeku, stoji na mjestu gdje je bila grobnica, dok su, prema drugoj, sultanovi posmrtni ostaci ukopani na mjestu blizu Parka mađarsko-turskog prijateljstva, osnovanog 1994. – na 500. godišnjicu Sulejmanovog rođenja.
“Kada smo počeli ovaj posao, 2012. godine, analizirali smo mnoge stare izvore, istraživali za šta se zemljište koristilo te istraživali lokalnu geografiju, pokušavajući rekonstruirati izgled područja u to vrijeme”, prisjeća se Pap.
“Shvatili smo da lokacija ne može biti na mjestima gdje se nalaze crkva i Park prijateljstva – zaključili smo da je istinsko mjesto više i dalje od dvorca Szigetvar.”
Savremeni hroničari kažu da je Sulejmanov carski šator bio na brdu nad bojnim poljem i okruženom tvrđavom. Crkva i park nemaju takav pogled, a šator je bio postavljen na močvarnom tlu, toplijem nego što je to brdo Turbek.
“Ljudi su shvatili da je ovdje stajalno nešto, jer kada su sadili stabla, ponekad bi udarili u cigle”, objasnio je Pap dok su insekti zujali voćnjacima i vinogradima koji okružuju arheološke iskopine.
“Ponekad su ovdje radili arheolozi. Ranih 1970-ih godina iskopali su nešto za što sada mislimo da je ugao grobnice. Kazali su da je to ‘neka vrsta javne zgrade Osmanlija i da su potrebna dodatna istraživanja’.”
Arheološka istraživanja
Uz državnu finansijsku pomoć iz Mađarske i Turske, Pap i njegov tim počeli su iskopavanja na brdu i uskoro pronašli dijelove osmanskih ruševina.
“Bio je Božić 2014. godine kada smo dobili rezultate geofizičkog istraživanja… Bio sam siguran da je ovo pravo mjesto. Pokazali se se veliki zidovi pod površinom, usmjereni prema Meki.”
Turske kolege potvrđuju Papovu ubijeđenost u tačnost lokacije i dijele njegovo uzbuđenje.
“Rezultati istraživanja obavljenog prije iskopavanja su bili toliko jasni da je to bilo poput čišćenja pijeska sa djelomično vidljive ruševine pod zemljom… Svi smo bili zaista sretni”, rekao je Ali Uzay Peker, profesor arhitektonske historije na Bliskoistočnom tehničkom univerzitetu u Istanbulu.
“Prošle godine iskopan je temelj pravougaone zgrade i identificiran kao mezar sultana Sulejmana. Ove godine džamija i tekija su iskopane”, objasnio je.
“Oruđe [iz 16. vijeka] koje se koristilo svakodnevno, poput novčića, noževa, djelića keramike, cijevi… i način na koji su zgrade bile postavljene podržavaju dokumentaciju, fotografije i tehnološku analizu. Tako da možemo reći da smo otkrili grobnicu sultana Sulejmana Veličanstvenog.”
