19.3 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Zašto BiH nema razvijenu gaming industriju?

    Zašto BiH nema razvijenu gaming industriju?

    Kakvo je stanje u gaming industriji u BiH, a kakva u regionu? Zašto taj vid industrije u našoj zemlji nije razvijen, a postoji potencijal. U Srbiji i Hrvatskoj je stvar dosta složenija i ta industrija daje rezultate ekonomijama tih zemalja.

    Gaming industrija u svijetu ostvaruje vrlo visoke prihode, u našem bližem okruženju također. Koliko vrijedi gaming industrija u BiH ako na našem tržištu imamo desetak kompanija?

    Elsin Uzunović je dio gaming industrije u našoj zemlji i podatke koje je iznio za BiH i nisu optimistični.

    “Nedavno je bilo istraživanje koje je jedan univerzitet kod nas uradio i nekako su tužni podaci. U Srbiji za 2023. godinu je bilo oko 290 miliona eura prihoda, u Hrvatskoj oko 170 miliona eura, a u BiH 1,2 miliona eura. Brojke govore same za sebe, i ono što je još korisnije je koliko je možda ljudi zaposleno u samoj industriji, gdje u BiH imamo oko desetak kompanija, dok se u Srbiji taj broj kreće oko 140 kompanije. Čak i globalni neki brendovi kao EP Games prave zgrade u Srbiji. Istraživanje je pokazalo da sve fali u BiH. Fali nam edukovana radna snaga, radna mjesta, investitori koji će pokrenuti posao. Imamo i nezainteresovanost javnosti koja ne zna previše o toj industriji. Kad neko kaže gaming industrija, oni kažu ‘Ma joj, igraju igrice'”, kaže Uzunović.

    “A to što glumci posuđuju glas u igricama, što postoje scenaristi koji pišu scenarije za igricu, muzika za igricu i što za jedan takav projekat treba da radi između 3.000 i 6.000 ljudi”, pita se Uzunović i nastavlja.

    “Najmanje ti ljudi igraju igrice jer je to posao kao i svaki drugi, ali kod nas kao takav nije prepoznat. Investitori nisu zainteresovani, a imamo konzumente, one koji igraju, i to su pretežno mladi ljudi. Postoji jaz između interesa i onoga što tržište nudi, što rezultira slabim rezultatima na tržištu.”

    Dodaje kako je ovih deset kompanija dobra polazna tačka.

    “Trebamo ih prvo kontaktirati da vidimo šta to oni rade i na koji način im možemo pomoći. Imamo talentovane ljude koji rade za svjetski poznate naslove. Nedavno je bila jedna konferencija gdje su Bosanci i Hercegovci iz Švedske radili na naslovima jedne od najvećih kompanija kao sudirektori kompanije koja je napravila mega popularnu igricu PayDay. Bh. građani su radili na toj igrici, ali ih niko ne prepoznaje jer jednostavno kamera nije upućena na njih.”

    Ko su stvarni konzumenti igrica?

    Šta sve podrazumijeva gaming industrija i ko su najveći konzumenti ove industrije pokušao je objasniti Stefan Filipović iz Banjaluke koji također pripada ovoj industriji u BiH.

    “Postoji pretpostavka da su najveći konzumenti djeca, međutim nije tako. Ipsos je radio jedno istraživanje i anketu gdje su igrači u Evropskoj uniji ljudi između 45 i 60 godina i oni čine preko 30 miliona igrača. U suštini su svi igrači, samo je pitanje da li su to edukativne igre, ratne igre, igre sa više igrača i širok je zaista spektar. U BiH imamo jaku kulturu igranja igara. Ono čemu težimo i što gradimo je da mi u suštini te igre i pravimo.”

    Kako piše Forbes BiH, gaming je postao svojevrstan sociološki fenomen. Kakav je utjecaj ove industrije na mlade, pogotovo na djecu i stvara li zavisost, su najčešća pitanja roditelja.

    “Informisao sam se, i sam koristim neke igrice i ne bježim od toga, i mislim da se trenutno u našem društvu dešava sukob tradicionalnog i savremenog. Moja generacija je odrasla van konteksta tih digitalnih aplikacija, van telefona. Imali smo neki drugi sistem zabave. Sad djeca i mladi ljudi odrastaju u totalno drugim društvenim okolnostima. To je normalno, jer prosto ne možemo tu djecu da vraćamo u rane dvijehiljadite i da samo budu na ulici, livadi, da igraju fudbal, a da budu van tokova i digitalnih aplikacija. Činjenica je i da smo mi ranije imali digitalne aplikacije i pametne telefone da bi ih koristili. Šta je tipično za društvo u BiH, što idemo u dvije krajnosti”, objašnjava sociolog sociolog Vladimir Vasić.

    “Kažemo gameri samo igraju igrice, asocijalni su, da od njih nema bukavlno nikakve koristi i to je ono površno gledanje. Kada dublje uđemo u analizu ove industrije, onda vidimo kakva je tu ekonomska korist i koliko ljudi stoji iza toga što mi gledamo kao finalni proizvod. Opet, ako gledamo drugu krajnost, možemo naravno reći da utiče na mlade ljude ako im je samo to izvor zabave i ako im samo to upotpunjuje slobodno vrijeme ukoliko zanemarju školske obaveze, odnos prema realnosti. Ako posmatramo to s patološke strane, možemo reći da je to jedan oblik zavisnosti. Nažalost, tipično je za nas da mi gledamo samo površno i da poredimo nešto, kako su naši roditelji, kako je ranije bilo. Mi danas živimo u modernom društvu, u digitalnom svijetu i zašto to da ne koristimo”, kazao je sociolog Vladimir Vasić.

    Svako pretjerivanje nosi i posljedice

    Certificirani ekspert za procjenu funkcionalnosti pokreta, Almir Maljević, stručno je objasnio procese koje tijelo prolazi kada sjedi u istom položaju određeno vrijeme.

    “Mene kada pitate iz perspektuive kretanja, svi oni bez obzira koja je njihova dob ili spol, oni u tu aktivnost dolaze sa istim mišićno-koštanim aparatom i sa neuro-mišićnim komunikacijama. Oni dolaze tu sa očima, sa centralnim nervnim sistemom, sa plućima, srcem, disajnim kanalima i uključuju se u aktivnost gdje senzori koji trebaju da daju informacije mozgu, imaju ograničen obim pokreta. Na osnovu toga šta rade oči i njihov pokret, mozak zaključuje šta treba da radi tijelo, da li da se sagnemo, ispravimo, okrenemo itd. Kad sam ja očima u limtiranom pokretu prema unutra, mozak dobija poruku da treba da se sagne, pa dolazi poruka do kičme da ide u fleksiju, moj udisaj je onda vrlo ograničen. To ima svoje refleksije na rad srca, na kardiovaskularni sistem. U igricama je fokus pogleda centriran, vrlo je mali obim pokreta. Kada govorimo o ovim ekstremnijim situacijama, kada neko sjedi po deset sati, tu onda imamo problem pokretljivosti tijela. Moj savjet je da oni koji igraju igrice, imaju i neku aktivnost fizičku aktivnost, lagane treninge za oči, tehnike disanja, kako bi se tijelo resetovalo.”

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Kakvo je stanje u gaming industriji u BiH, a kakva u regionu? Zašto taj vid industrije u našoj zemlji nije razvijen, a postoji potencijal. U Srbiji i Hrvatskoj je stvar dosta složenija i ta industrija daje rezultate ekonomijama tih zemalja.

    Gaming industrija u svijetu ostvaruje vrlo visoke prihode, u našem bližem okruženju također. Koliko vrijedi gaming industrija u BiH ako na našem tržištu imamo desetak kompanija?

    - Reklama -

    Elsin Uzunović je dio gaming industrije u našoj zemlji i podatke koje je iznio za BiH i nisu optimistični.

    - Reklama -

    “Nedavno je bilo istraživanje koje je jedan univerzitet kod nas uradio i nekako su tužni podaci. U Srbiji za 2023. godinu je bilo oko 290 miliona eura prihoda, u Hrvatskoj oko 170 miliona eura, a u BiH 1,2 miliona eura. Brojke govore same za sebe, i ono što je još korisnije je koliko je možda ljudi zaposleno u samoj industriji, gdje u BiH imamo oko desetak kompanija, dok se u Srbiji taj broj kreće oko 140 kompanije. Čak i globalni neki brendovi kao EP Games prave zgrade u Srbiji. Istraživanje je pokazalo da sve fali u BiH. Fali nam edukovana radna snaga, radna mjesta, investitori koji će pokrenuti posao. Imamo i nezainteresovanost javnosti koja ne zna previše o toj industriji. Kad neko kaže gaming industrija, oni kažu ‘Ma joj, igraju igrice'”, kaže Uzunović.

    - Reklama -

    “A to što glumci posuđuju glas u igricama, što postoje scenaristi koji pišu scenarije za igricu, muzika za igricu i što za jedan takav projekat treba da radi između 3.000 i 6.000 ljudi”, pita se Uzunović i nastavlja.

    “Najmanje ti ljudi igraju igrice jer je to posao kao i svaki drugi, ali kod nas kao takav nije prepoznat. Investitori nisu zainteresovani, a imamo konzumente, one koji igraju, i to su pretežno mladi ljudi. Postoji jaz između interesa i onoga što tržište nudi, što rezultira slabim rezultatima na tržištu.”

    Dodaje kako je ovih deset kompanija dobra polazna tačka.

    “Trebamo ih prvo kontaktirati da vidimo šta to oni rade i na koji način im možemo pomoći. Imamo talentovane ljude koji rade za svjetski poznate naslove. Nedavno je bila jedna konferencija gdje su Bosanci i Hercegovci iz Švedske radili na naslovima jedne od najvećih kompanija kao sudirektori kompanije koja je napravila mega popularnu igricu PayDay. Bh. građani su radili na toj igrici, ali ih niko ne prepoznaje jer jednostavno kamera nije upućena na njih.”

    Ko su stvarni konzumenti igrica?

    Šta sve podrazumijeva gaming industrija i ko su najveći konzumenti ove industrije pokušao je objasniti Stefan Filipović iz Banjaluke koji također pripada ovoj industriji u BiH.

    “Postoji pretpostavka da su najveći konzumenti djeca, međutim nije tako. Ipsos je radio jedno istraživanje i anketu gdje su igrači u Evropskoj uniji ljudi između 45 i 60 godina i oni čine preko 30 miliona igrača. U suštini su svi igrači, samo je pitanje da li su to edukativne igre, ratne igre, igre sa više igrača i širok je zaista spektar. U BiH imamo jaku kulturu igranja igara. Ono čemu težimo i što gradimo je da mi u suštini te igre i pravimo.”

    Kako piše Forbes BiH, gaming je postao svojevrstan sociološki fenomen. Kakav je utjecaj ove industrije na mlade, pogotovo na djecu i stvara li zavisost, su najčešća pitanja roditelja.

    “Informisao sam se, i sam koristim neke igrice i ne bježim od toga, i mislim da se trenutno u našem društvu dešava sukob tradicionalnog i savremenog. Moja generacija je odrasla van konteksta tih digitalnih aplikacija, van telefona. Imali smo neki drugi sistem zabave. Sad djeca i mladi ljudi odrastaju u totalno drugim društvenim okolnostima. To je normalno, jer prosto ne možemo tu djecu da vraćamo u rane dvijehiljadite i da samo budu na ulici, livadi, da igraju fudbal, a da budu van tokova i digitalnih aplikacija. Činjenica je i da smo mi ranije imali digitalne aplikacije i pametne telefone da bi ih koristili. Šta je tipično za društvo u BiH, što idemo u dvije krajnosti”, objašnjava sociolog sociolog Vladimir Vasić.

    “Kažemo gameri samo igraju igrice, asocijalni su, da od njih nema bukavlno nikakve koristi i to je ono površno gledanje. Kada dublje uđemo u analizu ove industrije, onda vidimo kakva je tu ekonomska korist i koliko ljudi stoji iza toga što mi gledamo kao finalni proizvod. Opet, ako gledamo drugu krajnost, možemo naravno reći da utiče na mlade ljude ako im je samo to izvor zabave i ako im samo to upotpunjuje slobodno vrijeme ukoliko zanemarju školske obaveze, odnos prema realnosti. Ako posmatramo to s patološke strane, možemo reći da je to jedan oblik zavisnosti. Nažalost, tipično je za nas da mi gledamo samo površno i da poredimo nešto, kako su naši roditelji, kako je ranije bilo. Mi danas živimo u modernom društvu, u digitalnom svijetu i zašto to da ne koristimo”, kazao je sociolog Vladimir Vasić.

    Svako pretjerivanje nosi i posljedice

    Certificirani ekspert za procjenu funkcionalnosti pokreta, Almir Maljević, stručno je objasnio procese koje tijelo prolazi kada sjedi u istom položaju određeno vrijeme.

    “Mene kada pitate iz perspektuive kretanja, svi oni bez obzira koja je njihova dob ili spol, oni u tu aktivnost dolaze sa istim mišićno-koštanim aparatom i sa neuro-mišićnim komunikacijama. Oni dolaze tu sa očima, sa centralnim nervnim sistemom, sa plućima, srcem, disajnim kanalima i uključuju se u aktivnost gdje senzori koji trebaju da daju informacije mozgu, imaju ograničen obim pokreta. Na osnovu toga šta rade oči i njihov pokret, mozak zaključuje šta treba da radi tijelo, da li da se sagnemo, ispravimo, okrenemo itd. Kad sam ja očima u limtiranom pokretu prema unutra, mozak dobija poruku da treba da se sagne, pa dolazi poruka do kičme da ide u fleksiju, moj udisaj je onda vrlo ograničen. To ima svoje refleksije na rad srca, na kardiovaskularni sistem. U igricama je fokus pogleda centriran, vrlo je mali obim pokreta. Kada govorimo o ovim ekstremnijim situacijama, kada neko sjedi po deset sati, tu onda imamo problem pokretljivosti tijela. Moj savjet je da oni koji igraju igrice, imaju i neku aktivnost fizičku aktivnost, lagane treninge za oči, tehnike disanja, kako bi se tijelo resetovalo.”

    Zenica
    overcast clouds
    19.3 ° C
    19.3 °
    19.3 °
    93 %
    0.1kmh
    99 %
    čet
    32 °
    pet
    33 °
    sub
    31 °
    ned
    32 °
    pon
    23 °