U Prijedoru je danas nizom prigodnih sadržaja obilježena 31. godišnjica najvećeg zločina u logoru smrti ‘Keraterm’, u kojem je tokom ljetnih mjeseci 1992. godine bilo zatočeno oko tri hiljade civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.
Naime, samo u noći sa 23. na 24. juli 1992. godine u Keratermu, pored Omarske i Trnopolja, jednom od najozlogašenijih logora u prijedorskoj regiji, brutalno je likvidirano oko 200 logoraša, a radi se o masakru koji je i Haški tribunal (ICTY) proglasio jednim od najtežih pojedinačnih zločina koji su počinjeni u Bosni i Hercegovini tokom rata (1992-1995.).
Posmrtni ostaci ubijenih u logoru Keraterm pronađeni su u masovnim grobnicama Stari Kevljani, Jakarina Kosa i Tomašica, a za brojnim se još traga.
Kako je tokom obilježavanja tužne godišnjice istaknuto, njegovanje sjećanja na ovaj i slične zločine, te istrajavanje na istini o dešavanjima tokom rata u Bosni i Hercegovini, trajna su obaveza preživjelih kako se nešto slično nikome i nikada ne bi ponovilo.
Imperativ istrajavanja na istini i zadovoljenju pravde potcrtao je i predsjednik Saveza logoraša u BiH Seid Omerović, koji je kazao kako sve ono na čemu ova organizacija zajedno sa članicama od 1996. godine insistira, zapravo, predstavlja doprinos antifašizmu i borbi za jedinstvenu državu koja će biti jednako komotna za sve narode i građane u Bosni i Hercegovini. Podsjetio je kako dešavanja u Keratermu svjedoče o strahotama kojima su bili izloženi logoraši suočeni s fašizmom, te planskom djelovanju u tom kontekstu, kao i da njegovanje sjećanja na ovaj i druge zločine na cijelom području Bosne i Hercegovine govore o postojanju snaga, spremnih da se odupru pošasti fašizma.
“Savez logoraša u Bosni i Hercegovini, a i logoraši nemaju nikakvih dilema da ono što radimo jeste borba za istinu i pravdu i za sve iskrene i pravedne ljude”, kazao je Omerović, napominjući kako od tog cilja nikada neće odustati.
Na upit o tome šta je to što danas najviše tišti bivše logoraše, predsjednik Saveza logoraša u BiH bio je decidan, rekavši kako je to nepostojanje zakona o zaštiti žrtava ratne torture.
Predsjednik Regionalnog saveza logoraša regije Banja Luka Mirsad Duratović je kazao kako su sudionici obilježavanja tužne godišnjice, pored sjećanja na ubijene logoraše i odavanja počasti žrtvama, na lokalitet logora Keraterm došli da osvježe vlastito pamćenje.
“Istovremeno, okupili smo se na ovom mjestu kako bi poslali poruku svim počiniocima zločina u logoru Keraterm da ih nismo zaboravili i da nećemo odustati od njihovog procesuiranja i svjedočenja, te da ćemo, zasigurno, istrajati na tome da svako ko je odgovoran za brojne zločine u tom logoru bude izveden pred lice pravde”, poručio je Duratović.
Podsjetimo, Haški tribunal je ovaj masakr proglasio jednim od najstravičnijih zločina koji su počinjeni tokom rata u Bosni i Hercegovini. Do danas su evidentirana 371 ubijena logoraša ovog logora. Najveći broj ubijenih, njih 350 je sa područja lijeve obale Sane, odnosno Mataruškog Brda.
Za zločine u logoru Keraterm osuđeno je devet osoba iz Prijedora.
Pred Haškim tribunalom osuđeni su Duško Sikirica na 15 godina zatvora, Zoran Žigić na 25 godina, Duško Tadić, osuđen između ostalih zločina i za Keraterm, na 20 godina, Predrag Banović na osam godina, Dragan Kolundžija osuđen na tri godine, Damir Došen na pet godina, Milojica Kos, osuđen između ostalih zločina i za Keraterm, na osam godina.
Pred Sudom Bosne i Hercegovine osuđeni su Dušan Fuštar na devet godina i Duško Knežević na 31 godinu zatvora.
Zločini počinjeni u logoru Keraterm bili su i dio optužnica protiv presuđenih ratnih zločinaca Biljane Plavšić, osuđene na 11 godina, Momčila Krajišnika, osuđenog na 20 godina, Radoslava Brđanina, osuđenog na 30 godina, Miće Stanišića, osuđenog na 22 godine i Stojana Župljanina, osuđenog na 22 godine zatvora.
Svi presuđeni, osim dva stražara, su osuđeni po komandnoj odgovornosti što znači da direktni izvršioci zločina, ubice, nisu još uvijek procesuirani.
