Prije samo nekoliko godina, igranje video igara u Bosni i Hercegovini bilo je sinonim za gubljenje vremena. Danas, zahvaljujući viziji i ustrajnosti pojedinaca, esport scena u BiH ne samo da postoji, već proizvodi profesionalne igrače, organizuje međunarodne turnire i prodaje prava na takmičenja stranim tržištima.
Jedan od najzaslužnijih za tu transformaciju je Goran Kuzmić, generalni sekretar Esport saveza BiH i predsjednik Esport saveza Republike Srpske, koji je za Forbes BiH otvoreno govorio o putu od ideje do respektabilne esport industrije u zemlji.
“Posljednjih sedam ili osam godina trudili smo se legalizovati esport u BiH, što je bio izuzetno težak proces”, prisjeća se Kuzmić.
“Ključni trenutak bio je 2022. kada smo uspjeli formirati Esport savez Republike Srpske. Vlada RS je promijenila zakon i uvrstila esport kao sport, što nam je otvorilo vrata za dalje korake.”
Nedugo zatim, u saradnji s kolegama iz Federacije BiH, formiran je Esport savez Bosne i Hercegovine, čime je stvoren krovni okvir za dalje aktivnosti.
“Nakon toga smo osnovali klubove, pokrenuli prvu profesionalnu ligu i zaposlili prve profesionalne igrače”, dodaje Kuzmić.
Od 50 KM dnevno do 3.000 eura mjesečno
Kada je pokrenuta profesionalna liga, igrači su u Modriči za sedam sati igranja dnevno zarađivali oko 40 do 50 KM. Danas, priča je sasvim drugačija.
“Danas naši momci zarađuju i do 100 eura dnevno. Imaju profesionalne ugovore s bonusima i mogu da dostignu zaradu i do 3.000 eura mjesečno, što je za bh. prilike veoma ozbiljna plata”, kaže Kuzmić.
Bh. esport scena više nije ograničena samo na domaće tržište. Kuzmić je osnivač i Adriatic League koja je uspjela ući u sistem globalne distribucije prava, po uzoru na NBA ili italijansku Serie A.
“Prodali smo prava naše lige na strana tržišta. To je sada jedan od glavnih izvora finansiranja uz podršku sponzora. Na taj način plaćamo naše igrače”, ističe Kuzmić.
Iako se esport u BiH razvija velikom brzinom, fizička infrastruktura i dalje je ozbiljan problem.
“Organizovali smo međunarodni turnir na Jahorini gdje je učestvovalo 20 reprezentacija iz cijelog svijeta. Smještaj je bio dobar, ali smo morali improvizovati hale jer ne postoji infrastruktura prilagođena esportu”, upozorava Kuzmić.
Ipak, stvari se mijenjaju. Sve više gradova u BiH prepoznaje potencijal esporta kao alata za privlačenje turista i razvoj lokalne ekonomije.
Od aprila ove godine, Esport savez BiH postao je punopravni član Olimpijskog komiteta BiH, što je dodatna potvrda značaja esporta.
“Sljedeće godine Saudijska Arabija organizuje Olimpijske igre u Rijadu, ali još uvijek čekamo potvrdu naslova igara koje će biti u programu. Olimpijski komitet ne dopušta naslove s nasiljem, pa očekujemo listu uskoro kako bismo započeli kvalifikacije i formirali reprezentaciju BiH”, navodi Kuzmić.
Esport još nije za svakoga – ali bi mogao biti
Iako sve djeluje impresivno, Kuzmić upozorava da esport još nije toliko razvijen da svi mogu živjeti od njega. Treninzi traju po deset sati dnevno, a bez adekvatne finansijske podrške, to mnogima ostaje nedostižno.
“Roditelji vas neće podržati ako ne možete da živite od igranja igrica, ma koliko talentovani bili. Zato je važno uvesti esport u obrazovni sistem, gdje bi se filtrirali talenti i omogućilo im se profesionalno usmjeravanje. Nažalost, državne podrške trenutno nema”, zaključuje Kuzmić.
Bh. esport nije više samo “igranje igrica”. Riječ je o ozbiljnoj industriji koja stvara nova radna mjesta, dovodi strane investicije i razvija nove talente. U zemlji koja je često na periferiji svjetskih trendova, esport je možda jedno od rijetkih područja gdje BiH ima potencijal da bude među vodećima.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
