Uprava i Sindikat kompanije Nova Željezara Zenica upozorili su na ozbiljno pogoršanje stanja u ovoj industriji, navodeći da daljnje odgađanje odluka nadležnih institucija direktno ugrožava opstanak proizvodnje i hiljade radnih mjesta.
Na konferenciji za medije istaknuto je da je povod za obraćanje javnosti zahtjev Vlade Federacije BiH za izradu “novog prijedloga mjera” u vezi s uvozom čelika i reciprocitetom u regionalnoj trgovini, što, prema njihovim navodima, dodatno prolongira rješenja koja su već prošla institucionalnu proceduru.
Uprava i Sindikat tvrde da je Nova Željezara u protekla tri mjeseca provela opsežne analize tržišta čelika u BiH, u koje su bile uključene sve relevantne institucije – od entitetskih vlada do Uprave za indirektno oporezivanje i privrednih komora. Na osnovu tih analiza, kako navode, donesena je pozitivna ocjena za uvođenje privremenih zaštitnih mjera u trajanju od 200 dana.
Međutim, iako se ta tačka našla na dnevnom redu Vijeća ministara BiH 18. februara, odluka je odgođena.
– Već tada je bilo evidentno da postoje snažni pritisci određenih interesnih struktura kojima zaštita domaće proizvodnje ne odgovara – navodi se u saopštenju kompanije.
Dodatnu neizvjesnost, kako ističu, izaziva promjena stava Vlade Federacije BiH, koja je krajem januara ove godine dala pozitivnu ocjenu za uvođenje zaštitnih mjera, da bi već krajem februara zatražila izradu novog prijedloga.
– Postavlja se legitimno pitanje kako je odluka, donesena uz saglasnost svih nadležnih institucija i nakon iscrpnih analiza, mogla biti poništena u roku od nekoliko sedmica, te šta se to suštinski promijenilo u ekonomskim pokazateljima – poručuju iz Željezare.
Uprava: “Situacija alarmantna, tražimo samo ravnopravne uslove”
Suvlasnik i generalni direktor Ahmed Hamzić kazao je da administrativna odugovlačenja ostavljaju direktne i nenadoknadive posljedice na poslovanje fabrike.
– Imajući u vidu da je Vlada FBiH vlasnik osam posto, imamo utisak da su njihove aktivnosti veoma pasivne. U posljednja četiri mjeseca imali smo samo jedan sastanak. Očekivali smo veću podršku – rekao je Hamzić.
Istakao je da kompanija ne traži finansijsku pomoć, već osnovne uslove za rad.
– Ne tražimo subvencije, nego da ono što proizvedemo možemo prodati na domaćem tržištu. Mi smo jedina država koja ima vlastitu proizvodnju čelika, a da nije zaštićena – naglasio je.
Predsjednik Sindikata Rašid Fetić upozorio je na ozbiljnu zabrinutost među radnicima.
– Sindikat je možda i najviše zabrinut u posljednjih 20 godina. Bojimo se da je ovo izdisaj crne metalurgije u BiH. Ako ne bude reakcije, očigledno ćemo morati uzeti stvari u svoje ruke – kazao je Fetić.
Problem uvoza i izostanka zaštite domaće proizvodnje
Direktor prodaje i marketinga Saša Božić ukazao je na kontinuirani rast uvoza čelika i narušenu konkurentnost domaće proizvodnje.
– Podaci Zavoda za statistiku pokazuju da godinama raste uvoz čelika i proizvoda koje i mi proizvodimo. Međunarodni ugovori dozvoljavaju uvođenje zaštitnih mjera do 200 dana, ali mi ih nemamo – naveo je Božić.
Posebno je problematizirao nepostojanje sistema kontrole kvaliteta uvezenog čelika.
– Sav čelik koji ulazi u BiH dolazi bez ikakve kontrole kvaliteta, dok mi za izvoz u EU moramo ispunjavati stroge standarde. Naši proizvodi su certificirani i zadovoljavaju evropske kriterije – istakao je.
Dodao je da kapaciteti Željezare premašuju potrebe domaćeg tržišta.
– Naš kapacitet visoke peći je milion tona godišnje, a trenutno proizvodimo oko 600 hiljada, od čega pola ide na domaće tržište. Tvrdnje da ne možemo zadovoljiti tržište su netačne – poručio je.
U pitanju hiljade radnih mjesta i cijeli industrijski lanac
Iz kompanije upozoravaju da se ne radi samo o jednoj fabrici, nego o cijelom lancu privrede.
– Više od 10.000 radnih mjesta direktno i indirektno zavisi od stabilnosti proizvodnje čelika. U pitanju su željeznice, rudnici, energetski i komunalni sistemi, te stotine firmi širom zemlje – navodi se u saopštenju.
Uprava ističe da su u posljednja tri mjeseca postignuti konkretni pomaci, uključujući finansijsku stabilizaciju, smanjenje troškova i modernizaciju proizvodnje, ali da bez institucionalne podrške ti rezultati neće biti dovoljni.
Rok do maja
Direktor Hamzić upozorio je da kompanija više ne može ulaziti u velike nabavke bez sigurnosti plasmana proizvoda.
– Ne možemo preuzeti rizik kupovine tri broda koksa u vrijednosti od oko 50 miliona dolara, jer nema garancije da ćemo robu moći prodati. Time bismo ugrozili likvidnost cijele grupacije – rekao je.
Dodao je da postojeće zalihe omogućavaju rad najduže do 1. maja.
– Nakon toga slijedi obustava proizvodnje, a posljedično i stečaj Toplane Zenica, rudnika u Prijedoru i drugih kompanija koje zavise od nas – upozorio je.
Naglasio je da bi gašenje visoke peći imalo dugoročne posljedice.
– Kada se visoka peć ugasi, to nije kratka pauza. To je praktično kraj proizvodnje – kazao je.
Poziv institucijama: “Dođite pred radnike i objasnite odluke”
Uprava i Sindikat javno su pozvali predstavnike vlasti da dođu u Željezaru i direktno odgovore radnicima.
Poziv je upućen premijeru Federacije BiH Nerminu Nikšiću, nadležnim ministrima na državnom i entitetskom nivou, predstavnicima Vijeća ministara BiH, kao i lokalnim vlastima.
– Pozivamo ih da dođu u fabriku u srijedu, 4. marta u 12 sati i jasno objasne šta se desilo u proteklih nekoliko sedmica – poručeno je.
Direktor Hamzić u obraćanju radnicima naglasio je da je riječ o “biti ili ne biti” za domaću industriju.
– Ovdje se ne radi samo o 1.900 radnika Željezare. Radi se o kičmi bosanske industrije. Ako se odluka ne promijeni u narednih sedam dana, nećemo moći obezbijediti nove isporuke koksa i bit ćemo primorani zaustaviti proizvodnju – rekao je.
Dodao je da kompanija ne traži privilegije, već ravnopravne uslove.
– Ne tražimo milostinju. Tražimo da država zaštiti domaću proizvodnju i radna mjesta – poručio je.
Na kraju, iz Nove Željezare Zenica postavljaju pitanje koje, kako navode, ostaje bez odgovora:
– U čijem interesu se donose ovakve odluke i čije interese treba da štiti Vlada Federacije Bosne i Hercegovine?
