Nakon prestanka proizvodnje u Koksari u Lukavcu, rudniku Ljubija kod Prijedora, te u Zeničkoj Željezari, obje željezničke kompanije u Bosni i Hercegovini ostale su bez važnih komitenata i višemilionskog prihoda. Željeznice Republike Srpske, na primjer, izgubile su 60 posto svojih prihoda, kaže njihov direktor.
Teretni vozovi Željeznica Republike Srpske više ne prevoze željeznu rudu nego staro željezo. Na kolosjecima su i kompozicije za prevoz nafte.
“Vozimo rudu iz Prijedora, glinu, za Italiju, tako da ima vozova, ali mi smo imali na dnevnoj bazi 4500 tona robe prevoza, pet do šest vozova konstantno. Mi sad ne možemo tako lako nadoknaditi jednim vozom u toku sedmnice ili dva voza, tri voza u toku sedmice, dnevnu količinu koja je išla”, ističe v.d. generalnog direktora Željeznica RS Dragan Zelenković.
Spomenuti transporti ne mogu nadomjestiti izgubljene prihode poslije prestanka proizvodnje u Lukavcu, Prijedoru i Zenici.
“Stajanjem prvo Koksare izgubili smo nekih pet miliona maraka prihoda na godišnjem nivou. Stajanjem Željezare i Rudnika izgubili smo još dodatno. Zajedno sa Koksarom i Rudnikom, 60 posto prihoda je bilo od tog transporta”, kaže Dragan Zelenković.
“Ono što je ostalo roba, to je relativno malo za potrebe nekih privatnih firmi i privatnih operatera, a sama Željezara, Rudnik Koksara, to su bili naši osnovni komitenti. Samim gašenjem i mi smo došli u situaciju propasti”, kaže predsjednik Samostalnog sindikata mašinovođa ŽRS Simo Cvjetković.
Likvidnost preduzeća ranije je ugrozila Vlada Republike Srpske, koja je prije tri godine smanjila grant za Željeznice sa 20 na 10 milliona maraka.
“Ono što sad Vlada treba da pokaže, to je da pokaže volju za opstanak Željeznica u ovoj organizaciji kakva jeste, znači da se uključi maksimalno”, smatra predsjednik Sindikata željezničara RS Jelenko Dobraš.
Ni prije propasti teške industrije prihodi entitetskih Željeznica nisu bili dovoljni za normalno funkcionisanje.
U Željeznicama Republike Srpske zaposleno je oko 1700 ljudi. Samo za isplatu plata neophodno je nešto više od četiri miliona maraka. U problemima su i Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine, s kojima Željeznice RS traže rješenje.
“Imamo najavu prevoza kontejnerskog saobraćaja u koje su uključeni Luka Ploče, Željeznice Federacije, Željeznice RS, kao i Konzorcijum Logistika BiH”, ističe potpredsjednik Samostalnog sindikata saobraćajno-trasnportne djelatnosti Goran Petković.
“Mi se nadamo da će nekakav razum prevladati, da će ta strateška preduzeća, bez obzira u kojoj su svoji bila, da li u privatnoj, da li u državnoj, da će ona zaživiti, da će se ta privreda oporaviti i da će Željeznice imati prevoz”, kaže predsjednik Samostalnog sindikata mašinovođa ŽRS Simo Cvjetković.
U Upravi preduzeća u Doboju prate inicijativu Federalne vlade o pokretanju proizvodnje u Željezari, dok traže druga rješenja.
“Neka dva strateška cilja ŽRS jeste da otvore tranzit Ploče – srednja Evropa i Ploče prema Istočnoj Evropi, a drugi je da pokušamo robu koja ide Koridorom 10 kroz Hrvatsku, pokušamo da preusmjerimo na rutu 9 a, to je koridor koji ulazi na Dobrljin, a izlazi na Zvorniku”, navodi v.d. generalnog direktora ŽRS Dragan Zelenković.
Transporti kojima se sada nadaju željezničari, izvjesno je, ne mogu tako brzo biti realizovani. U obje željezničke kompanije u Bosni i Hercegovini radi blizu 4200 ljudi.
