Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na današnjoj hitnoj sjednici raspravlja o prijedlogu mjera za zaštitu domaće proizvodnje čelika i proizvoda od čelika, nakon što je, kako su naveli predlagači inicijative, u kompaniji Nova Željezara Zenica započeo proces gašenja integralne proizvodnje, čime je direktno ugroženo više od 1.200 radnih mjesta, te hiljade dodatnih u povezanim sektorima.
Predlagači hitne sjednice iz Kluba SDA upozorili su da je riječ o jednom od najtežih industrijskih izazova u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini, navodeći da je obustava rada u zeničkoj željezari posljedica izostanka pravovremene reakcije državnih institucija na povećan uvoz čelika i čeličnih proizvoda.
U ime predlagača, zastupnik Nermin Mandra kazao je da su institucije BiH pokazale institucionalnu tromost, političku nezainteresiranost i ozbiljno nerazumijevanje dubine problema, ističući da je sjednica sazvana gotovo mjesec nakon što je SDA zatražila hitno zasjedanje.
Naglasio je da problem Željezare Zenica prevazilazi okvire jedne kompanije, jer, kako je kazao, direktno utječe na rudnike, željeznički i transportni sektor, građevinsku industriju, lokalne budžete i ukupnu ekonomsku stabilnost centralnog dijela Bosne i Hercegovine.
“Dok evropske države aktivno štite svoju čeličnu industriju kroz subvencije, energetske pakete i zaštitne trgovinske mjere, Bosna i Hercegovina ostavlja utisak zemlje koja pasivno posmatra urušavanje vlastitih proizvodnih kapaciteta”, rekao je Mandra.
Dodao je da je Vijeće ministara BiH imalo prostor djelovati kroz mehanizme vanjskotrgovinske politike, carinskih mjera i koordinacije s entitetskim vlastima, ali da su aktivnosti ostale bez konkretnih rezultata.
Predložio je zaključak kojim bi se Vijeće ministara BiH obavezalo da, u saradnji s entitetskim vladama, hitno kreira mjere za očuvanje proizvodnje čelika i zaštitu radnih mjesta u toj industriji.
Tokom diskusije, poslanik Šemsudin Mehmedović otvorio je pitanje privatizacije Željezare Zenica i odgovornosti institucija za, kako je naveo, dugogodišnje nepoštivanje ugovornih obaveza nakon ulaska kompanije ArcelorMittal u vlasničku strukturu.
Podsjetio je da je ArcelorMittal 2004. godine preuzeo većinski udio u tadašnjem BH Steelu za simboličan iznos od dva američka dolara, uz obećanja o investicijama, povećanju proizvodnje i zapošljavanju, koja, prema njegovim riječima, nikada nisu u potpunosti realizovana.
“Do 2018. godine uloženo je oko 120 miliona dolara, umjesto planiranih 195 do 215 miliona, dok je proizvodnja dostigla oko 700.000 tona čelika umjesto planiranih dva do 2,5 miliona tona”, naveo je Mehmedović.
Kazao je i da je Vlada Federacije BiH zadržala osam posto vlasništva jer novi vlasnik nije ispunio preuzete obaveze, postavljajući pitanje zbog čega institucije nisu insistirale na provođenju ugovora o privatizaciji niti pokretale sporove zbog njegovog neispunjavanja.
Mehmedović je ocijenio da se sada pokušavaju sanirati posljedice dugogodišnjih pogrešnih odluka, upozoravajući da je ugroženo oko 2.000 radnih mjesta, kao i poslovanje brojnih kompanija povezanih sa metalnim i transportnim sektorom.
Predlagači sjednice naveli su da je analiza nadležnih institucija pokazala značajan rast uvoza pojedinih proizvoda od čelika tokom 2025. godine, uključujući povećanje uvoza armaturnih mreža od gotovo 193 posto u odnosu na prosjek prethodne četiri godine, što domaće proizvođače dovodi u neravnopravan položaj.
Poslanik Saša Magazinović je kazao da se pitanje Nove željezare Zenica ne može posmatrati samo kao problem jednog privrednog društva, već kao pitanje industrijske politike, zaštite domaće proizvodnje i sposobnosti države da reagira kada je ugrožen čitav ekonomski lanac.
Istaknuo je da zaustavljanje proizvodnje čelika direktno pogađa željeznice u oba entiteta, elektroenergetski sektor, rudnike, transportne firme i lokalne zajednice, upozoravajući da posljedice prevazilaze okvire same kompanije.
Magazinović je podsjetio da je prošle godine zaključen ugovor kojim je kompanija HP Zvornik Pavgord Foča preuzela većinski udio u ArcelorMittalu Zenica i ArcelorMittalu Prijedor, te da je Konkurencijsko vijeće BiH u oktobru odobrilo koncentraciju.
Naglasio je da je taj proces regulatornim institucijama predstavljen kao razvojni projekat koji podrazumijeva modernizaciju proizvodnje, razvoj industrijskog parka, nova zapošljavanja, jačanje izvoza i usklađivanje s evropskim ekološkim standardima.
“Koncentracija nije predstavljena kao transakcija nakon koje će uslijediti zaustavljanje proizvodnje, gašenje rudarenja i stečajni postupci. Upravo zato kasniji razvoj događaja otvara vrlo ozbiljna pitanja”, rekao je Magazinović.
Dodao je da posebno zabrinjava činjenica da je prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u Novoj željezari Zenica podnesen još 17. decembra, prije objave odluke Konkurencijskog vijeća o dopuštanju koncentracije, zbog čega, kako je naveo, postoji opravdan javni interes da se preispita da li su planovi predstavljeni tokom procesa preuzimanja bili realni.
