Prijedlog nacrta budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2026. godinu nije dobio potrebnu podršku na sjednici Predsjedništva BiH, zbog čega će biti vraćen na doradu Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Prema nezvaničnim informacijama, za predloženi budžet glasala je Željka Cvijanović , protiv je bio Željko Komšić , dok je Denis Bećirović ostao suzdržan.
S obzirom na to da prijedlog nije dobio potrebnu podršku, budžetski dokument sada se vraća Vijeću ministara BiH, koje ga je usvojilo prije dvije sedmice, radi eventualnih korekcija i ponovnog upućivanja u proceduru.
Budžet planiran na 1,58 milijardi KM
Predloženim dokumentom bili su planirani ukupni rashodi u iznosu od oko 1,58 milijardi konvertibilnih maraka, uključujući finansiranje institucija Bosne i Hercegovine i servisiranje međunarodnih obaveza države. Nakon sjednice oglasio se ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić , koji je potvrdio da budžet nije usvojen.
Amidžić je naveo da razumije ozbiljne finansijske probleme s kojima se suočava BHRT , ali je istakao da se slični izazovi javljaju i u drugim javnim preduzećima i ustanovama širom zemlje.
„Svjestan sam teške finansijske situacije u BHRT-u, ali postoje i druga preduzeća i institucije koje se nalaze u vrlo složenom položaju, poput Željezare Zenica ili Vodovoda u Banjoj Luci“, rekao je Amidžić. Ministar finansija naglasio je da se pitanja poslovanja javnih preduzeća ne mogu direktno povezivati s budžetom institucija BiH.
Prema njegovim riječima, budžet institucija Bosne i Hercegovine prvenstveno služi za finansiranje državnih institucija i izvršavanje međunarodnih obaveza koje BiH ima prema svojim partnerima i kreditorima.
Govoreći o razlozima zbog kojih budžet nije dobio podršku, Amidžić je ocijenio da su politički faktori imali značajnu ulogu u cijelom procesu. Kritikovao je i ranija kašnjenja u radu Fiskalnog vijeća BiH, navodeći da je odgađanje sjednica tog tijela otežalo usvajanje globalnog fiskalnog okvira, koji predstavlja osnov za izradu budžeta na državnom nivou.
Upozorenje zbog kašnjenja digitalizacije carinskog sistema
Amidžić je upozorio da bi neusvajanje budžeta moglo imati posljedice i na realizaciju pojedinih važnih projekata. Kao primjer naveo je uvođenje Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS), koji bi trebao modernizirati carinske procedure i ubrzati protok robe preko graničnih prijelaza Bosne i Hercegovine.
Prema njegovim riječima, BiH se nalazi u završnim fazama implementacije ovog sistema, a eventualna kašnjenja mogla bi usporiti proces digitalizacije.
„Digitalizacija bi omogućila brži prolazak robe i smanjila vrijeme čekanja prevoznika na granicama, što je od velikog značaja za privredu“, rekao je Amidžić.
Neslaganja oko finansiranja BHRT-a
Prema informacijama koje su se pojavile nakon sjednice, jedan od razloga zbog kojih budžet nije dobio potrebnu podršku moglo bi biti pitanje finansiranja BHRT-a. Navodno je Bećirović smatrao da predloženi budžet ne predviđa dovoljno sredstava za javni servis Bosne i Hercegovine, koji se već duži period suočava s ozbiljnim finansijskim poteškoćama.
Iako zvanično obrazloženje glasanja još nije objavljeno, pitanje stabilnog finansiranja BHRT-a posljednjih mjeseci predstavlja jednu od tema oko koje postoje različiti stavovi među političkim akterima na državnom nivou.
Nakon što je nacrt budžeta vraćen Vijeću ministara BiH, očekuje se da će uslijediti dodatne konsultacije i moguće izmjene dokumenta prije nego što se ponovo nađe pred Predsjedništvom Bosne i Hercegovine.
