Redatelj i filmski producent Janek Sobierajski oglasio se o Bartłomieju Krakowiaku, poljskom državljaninu osumnjičenom za skrnavljenje vjerskih objekata i paljenje vanjskog oltara u Međugorju.
Sobierajski je režirao film “Powołany 2”, u kojem je Krakowiak bio jedan od protagonista dokumentarnog dijela i govorio o svom životu i vjerskom obraćenju. Redatelj je naglasio da osumnjičenog lično poznaje te je pozvao javnost da ga ne osuđuje prije nego što nadležni organi završe postupak.



Policija je 31-godišnjeg Poljaka uhapsila na području Zapadnohercegovačkog kantona, a dovodi ga u vezu s incidentima koji su se u ranim jutarnjim satima 28. jula dogodili na više lokacija u Međugorju.
Na Podbrdu je oštećen kip Gospe i ispisan uvredljiv sadržaj, a nedugo nakon toga zapaljen je vanjski oltar crkve svetog Jakova.
Policija ga sumnjiči za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, oštećenje ili rušenje vjerskih objekata te izazivanje opće opasnosti.
Sobierajski je u objavi na Facebooku podsjetio da je osumnjičeni ranije bio poznat po javnom svjedočenju o svom vjerskom obraćenju.
“Zašto o ovome pišem? Zato što je u ovakvim trenucima vrlo lako donijeti presudu. Dovoljno je pogledati internet, koji je pun oštrih komentara, osuda te objavljivanja fotografije i ličnih podataka čovjeka koji se našao u dramatičnom trenutku svog života”, napisao je.
Sobierajski tvrdi da je Bartłomieja lično upoznao tokom snimanja filma “Powołany 2”, u kojem je prikazana i njegova životna priča.
“Proveli smo nekoliko dana zajedno na snimanju. Tada je bio u potpuno drugačijem periodu svog života, i privatno i duhovno. Mnogi se danas pitaju kako je moguće da je učinio nešto takvo. Ne znam sve odgovore”, naveo je.
Prolazio kroz ozbiljne životne i psihičke probleme
Redatelj je u objavi iznio niz tvrdnji o privatnom životu i psihičkom stanju osumnjičenog. Prema njegovim riječima, Bartłomiej se duže vrijeme suočavao s ozbiljnim psihičkim problemima koji su možda zahtijevali psihijatrijsko liječenje.
Sobierajski tvrdi i da je odrastao u disfunkcionalnoj porodici te da je posljedice teškog djetinjstva nosio godinama.
“Nedavno mu se raspao brak, potom je izgubio posao, a zatim su uslijedile nove životne krize koje su samo produbile njegovu patnju. Otišao je u inozemstvo. Više sam puta razgovarao s njim telefonom. Nažalost, nije želio prihvatiti pomoć”, napisao je.
Riječ je o tvrdnjama koje je Sobierajski iznio na osnovu njihovog poznanstva. U dosad objavljenim službenim informacijama policije i tužilaštva nema podataka o zdravstvenom stanju osumnjičenog.
Redatelj je naglasio da teške lične okolnosti ne mogu biti opravdanje za vandalizam i skrnavljenje vjerskih objekata.
“To, naravno, ni na koji način ne opravdava ono što se dogodilo. Skrnavljenje ostaje nešto veoma bolno. No prije nego što osudimo čovjeka, vrijedi se sjetiti da se iza njegovih postupaka može skrivati drama koja nije vidljiva na prvi pogled”, napisao je.
Pozvao je na duhovnu podršku osumnjičenom, ali ne i na umanjivanje ozbiljnosti djela za koja ga policija sumnjiči.
“Ne tražim opravdavanje zla, nego milosrđe prema čovjeku koji, kako vjerujem, silno treba Božiju milost, pomoć i ljude koji neće prestati vjerovati da još može ustati”, naveo je.
Na kraju objave Sobierajski je poručio da hapšenje i krivični postupak ne moraju predstavljati posljednje poglavlje u životu osumnjičenog.
“Vjerujem da Bog može pisati ravno i po najkrivljim crtama te da ovo ne mora biti posljednje poglavlje njegovog života. Možemo mu pomoći da promijeni svoju priču”, napisao je Sobierajski.
Osumnjičenog bi trebao ispitati dežurni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine, koji će odlučiti hoće li zatražiti određivanje pritvora.
Policija ga sumnjiči za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, oštećenje ili rušenje vjerskih objekata te izazivanje opće opasnosti.
Za teži oblik izazivanja vjerske mržnje, koji obuhvata izlaganje poruzi vjerskih simbola, oštećivanje stvari ili skrnavljenje spomenika i obilježja, Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine predviđa kaznu zatvora u trajanju od jedne do osam godina.
Za oštećenje ili rušenje vjerskog objekta prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Za izazivanje opće opasnosti predviđena je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine, odnosno od šest mjeseci do pet godina ako je djelo počinjeno na mjestu na kojem je okupljen veći broj ljudi.
Te se kazne ne zbrajaju automatski. Sud, u slučaju osude za više krivičnih djela, određuje jedinstvenu kaznu.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nakon ispitivanja osumnjičenog treba donijeti odluku o eventualnom prijedlogu za određivanje pritvora i daljnjim koracima u ovom predmetu, dok konačna pravna kvalifikacija djela još nije utvrđena.

