Od raka bronha i pluća u Federaciji BiH je 2024. umrlo 975 ljudi, 695 muškaraca i 280 žena, pokazuje godišnjak Zavoda za javno zdravstvo FBiH. To je četvrti pojedinačni uzrok smrti u FBiH i najsmrtonosniji rak, a Zavod u novembru podsjeća na simptome koji traže pregled.
Novembar je mjesec podizanja svijesti o raku pluća, a Zavod za javno zdravstvo FBiH tim povodom je 4. novembra objavio podsjetnik o prevenciji, ranim simptomima i liječenju. Brojke iz domaće statistike pokazuju zašto je tema važna i ovdje.
Prema Zdravstveno-statističkom godišnjaku ZZJZ FBiH, u Federaciji je 2024. umrlo ukupno 20.484 osobe. Na zloćudne tumore bronha i pluća otpada 975 smrti, odnosno gotovo svaka dvadeseta. Među svim smrtima od raka, kojih je bilo 4.271, rak pluća je na prvom mjestu i čini više od petine.
Razlika među spolovima je velika: umrlo je 695 muškaraca i 280 žena. Stopa smrtnosti od ove bolesti iznosi oko 45 na 100.000 stanovnika.
U svijetu je, prema podacima Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) koje navodi Zavod, zabilježeno oko 2,6 miliona novih slučajeva i 1,9 miliona smrti, pa je rak pluća vodeći uzrok smrti od raka.
Zavod navodi znakove koji traže brz pregled kod ljekara:
- kašalj koji ne prolazi ili promjena kašlja koji već imate,
- iskašljavanje krvi,
- bol u grudima,
- nedostatak zraka,
- česte infekcije disajnih puteva koje se vraćaju,
- neobjašnjiv gubitak težine i izražen umor.
Ti simptomi ne znače nužno rak, naglašava Zavod, ali su razlog da se ne čeka.
Pušenje je glavni faktor rizika i povezano je s oko 85 posto slučajeva, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Rizik povećava i pasivno pušenje, a slijede zagađen zrak napolju i u kući, radon, azbest i druge izloženosti na poslu, neke hronične bolesti pluća i nasljedna sklonost. Rak pluća može dobiti i osoba koja nikad nije pušila.
Najvažnija pojedinačna mjera je ne pušiti ili prestati. Prestanak donosi korist u bilo kojoj dobi, a rizik od raka pluća s vremenom opada.
Rano otkrivanje povećava šansu za pravovremeno liječenje. Za osobe s visokim rizikom, posebno dugogodišnje i bivše pušače, Zavod navodi da se može koristiti niskodozni CT pluća, u okviru organizovanih programa ili na osnovu procjene ljekara. Ko spada u tu grupu, najbolje je dogovoriti s porodičnim ljekarom.
