Stanovnici centra Beča protiv ljetnih vrućina u posljednje vrijeme se sve više bore sadnjom zelenila na krovovima zgrada i kuća, za šta dobijaju i gradsku subvenciju.
Biljke na krovovima i pročeljima zgrada tokom velikih vrućina ispuštaju vodu koja hladi vazduh, čime zgradu i stanare štite od vrućine i ultraljubičastog zračenja. Vlasnici objekata koji se odluče za ovakav “klima uređaj” od gradskih vlasti dobijaju subvenciju od 2.200 eura.
Temperatura u austrijskoj prijestolnici u ljetnim mjesecima zbog ugrijanog asfalta, betona i krovova zna da bude i do 12 stepeni viša od temperature u ruralnim sredinama jer dolazi do efekta takozvanog “toplotnog ostrva”.
Gradske vlasti se protiv toga bore stimulišući “ozelenjavanje” zgrada i obogaćivanje gradskih javnih površina sadržajima pod vodom i drvećem. Tako u okrugu Donauštat na 240 hektara površine nastaje ogroman park za slobodno vrijeme, a u naselju Seeštat Aspern gradiće se tri parka, a uz sve ulice posadiće se drveće.
“Zelene fasade” u centru grada i krovovi s drvećem ljeti imaju efekat prirodnih klimatskih uređaja, dok zimi djeluju kao svojevrsna izolacija i smanjuju troškove grijanja, kažu austrijski stručnjaci koji zagovaraju takva rješenja.
“Beč je jedan od prvih evropskih gradova koji ne samo da proučava fenomen toplotnih ostrva nego i razvija konkretne mjere protiv te pojave i postupno ih uvodi u praksu”, rekla je Uli Sima koja je u gradskom vijeću zadužena za pitanja životne sredine.
Stanovnici centra Beča protiv ljetnih vrućina u posljednje vrijeme se sve više bore sadnjom zelenila na krovovima zgrada i kuća, za šta dobijaju i gradsku subvenciju.
Biljke na krovovima i pročeljima zgrada tokom velikih vrućina ispuštaju vodu koja hladi vazduh, čime zgradu i stanare štite od vrućine i ultraljubičastog zračenja. Vlasnici objekata koji se odluče za ovakav “klima uređaj” od gradskih vlasti dobijaju subvenciju od 2.200 eura.
Temperatura u austrijskoj prijestolnici u ljetnim mjesecima zbog ugrijanog asfalta, betona i krovova zna da bude i do 12 stepeni viša od temperature u ruralnim sredinama jer dolazi do efekta takozvanog “toplotnog ostrva”.
Gradske vlasti se protiv toga bore stimulišući “ozelenjavanje” zgrada i obogaćivanje gradskih javnih površina sadržajima pod vodom i drvećem. Tako u okrugu Donauštat na 240 hektara površine nastaje ogroman park za slobodno vrijeme, a u naselju Seeštat Aspern gradiće se tri parka, a uz sve ulice posadiće se drveće.
“Zelene fasade” u centru grada i krovovi s drvećem ljeti imaju efekat prirodnih klimatskih uređaja, dok zimi djeluju kao svojevrsna izolacija i smanjuju troškove grijanja, kažu austrijski stručnjaci koji zagovaraju takva rješenja.
“Beč je jedan od prvih evropskih gradova koji ne samo da proučava fenomen toplotnih ostrva nego i razvija konkretne mjere protiv te pojave i postupno ih uvodi u praksu”, rekla je Uli Sima koja je u gradskom vijeću zadužena za pitanja životne sredine.