Istraživanje provedeno na University of South Australia povezuje dnevnu konzumaciju više od šest šoljica kafe s prosječno 22 procenta većim rizikom za bolesti srca. Naučnici su se koristili podacima prikupljenima od gotovo 350.000 ispitanika u dobi između 37 i 73 godine.
Pokazalo se i kako učinak kofeina na konzumente ovisi o djelovanje gena CYP1A2 zaslužnog za bolje prerađivanje kofeina u organizmu. Ranija istraživanja su pokazala kako kafa stimulira nervni sistem te pomaže u izlučivanju masnih kiselina iz masnog tkiva.
S druge strane, konzumacija kafe zbog utjecaja na bubrege može dovesti do žeđi, a zbog kiselosti može povećati rizik za gastroezofagealni refluks.
Istraživanje provedeno na University of South Australia povezuje dnevnu konzumaciju više od šest šoljica kafe s prosječno 22 procenta većim rizikom za bolesti srca. Naučnici su se koristili podacima prikupljenima od gotovo 350.000 ispitanika u dobi između 37 i 73 godine.
Pokazalo se i kako učinak kofeina na konzumente ovisi o djelovanje gena CYP1A2 zaslužnog za bolje prerađivanje kofeina u organizmu. Ranija istraživanja su pokazala kako kafa stimulira nervni sistem te pomaže u izlučivanju masnih kiselina iz masnog tkiva.
S druge strane, konzumacija kafe zbog utjecaja na bubrege može dovesti do žeđi, a zbog kiselosti može povećati rizik za gastroezofagealni refluks.
