Anto Nobilo otkrio hoće li zastupati logoraše iz BiH protiv Hrvatske

Objavljeno prije 6 mjeseci

Odvjetnik Anto Nobilo gostovao je u Novom danu na N1 televiziji i komentirao, među ostalim, i najavu tužbe logoraša iz BiH protiv Republike Hrvatske.

O čemu će ovisiti odluka hoćete li prihvatiti zastupati logoraše iz BiH, koji su najavili tužbu protiv Republike Hrvatske?

Predstavnici logoraša bili su jučer kod mene i načelno smo se dogovorili da ćemo zajedno krenuti u tom pravcu, ali nisu potpisane punomoći, jer treba provjeriti niz činjeničnih i pravnih pitanja. Prema mojem mišljenju, smatram da se može pripisati odgovornost hrvatskoj državi za ono što se događalo u logorima, ali trebat će napraviti dubinsko istraživanje međunarodnog prava i ostalih činjenica. Trebat će pročitati cijelu presudu Prliću i ostalima, koja je obimna. I nakon što to napravim naći ćemo se ponovno s predstavnicima logoraša i dogovoriti konkretne korake.

Vlada i neki odvjetnici tvrde da nema temelja za tužbu logoraša. Kako to komentirate?

To je točno. Na temelju presude ne možete podići i tražiti ništa od Republike Hrvatske. Međutim, ta presuda je utvrdila nešto što je nova činjenica u međunarodnom pravu, a to je da su predsjednik države, ministar obrane i načelnik glavnog stožera sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu u ratu koji je bio međunarodni i smatram da se stvorio standard operativne kontrole koje međunarodno pravo traži da bi se zločini u jednoj državi mogli pripisati drugoj državi. Tu bi činjenicu koristili u tužbama protiv Republike Hrvatske. Osnovno je pitanje može li se ono što se događalo u logorima u BiH pod upravom HVO-a pripisati Republici Hrvatskoj ili ne. Po mom mišljenju – da. Stalni sud pravde u Haagu traži da bi država bila odgovorna, morala bi imati operativnu kontrolu nad jedinicama koje su počinile zločine, a pošto je Tuđman bio u udruženom zločinačkom pothvatu, taj se uvjet i ostvario i možemo zaključiti da je Hrvatska imala ne samo opću kontrolu nego i konkretnu operativnu kontrolu nad postupcima i osnivanju logora.

Je li dosad bilo tužbi usmjerenih na rat devedesetih?

Bio je pokušaj BiH prema Srbiji zbog genocida, međutim, nisu uspjeli upravo zato što nije dokazano da je Srbija imala operativnu kontrolu nad jedinicama Ratka Mladića, nego se moglo govoriti o usklađenosti ciljeva Republike Srbije i Republike Srpske, logističkoj vojnoj pomoći, ali ne i operativnoj kontroli. Nikad se u povijesti nije desilo ovo što bi mi mogli postići, jer nikad šefovi stranih država nisu bili osuđeni za udruženi zločinački pothvat. Ovo je važno ne samo za žrtve logora u BiH, nego i za buduću međunarodnu praksu, jer će svaki strani agresor morati znati kako treba dobro paziti kako se ponašati prema lokalnom stanovništvu, u suprotnom će biti izložen masovnim tužbama.

Ima li na tom temelju i mogućnost logoraša iz Hrvatske koji su bili zatočeni u Srbiji za pokretanje iste tužbe?

Apsolutno. Još i lakše nego u ovom slučaju, jer su oni bili na teritoriju Srbije. Čini mi se da su logoraši iz Vukovara pokrenuli neke tužbe u Srbiji. Pravda se mora vršiti u svim pravcima i svatko tko je kršio međunarodno pravo mora za to snositi posljedice.

U kojem bi smjeru išla nagodba logoraša iz BiH i u kojem iznosu?

Ja uopće nemam predodžbu o tome. Sad se bavim načelnim pravnim pitanjima, a ako dođemo do konkretnih pitanja, treba utvrditi koliko je ljudi prošlo kroz logor, koliko su dana boravili u logoru i kakav je bio tretman, jesu li iz toga tretmana proizašle bolesti. To su faktička pitanja o kojima će ovisiti visina zahtjeva, a o tome je apsolutno prerano govoriti. Utvrđujemo pravne pretpostavke i preliminarna analiza ukazuje da se Hrvatskoj može pripisati odgovornost.

Hoće li Ustavni sud donijeti odluku o ustavnosti lexa Agrokor prema zahtjevu Ivice Todorića?

Mislim da bi Ustavni sud morao brzo reagirati, jer se radi o gospodarskom problemu. Agrokor je živi organizam i ne trpi odgode. Bez obzira u kojem smjeru će ići odluka, Ustavni sud treba brzo reagirati.

Je li ona ubrzana najavom da bi mogla biti pokrenuta međunarodna arbitražna tužba protiv Vlade i lexa Agrokora u New Yorku?

Svakako. Radi se o gospodarstvu. Tu se ne mogu rješavati problemi u sljedećih nekoliko godina. Hrvatska je u zadnje vrijeme previše arbitraža izgubila i trebalo bi se baviti svakom naznakom arbitraže. Važno je da naši pravni stručnjaci naprave duboku pravnu analizu i zauzmu ispravan pravni stav, jer bi nas improvizacija mogla puno koštati.

U postupku koji se vodi protiv Agrokora branitelj ste Piruške Canjuge, koja je među osumnjičenima. Mijenja li išta u tom slučaju činjenica da je Mislav Galić još uvijek u kompanji?

Vjerojatno Vladin povjerenik zna zašto je Galića zadržao. Na prvi pogled čini se to kontradiktorno. Ja bih zaključio da se nešto mora kriti iza toga, ali dalje od toga ne bih špekulirao.

Kakva je situacija s pokrenutim postupcima? Kad se očekuje ispitivanje svjedoka?

Svjedoci su već prošli tjedan dolazili i davali iskaze. To će činiti i sljedeći tjedan. Onda stižu blagdani, a nakon toga će se nastaviti. Vidjet ćemo kojom će to biti brzinom, prerano je govoriti. Tek smo preuzeli dokumentaciju i sad će biti potrebno potrošiti mjesec, dva, tri, jer se radi o ogromnom spisu.

Sudjeluju li branitelji u ispitivanju svjedoka i terete li svjedoci neke od osumnjičenih?

Zasad je svega jedan svjedok saslušan koji bi mogao imati direktne veze s mojom branjenicom. Nije bilo terećenja. Neki branitelji su bili prisutni na ispitivanju. DORH je to dozvolio i svakako ćemo to iskoristiti.

Jučer su objavljeni rezultati istrage oko napada na Banske dvore. Kako komentirate činjenicu da se nakon 26 godina dovršava istraga?

Ne znam s kojim dokazima raspolažemo, ali čitao sam da je predstavnik policije rekao da su 2016. došli do pouzdane informacije tko je raketirao Banske Dvore. Nadam se da će Hrvatska u tome uspjeti, jer to je bio pokušaj ubojstva državnog vrha Republike Hrvatske u to doba. Faktički, jedan državni vrh hrvatske nacionalnosti koji je bio u funkciji vojska je htjela likvidirati i vjerojatno nakon toga izvršiti državni udar. Na tom predmetu treba raditi. Po meni je morao netko biti krtica iznutra i dostaviti informaciju kad će se naći, u kojoj prostorji će sjediti. Nije se to moglo slučajno desiti, taj predmet tek sad počinje živjeti i puno ćemo o njemu saznavati.

Kako vidite suradnju s državnim službama državne sigurnosti? Dosjea Stjepana Mesića nema, a SOA tvrdi da nisu kod njih. Kako vi vidite postupanje s tim dokumentima i mogu li oni biti korišteni za političke obračune?

To će biti posljedica donošenja ovog zakona i vjerojatno će biti korišteni za obračune. Problem je od 1991. godine gdje su ti dokumenti bili, kolali su svugdje, neovlašteno se iznosili, političari koji su stupili na vlast prvi su krenuli da bi se domogli svojih dosjea. Ti dosjei su pročišćeni, neki su dostavljani Katoličkoj crkvi, pa je ona pročišćavala i vraćala u Državni arhiv. Imamo situaciju koja će se iskoristiti u političke borbe, a po meni je to nepotrebno. Prošlo je puno godina i ne vidim zašto bi se sva ta arhiva koristila u međusobnim obračunima, a upravo je sve to počelo.