-4.8 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    overcast clouds
    -4.8 ° C
    -4.8 °
    -4.8 °
    86 %
    1.9kmh
    100 %
    pet
    3 °
    sub
    2 °
    ned
    6 °
    pon
    5 °
    uto
    3 °

    Avantura zvana prijenos nadležnosti: Slijedi povlačenje investitora i naplata milijardi kredita!

    Avantura zvana prijenos nadležnosti: Slijedi povlačenje investitora i naplata milijardi kredita!

    Ono što se dešavalo sinoć u Narodnoj skupštini Republike Srpske i što se moglo čuti od Milorada Dodika i prateće družine može se intepretirati kao „mirno i dostojastveno demoliranje Bosne i Hercegovine“.

    Naravno, sve je daleko ozbiljnije od pravljenja doskočica. Najveći je problem što do stanovništva koje ih podržava ne dopiru smišljena upozorenja o logičnim posljedicama koje ovakva, za sada samo politička avantura, donosi u eventualnoj praksi.

    Najave i prijetnje člana Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a Milorada Dodika u vezi s jednostranim vraćanjem nadležnosti s države na entitet, odnosno vraćanjem na „izvorni Dejton“, polako se počinju ostvarivati.  On i njegov SNSD te koalicioni partneri krenuli su u praktično urušavanje institucija BiH. Uprkos brojnim prijetnjama i upozorenjima, čini se kako vladajuće elite u RS-u ne odustaju od jednostranog prijenosa nadležnosti. Stručnjaci i opozicija saglasni – ovo predstavlja igranje sa životima građana. I pored svega toga, još uvijek nema konkretnog odgovora međunarodne zajednice, OHR-a i pravosudnih institucija u BiH.

    Nakon što je nedavno usvojila Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske, Narodna skupština RS usvojila je i set zaključaka o prijenosu nadležnosti u oblasti indirektnog oporezivanja, pravosudnih institucija, odbrane i sigurnosti, a usvojena je i Deklaracija o ustavnim promjenama.

    Iako, de facto, usvojeni zaključci nemaju direktne pravne učinke, to ne znači da su beznačajne. Naprotiv, one su još jedan u nizu udara na državu i njene institucije, koje predvodi Milorad Dodik i njegov SNSD. Usvajanje zaključaka u NSRS Dodiku je trebalo kao dokaz da u ovoj avanturi nije sam, da iza njega stoje institucije Republike Srpske i politički saradnici koji su, očito, spremni preuzeti rizik krivične odgovornosti i drugih sankcija koje najavljuju SAD, Velika Britanija i mnoge zemlje EU. Dodik je najavio da će uskoro biti preduzeti naredni koraci, no treba reći kako Vlada RS ima zadatak da u narednih pola godina pripremi entitetske zakone o indirektnim porezima, pravosuđu, o oblastima koji uređuju odbranu i sigurnost…

    Igranje sa životima građana

    Opozicija u Republici Srpskoj odlučila je da ne prati Dodika u ovoj avanturi.

    – Ja mislim da je put kojim ste vi krenuli gospodine Dodik, a mnogo toga ste preuzeli na svoja pleća, da je to opasan put za Republiku Srpsku i na tom putu mi vas ne možemo pratiti – rekao je jučer lider SDS-a Mirko Šarović.

    Generalno, opozicija ove poteze Dodikovog SNSD-a i koalicionih partnera ocjenjuje kao politički blef u službi nadolazećih izbora naredne godine (treba reći i da su izbori za gradonačelnika Prijedora sutra, 12. decembra), no ističu kako je svakako riječ o direktnom ugrožavanju mira. Međutim, Dodik i njegov SNSD imaju potrebnu većinu u NSRS. Sve prijetnje, upozorenja i najave do sada ih nisu spriječile da rade na urušavanju institucija države. Šta ako sve zacrtane ciljeve ipak ostvare i koliko ih je moguće ostvariti?

    S ekonomskog stajališta, Republika Srpska ne stoji dobro. Javni dug trenutno iznosi oko 6,4 milijarde i, ako se gleda prema glavi stanovnika, RS ima duplo veći javni dug nego Federacija. Podsjetimo da je iznos minimalne penzije u RS-u tek oko 200, a prosječne oko 400 KM. Najniža plata iznosi samo 540 KM, a izdvajanja za socijalno ugrožene su na veoma niskom nivou. 

    Krediti koji su se u proteklom periodu digli, polako dolaze na naplatu, a prema mišljenju struke budžetska rupa iznosi oko milijardu. Ekonomistica Svetlana Cenić je ranije za Žurnal istakla da RS jednostavno nema novca za povećanje administracije, a koje bi bilo neminovno ako Dodik ispuni obećanje u vezi s tim da se svi Srbi trenutno zaposleni u institucijama BiH, zaposle u novim entitetskim, paradržavnim institucijama.

    Ako na to dodamo i eventualno ponovno formiranje Vojske Republike Srpske i sve troškove koji idu uz to, pitanje je na koji način bi se to sve moglo finansirati. Ali, to možda i nije najveći problem. Političko-ekonomski analitičar Draško Aćimović je prije nekoliko dana za BN televiziju objasnio šta bi mogao značiti izlazak Republike Srpske iz sistema indirektnih poreza.

    – Evo kako se oni igraju sa životima svih građana BiH. U ugovorima s međunarodnim kreditorima imate klauzulu gdje se navodi da u slučaju vanrednih situacija postoji mogućnost povlačenja cjelokupnog iznosa kredita, milijardi kredita. Prema zakonima u BiH svi inostrani krediti se povlače iz mase koja dolazi iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Ono što ostane se dalje dijeli. Sada zamislite momenat koji se može desiti, da se strani kreditori, uplašeni situacijom i ovom radikalizacijom, odluče da iskoriste tu klauzulu i povuku svoj novac. Shvatate li dubinu te katastrofe koja bi se mogla desiti? Da preko noći penzioneri, zdravstveni radnici, policija, svi faktički ostanu bez novaca – objasnio je Aćimović.

    Drugim riječima, prijeti totalni ekonomski krah, odnosno bankrot. I drugi analitičari, kao što je Zoran Pavlović, smatraju da bi „izgrađivanje novog sistem indirektnih poreza bila preskupa zabava, jako komplikovano, gotovo nemoguće s apekta da to funkcioniše“.

    Ono što je definitivno jasno jeste da bi izlazak RS-a iz npr. indirektnih poreza ili Oružanih snaga BiH, te osnivanje paralelnih, paradržavnih institucija ostavilo velike ekonomske posljedice.

    Dalje, Draško Aćimović je podsjetio da je NATO još 2016. godine tražio smanjenje broja vojnika u Oružanim snagama BiH: „Znači ova priča oko smanjivanja Oružanih snaga je ustupak NATO-u, to nije nikakav patriotizam, herojstvo.“ S tim u vezi treba dodati da Dodikove tvrde u vezi s tim da Srbi ne popunjavaju kvotu u OS BiH ne odgovaraju stvarnom stanju, a mediji su ranije izvještavali da su Srbi zapravo i zainteresiraniji za te poslove od Bošnjaka i Hrvata.Sada se može praktično tumačiti da Dodik svojim zahtjevom za smanjenje broja vojnika u stvari slijedi želje NATO-a!

    Najavljene sankcije američke vlade bi, prema određenim najavama, mogle pogoditi i Republiku Srpsku, a ne samo pojedince. Čak se i nerijetko u analizama mogu pročitati i sintagme kao što su „ekonomska izolacija“ Republike Srpske. U tom slučaju svakako osiromašeno stanovništvo, pod udarom inflacije kojoj svakodnevno svjedočimo te eventualnim negativnim posljedicama radikalizacije i sankcija, moglo bi se naći u još goroj situaciji.

    Opozicionar Nebojša Vukanović upozorio je na takve, stvarne probleme društva:

    – Ključni problem ovoga društva su siromaštvo i nepravda. Nama trebaju političari koji će vući sistem naprijed, tjerati institucije pravedno da rade. Da svako ima pravo na posao i koru hljeba, da svako ima pravo da se liječi bez mita i da niko ne trpi mobing i pritiske. Da institucije profesionalizujemo, a da ne budu partijski plijen koji će se dijeliti. To je vrhunski patriotizam.

    Zabrinutost bez konkretnih poteza

    Kako Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS još nije stupio na snagu, a usvojeni zaključci s pravne strane ne znače puno, tako još uvijek nema ni konkretnijih poteza, ni međunarodne zajednice, ni OHR-a, ali ni pravosudnih institucija u BiH.

    Umjesto toga, imamo standardno izražavanje zabrinutosti. Tako su se već sinoć oglasile ambasade SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, Italije, Francuske i Delegacije EU u BiH.

    – Pripadnici vladajuće koalicije u RS moraju biti svjesni da nastavak kretanja ovom slijepom ulicom osporavanja dejtonskog okvira šteti ekonomskim izgledima entiteta, prijeti stabilnosti zemlje i cijelog regiona, te ugrožava budućnost BiH u EU – stoji, između ostalog, u zajedničkom saopćenju.

    Slično je bilo i prethodnih dana. Tako je Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a, rekao kako bi povlačenje Republike Srpske iz sistema indirektnog oporezivanja imalo velike ekonomske posljedice:

    – Čak i da entiteti ostanu opredijeljeni servisiranju svojih obaveza, tranzicija od ovog provjerenog mehanizma bi vjerovatno oslabila raspoloženje investitora i povećala troškove zaduživanja.

    Zabrinut je i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg:

    – Svako potkopavanje multietničkih i državnih institucija izaziva zabrinutost, naročito kada je riječ o Oružanim snagama BiH koje su jedna od najuspješnijih multietničkih institucija u BiH i NATO je doprinio tome. Zabrinjava zapaljiva retorika Milorada Dodika i vlasti u RS i potrebno je pružiti svu podršku institucijama Bosne i Hercegovine.

    Upravni odbor Vijeća za provedbu mira je prije sjednice upozorio:

    – Upravni odbor PIC-a naglašava da ne može biti jednostranog povlačenja iz sporazuma o prenosu nadležnosti sa entiteta na državu. Upravni odbor PIC-a dijeli zabrinutost koju su izrazili MMF i Svjetska banka o ozbiljnim posljedicama koje takvi potezi imaju po budžete organa vlasti, pristup sredstvima, te međunarodne projekte pomoći. Potezi koje poduzima bilo koja strana, a kojima se ugrožava Opći okvirni sporazum za mir, imat će posljedice.

    Konkretne reakcije još nema ni od visokog predstavnika Christiana Schmidta. Dok ga mnogi politički predstavnici na čelu s Dodikom ne priznaju, omalovažavaju, na neki način i vrijeđaju, bonske ovlasti koje su, kako je govorio, „u ladici“, još uvijek ne koristi. Umjesto toga, Schmidt je pred sjednicu ponudio rješenje problema oko „Inzkovog zakona“ na način da državni parlamentarci sami usvoje zakon o negiranju genocida i ratnih zločina. Svojevrsni odgovor na to bila je zabrana predstavnicima OHR-a da prisustvuju sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.

    No, novi val sankcija američke vlade, koje se već dugo najavljuju i koje bi mogle pogoditi ne samo Dodika, nego i druge političare i firme bliske vlastima (istina, ne samo u RS-u), trebale bi biti prva konkretna reakcija međunarodne zajednice. Podsjetimo, nedavno su uvedene sankcije SAD-a ljudima bliskim predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću. U slučaju BiH, kao države koje bi mogle uvesti sankcije spominju se još i Velika Britanija, Kanada, Njemačka, Australija. I sam Vučić je prije nekoliko dana rekao da bi sankcije „mogli dobiti i neki u regionu na višim funkcijama“.

    Osim toga, treba istaći da uskoro u BiH dolazi specijalni izaslanik Velike Britanije za Zapadni Balkan Stuart Peach, i to nakon žustre rasprave u britanskom parlamentu o BiH na kojoj su se mogle čuti poruke da je upravo Dodik najveća prijetnja miru. Također, sve češće se govori o tome da NATO i EUFOR mogu u bilo kojem trenutku rasporediti dodatni broj vojnika u BiH, pa čak i upotrijebiti silu, a primjetan je sve veći angažman stranih diplomata i političara u BiH. 

    Ono što se dešavalo sinoć u Narodnoj skupštini Republike Srpske i što se moglo čuti od Milorada Dodika i prateće družine može se intepretirati kao „mirno i dostojastveno demoliranje Bosne i Hercegovine“.

    Naravno, sve je daleko ozbiljnije od pravljenja doskočica. Najveći je problem što do stanovništva koje ih podržava ne dopiru smišljena upozorenja o logičnim posljedicama koje ovakva, za sada samo politička avantura, donosi u eventualnoj praksi.

    Najave i prijetnje člana Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a Milorada Dodika u vezi s jednostranim vraćanjem nadležnosti s države na entitet, odnosno vraćanjem na „izvorni Dejton“, polako se počinju ostvarivati.  On i njegov SNSD te koalicioni partneri krenuli su u praktično urušavanje institucija BiH. Uprkos brojnim prijetnjama i upozorenjima, čini se kako vladajuće elite u RS-u ne odustaju od jednostranog prijenosa nadležnosti. Stručnjaci i opozicija saglasni – ovo predstavlja igranje sa životima građana. I pored svega toga, još uvijek nema konkretnog odgovora međunarodne zajednice, OHR-a i pravosudnih institucija u BiH.

    Nakon što je nedavno usvojila Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske, Narodna skupština RS usvojila je i set zaključaka o prijenosu nadležnosti u oblasti indirektnog oporezivanja, pravosudnih institucija, odbrane i sigurnosti, a usvojena je i Deklaracija o ustavnim promjenama.

    Iako, de facto, usvojeni zaključci nemaju direktne pravne učinke, to ne znači da su beznačajne. Naprotiv, one su još jedan u nizu udara na državu i njene institucije, koje predvodi Milorad Dodik i njegov SNSD. Usvajanje zaključaka u NSRS Dodiku je trebalo kao dokaz da u ovoj avanturi nije sam, da iza njega stoje institucije Republike Srpske i politički saradnici koji su, očito, spremni preuzeti rizik krivične odgovornosti i drugih sankcija koje najavljuju SAD, Velika Britanija i mnoge zemlje EU. Dodik je najavio da će uskoro biti preduzeti naredni koraci, no treba reći kako Vlada RS ima zadatak da u narednih pola godina pripremi entitetske zakone o indirektnim porezima, pravosuđu, o oblastima koji uređuju odbranu i sigurnost…

    Igranje sa životima građana

    Opozicija u Republici Srpskoj odlučila je da ne prati Dodika u ovoj avanturi.

    – Ja mislim da je put kojim ste vi krenuli gospodine Dodik, a mnogo toga ste preuzeli na svoja pleća, da je to opasan put za Republiku Srpsku i na tom putu mi vas ne možemo pratiti – rekao je jučer lider SDS-a Mirko Šarović.

    Generalno, opozicija ove poteze Dodikovog SNSD-a i koalicionih partnera ocjenjuje kao politički blef u službi nadolazećih izbora naredne godine (treba reći i da su izbori za gradonačelnika Prijedora sutra, 12. decembra), no ističu kako je svakako riječ o direktnom ugrožavanju mira. Međutim, Dodik i njegov SNSD imaju potrebnu većinu u NSRS. Sve prijetnje, upozorenja i najave do sada ih nisu spriječile da rade na urušavanju institucija države. Šta ako sve zacrtane ciljeve ipak ostvare i koliko ih je moguće ostvariti?

    S ekonomskog stajališta, Republika Srpska ne stoji dobro. Javni dug trenutno iznosi oko 6,4 milijarde i, ako se gleda prema glavi stanovnika, RS ima duplo veći javni dug nego Federacija. Podsjetimo da je iznos minimalne penzije u RS-u tek oko 200, a prosječne oko 400 KM. Najniža plata iznosi samo 540 KM, a izdvajanja za socijalno ugrožene su na veoma niskom nivou. 

    Krediti koji su se u proteklom periodu digli, polako dolaze na naplatu, a prema mišljenju struke budžetska rupa iznosi oko milijardu. Ekonomistica Svetlana Cenić je ranije za Žurnal istakla da RS jednostavno nema novca za povećanje administracije, a koje bi bilo neminovno ako Dodik ispuni obećanje u vezi s tim da se svi Srbi trenutno zaposleni u institucijama BiH, zaposle u novim entitetskim, paradržavnim institucijama.

    Ako na to dodamo i eventualno ponovno formiranje Vojske Republike Srpske i sve troškove koji idu uz to, pitanje je na koji način bi se to sve moglo finansirati. Ali, to možda i nije najveći problem. Političko-ekonomski analitičar Draško Aćimović je prije nekoliko dana za BN televiziju objasnio šta bi mogao značiti izlazak Republike Srpske iz sistema indirektnih poreza.

    – Evo kako se oni igraju sa životima svih građana BiH. U ugovorima s međunarodnim kreditorima imate klauzulu gdje se navodi da u slučaju vanrednih situacija postoji mogućnost povlačenja cjelokupnog iznosa kredita, milijardi kredita. Prema zakonima u BiH svi inostrani krediti se povlače iz mase koja dolazi iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Ono što ostane se dalje dijeli. Sada zamislite momenat koji se može desiti, da se strani kreditori, uplašeni situacijom i ovom radikalizacijom, odluče da iskoriste tu klauzulu i povuku svoj novac. Shvatate li dubinu te katastrofe koja bi se mogla desiti? Da preko noći penzioneri, zdravstveni radnici, policija, svi faktički ostanu bez novaca – objasnio je Aćimović.

    Drugim riječima, prijeti totalni ekonomski krah, odnosno bankrot. I drugi analitičari, kao što je Zoran Pavlović, smatraju da bi „izgrađivanje novog sistem indirektnih poreza bila preskupa zabava, jako komplikovano, gotovo nemoguće s apekta da to funkcioniše“.

    Ono što je definitivno jasno jeste da bi izlazak RS-a iz npr. indirektnih poreza ili Oružanih snaga BiH, te osnivanje paralelnih, paradržavnih institucija ostavilo velike ekonomske posljedice.

    Dalje, Draško Aćimović je podsjetio da je NATO još 2016. godine tražio smanjenje broja vojnika u Oružanim snagama BiH: „Znači ova priča oko smanjivanja Oružanih snaga je ustupak NATO-u, to nije nikakav patriotizam, herojstvo.“ S tim u vezi treba dodati da Dodikove tvrde u vezi s tim da Srbi ne popunjavaju kvotu u OS BiH ne odgovaraju stvarnom stanju, a mediji su ranije izvještavali da su Srbi zapravo i zainteresiraniji za te poslove od Bošnjaka i Hrvata.Sada se može praktično tumačiti da Dodik svojim zahtjevom za smanjenje broja vojnika u stvari slijedi želje NATO-a!

    Najavljene sankcije američke vlade bi, prema određenim najavama, mogle pogoditi i Republiku Srpsku, a ne samo pojedince. Čak se i nerijetko u analizama mogu pročitati i sintagme kao što su „ekonomska izolacija“ Republike Srpske. U tom slučaju svakako osiromašeno stanovništvo, pod udarom inflacije kojoj svakodnevno svjedočimo te eventualnim negativnim posljedicama radikalizacije i sankcija, moglo bi se naći u još goroj situaciji.

    Opozicionar Nebojša Vukanović upozorio je na takve, stvarne probleme društva:

    – Ključni problem ovoga društva su siromaštvo i nepravda. Nama trebaju političari koji će vući sistem naprijed, tjerati institucije pravedno da rade. Da svako ima pravo na posao i koru hljeba, da svako ima pravo da se liječi bez mita i da niko ne trpi mobing i pritiske. Da institucije profesionalizujemo, a da ne budu partijski plijen koji će se dijeliti. To je vrhunski patriotizam.

    Zabrinutost bez konkretnih poteza

    Kako Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS još nije stupio na snagu, a usvojeni zaključci s pravne strane ne znače puno, tako još uvijek nema ni konkretnijih poteza, ni međunarodne zajednice, ni OHR-a, ali ni pravosudnih institucija u BiH.

    Umjesto toga, imamo standardno izražavanje zabrinutosti. Tako su se već sinoć oglasile ambasade SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, Italije, Francuske i Delegacije EU u BiH.

    – Pripadnici vladajuće koalicije u RS moraju biti svjesni da nastavak kretanja ovom slijepom ulicom osporavanja dejtonskog okvira šteti ekonomskim izgledima entiteta, prijeti stabilnosti zemlje i cijelog regiona, te ugrožava budućnost BiH u EU – stoji, između ostalog, u zajedničkom saopćenju.

    Slično je bilo i prethodnih dana. Tako je Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a, rekao kako bi povlačenje Republike Srpske iz sistema indirektnog oporezivanja imalo velike ekonomske posljedice:

    – Čak i da entiteti ostanu opredijeljeni servisiranju svojih obaveza, tranzicija od ovog provjerenog mehanizma bi vjerovatno oslabila raspoloženje investitora i povećala troškove zaduživanja.

    Zabrinut je i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg:

    – Svako potkopavanje multietničkih i državnih institucija izaziva zabrinutost, naročito kada je riječ o Oružanim snagama BiH koje su jedna od najuspješnijih multietničkih institucija u BiH i NATO je doprinio tome. Zabrinjava zapaljiva retorika Milorada Dodika i vlasti u RS i potrebno je pružiti svu podršku institucijama Bosne i Hercegovine.

    Upravni odbor Vijeća za provedbu mira je prije sjednice upozorio:

    – Upravni odbor PIC-a naglašava da ne može biti jednostranog povlačenja iz sporazuma o prenosu nadležnosti sa entiteta na državu. Upravni odbor PIC-a dijeli zabrinutost koju su izrazili MMF i Svjetska banka o ozbiljnim posljedicama koje takvi potezi imaju po budžete organa vlasti, pristup sredstvima, te međunarodne projekte pomoći. Potezi koje poduzima bilo koja strana, a kojima se ugrožava Opći okvirni sporazum za mir, imat će posljedice.

    Konkretne reakcije još nema ni od visokog predstavnika Christiana Schmidta. Dok ga mnogi politički predstavnici na čelu s Dodikom ne priznaju, omalovažavaju, na neki način i vrijeđaju, bonske ovlasti koje su, kako je govorio, „u ladici“, još uvijek ne koristi. Umjesto toga, Schmidt je pred sjednicu ponudio rješenje problema oko „Inzkovog zakona“ na način da državni parlamentarci sami usvoje zakon o negiranju genocida i ratnih zločina. Svojevrsni odgovor na to bila je zabrana predstavnicima OHR-a da prisustvuju sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.

    No, novi val sankcija američke vlade, koje se već dugo najavljuju i koje bi mogle pogoditi ne samo Dodika, nego i druge političare i firme bliske vlastima (istina, ne samo u RS-u), trebale bi biti prva konkretna reakcija međunarodne zajednice. Podsjetimo, nedavno su uvedene sankcije SAD-a ljudima bliskim predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću. U slučaju BiH, kao države koje bi mogle uvesti sankcije spominju se još i Velika Britanija, Kanada, Njemačka, Australija. I sam Vučić je prije nekoliko dana rekao da bi sankcije „mogli dobiti i neki u regionu na višim funkcijama“.

    Osim toga, treba istaći da uskoro u BiH dolazi specijalni izaslanik Velike Britanije za Zapadni Balkan Stuart Peach, i to nakon žustre rasprave u britanskom parlamentu o BiH na kojoj su se mogle čuti poruke da je upravo Dodik najveća prijetnja miru. Također, sve češće se govori o tome da NATO i EUFOR mogu u bilo kojem trenutku rasporediti dodatni broj vojnika u BiH, pa čak i upotrijebiti silu, a primjetan je sve veći angažman stranih diplomata i političara u BiH. 

    Posljednje objavljeno